• Osvrt
  • 03.09.2012.

Agraru treba duboko oranje

Mnogi su poljoprivrednici lakše iskopali bunare nego dobili birokratsko rješenje o koncesiji. Činovnici su brzi samo kada treba naplatiti visoke globe.

  • 830
  • 89
  • 0

Može li agrar bez politike i politikantstva, bar u stani-pani situacijama, kada je nacionalni (gospodarski) opstanak u pitanju. Može, ali onda se politika bavi njime. Ministri (poslužitelji, ali ne šefova, vlada i stranaka nego, trebalo bi biti, naroda) zuje po sajmovima kao mobilni odašiljači-gromobrani i objašnjavaju da je strateški interes obraniti proračun (čitaj političke mandate), te da novaca za pomoć poljoprivrednicima nema.

Nerijetko se to radi i putem „novog novinarstva“, objavama i saopćenjima preko mailing lista, samo se iz dana u dan mijenjaju povodi. Od uništenja stočnog fonda, do suše, krize proizvodnje i cijene hrane (gle čuda, prvi se digli trgovci navješćujući krizu, manjak i poskupljenje, kao da nam ti scenariji svjetskih mešetara već nisu poznati), pa do spasa u europskim fondovima, koje čekamo kao požarište kanadera. O počecima početaka konsolidacije i odluka važnih za opstanak i razvoj nacionalne poljoprivrede, dakle konkretnih (bar mikro) projekata niti slovca, kao da nismo misleći ljudi.

Goveda (kao nestranačka bića) vjerojatno bi da mogu glasala za vlast koja ima jaja za duboko oranje, pa da umjesto bikova svi mi ne postanemo volovi i to gladni.

Ako nam je agrar nacionalna strategija, a Europa će to razumjeti i uvažiti i ne zamjeriti kao nacionalizam, (kada joj primjerice vratimo reprodukcijsku ili konzumnu robu koja je ispod njezinih vlastitih standarda), onda izjave vlasti u stilu „iznalazimo rješenja za slijedeću godinu“ djeluju kao gašenje požara metlom ili „čačićevim suzama“. Primjera je nebrojeno, iako za to imamo mnoštvo skupih državnih činovnika, samo da provjere deklaracije na dućanskim policama, osokolili bi domaće proizvođače, educirali potrošače da u sebe ne trpaju sve što je jeftino, nego manje a boljega, te prodrmali mućkaroše, koji primjerice delikatesno maslinovo ulje „kupažiraju“ po formuli benzin+voda i td.

Zašto primjerice utvrđivanje posljedica suše, od tih činovnika (lokalna uprava, ministarstva i sl) nije načinjena na terenu za 24 sata, pa onome kome zaista „kuća gori“ nije se pomoglo po svjetskim formulama za pomoć stradalnicima.

I seljaci su sami krivi, miješaju elementarnu nepogodu i kroničnu bolest hrvatskog agrara, sami se generalno svrstavajući u socijalu, ovisno o tome gdje će kakva kuna prije kapnuti. Umjesto, da najprije mućkaroše i „mangupe u vlastitim redovima“ otkriju i diskreditiraju (u čemu sada pomažu i sateliti), jer u svakome se selu zna tko čiju zemlju ore i je li je uopće ore, a znade se i tko je koliko uspješan na svome imanju. Onda se pozove vlast (s jajima) na njivu (bar i župani znali za to), te dogovore konkretni poslovi - početak odmah. Tako se neće izgubiti vrijeme s obnovom agrara i ciklusima, a papirologija neka niče, kao i uvijek u klimatiziranim uvjetima.

Evo tipičnog primjera. Navodnjavanje (mi 0,5 posto - Albanija 50 posto površina) je moguće iz tekućih i stajaćih voda (kanale čisti državna firma), ali i iz podzemlja. Mnogi su poljoprivrednici lakše iskopali bunare nego dobili birokratsko rješenje o koncesiji. Činovnici su brzi samo kada treba naplatiti visoke globe. E za te rezove je potrebna spomenuta vlast, a ne kakve su prema agraru bile sve dosadašnje, zbog čega i pišemo o njima u množini.

I potrošači mogu djelovati, bar koliko i trgovci, koji hine brigu da će biti gladi, da s malo više savjesti, nacionalnoga ponosa, skromnosti, potrošačke kulture i poštovanja prema seljaku hranitelju, bolje paze za što daju svoju sve manju kunu.

Autor: Rajko Polić


Tagovi

Oranje Stanje Ministarstvo Agrar


Autor

Rajko Polić

Više [+]

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Snijega nema puno u nizinama, ali ga se može naći iznad 400 mnv. Na vrhovima Krndije ima ga 10 cm