• Zapadni Balkan
  • 24.02.2021. 07:30

Agrarne politike zemalja zapadnog Balkana nisu usklađene sa ZPP-om?

Ispred sedam zemalja je još puno posla u ova turbulenta vremena u kojima se mora prilagoditi ZPP-u koji je i sam pred značajnim promjenama. 

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 256
  • 16
  • 0

Jedan od glavnih političkih ciljeva zemalja zapadnog Balkana je pristupanje Europskoj uniji. Nakon što je to učinila Hrvatska 2013. godine, na čekanju su Crna Gora, Srbija, Republika Sjeverna Makedonija i Albanija koje imaju službeni status država kandidatkinja. S Crnom Gorom i Srbijom otvoreni su pristupni pregovori i poglavlja, dok se Bosna i Hercegovina te Kosovo* smatraju potencijalnim državama kandidatkinjama.

Iz perspektive poljoprivrednog sektora, za ove države Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) predstavlja mjerilo za postavljanje njihovih budućih agrarnih politika. 

Tim je povodom napravljena analiza onih koje se trenutno provode u navedenim zemljama, prvenstveno kada je riječ o potporama te njihovu usklađenost sa ZPP-om te pod naslovom "Poljoprivredne politike i procesi pristupanja Europskoj uniji na zapadnom Balkanu: težnje nasuprot stvarnosti". Autori ovoga članka su Slovenci Emil Erjavec, Tina Volk i Miroslav Rednak te Pavel Ciaian (Španjolska) i Marius Lazdinis (Belgija). 

Naime, na dan pristupanja EU, država pristupnica mora biti u stanju provoditi ZPP ove zajednice. Autori studije napominju kako verzija tog obimnog dokumenta, a kojega se zemlje kandidatkinje moraju pridržavati, podliježe reformama. Posljednja takva je bila 2013., a u EU se trenutno pregovara o ZPP-u za programsko razdoblje nakon 2020. godine što neće biti laka zadaća za zemlje zapadnog Balkana. Tim više što na ovaj sektor utječu pritisci različtih domaćih interesnih skupina - od samih poljoprivrednika, preko poreznih obveznika i potrošača do ekoloških skupina, ističe se u radu. 

Dakle, u ovoj su studiji analizirali stratešku agrarnu politiku, veličinu i raspodjelu financijskih sredstava, izravne potpore proizvođačima, mjere za poboljšanje konkurentnosti, politiku održivosti i korist koju javna dobra imaju za agrarni sektor te kvalitetu života i zapošljavanje u ruralnim područjima. 

Autori su došli do nekoliko ključnih zaključaka, a najvažniji je ta da iako koraci koje su zemlje poduzele da bi se u budućnosti zaista pridržavale ZPP-a, što je navedeno u njihovom i srednjoročnom i dugoročnom planu, agrarna politika koja se trenutno u njima provodi odstupa od tih nastojanja i planova. 

"U praksi zapravo provode onu vrstu politika koje su optimalne iz perpsektive domaće (nacionalne) ekonomije. No, ključni aspekti procesa pristupanja EU koji tjeraju ove zemlje da prilagode svoje modele ZPP-u su pregovori o pristupanju i predpristupna IPARD podrška", zaključuju u ovom dokumentu. 

Dakle, ispred sedam zemalja je još puno posla u ova turbulenta vremena u kojima se mora prilagoditi EU Zajedničkoj poljoprivrednoj politici koja je i sama pred značajnim promjenama. 

Članak u cijelosti možete preuzeti u dokumentu ispod teksta. 

*Ovaj naziv, bez prejudiciranja statusa, u skladu je sa Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnost UN i odlukom Međunarodnog suda pravde (ICJ) o deklaraciji o nezavisnosti Kosova. 


Dokumenti


Tagovi

Pristupanje EU Zemlje pristupnice Zapadni Balkan ZPP Usklađivanje Reforma


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.