Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Parlamentarni izbori
  • 09.04.2024. 10:30

Agrarna stranka: Nužne su reforme, a ne kozmetičke prilagodbe i pogodovanja

Agroklub je na adrese stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost hrvatske poljoprivrede. Evo što kaže prvi čovjek Agrarne stranke, Robert Hadžić.

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
  • 457
  • 90
  • 0

Pred nama su Parlamentarni izbori koji će se prvi puta održati srijedom i to iduće, 17. travnja. Kao najveći regionalni poljoprivredni portal, a kako bismo našim čitateljima, proizvođačima hrane i žiteljima ruralnih prostora, predstavili programe koji se tiču budućnosti hrvatskog agrara i sela, Agroklub je na adrese deset stranaka i koalicijskih partnera uputio 15 pitanja za budućnost domaće poljoprivrede.

Ispred Agrarne stranke odgovorio nam je predsjednik Robert Hadžić.

Poljoprivrednici kažu da je današnji administrativni sustav prekompleksan i nedovoljno učinkovit. Mislite li unaprijediti i pojednostavniti sustav potpora agraru, i kako? Treba li smanjiti stope sufinanciranja kod investicijskih projekata, a povećati broj potencijalnih korisnika?

U našem temeljnom programu je administrativno rasterećenje poljoprivrednika. Čitavi niz nepotrebnih evidencija mislimo ukinuti, jer ih i ovako nitko ne kontrolira. Ne samo da predstavljaju teret poljoprivrednicima, već i kontrolnim tijelima, prvenstveno Agenciji za plaćanja, a zapravo ne služe ničemu. Također, mislimo da sustav izravnih plaćanja (potpora) treba učiniti jasnijim i razumljivijim za poljoprivrednike. Većina danas teško može razumjeti za što i koliko su za nešto dobili. To ćemo osigurati kroz jedno rješenje na kojemu će biti vidljivo koliko je potpore primljeno i za što.

Ograničavanje maksimalnog iznosa potpora

Stope sufinanciranja kod investicijskih projekata ćemo selektivno razrađivati. Osnovna se ne bi mijenjala, ali ćemo povećavati stope za mlade poljoprivrednike i OPG-ove u slabo razvijenim i slabo naseljenim područjima. Također ćemo preusmjeravati investicijske potpore prema malim i srednjim poljoprivrednicima.

Treba li uvesti tzv. capping, odnosno ograničiti maksimalni iznos potpora koje jedan poljoprivrednik može dobiti, da se tako više novca usmjeri u razvoj malih farmera?

Ograničavanje maksimalnog iznosa potpora je mjera, instrument, koja će biti jedna od naših temeljnih odrednica za buduće programsko razdoblje. Ovo nije samo mjera kojima će se preusmjeriti izravna plaćanja prema malim i srednjim poljoprivrednicima, nego koja može pridonijeti zaustavljanju pada poljoprivredne proizvodnje, vraćanju povjerenja u bavljenje poljoprivredom, ali i demografska mjera za očuvanje ruralnog prostora.

Poljoprivrednici traže ustrojavanje Uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, hoćete li podržati inicijativu (iz čega ju financirati)?

Mi smo i kroz raznorazne udruge ukazivali na potrebu ustrojavanja Uzajamnog fonda koji se djelomično može financirati iz 2. stupa ZPP-a. Dodatno ćemo zahtijevati da se prodajom državnog poljoprivrednog zemljišta osiguraju sredstva za stabilno funkcioniranje fonda. Hrvatskim poljoprivrednicima nedostaje znanja o upravljanju rizicima, tako da ćemo na tome intenzivno raditi predlažući moguća rješenja.

Treba li Hrvatskoj modernizacija Zakona o nasljeđivanju, odnosno treba li zabraniti cjepkanje postojećih ekonomskih cjelina kada je nasljeđivanje OPG-ova u pitanju, a u cilju okrupnjavanja i veće konkurentnosti domaćeg agrara na dugi rok?

Ovo pitanje ćemo rješavati u sklopu cjelokupne zemljišne reforme koju smo razradili. Neučinkovita politika upravljanja poljoprivrednim zemljištem jedan je od ključnih razloga niže produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Ovo je područje koje će zahtijevati dugogodišnje djelovanje od procjene stanja i učinaka, do izrade strateških smjernica koje se neće mijenjati svakih par godina, već čvrsti oslonac poljoprivrednicima za njihov razvoj i nužna dugoročna ulaganja. Mi ni sada ne znamo s koliko poljoprivrednog zemljišta stvarno raspolažemo, a još manje kako ga privesti funkciji s ciljem povećanjem proizvodnje hrane, ali I povećanja omotnice prema EU.

Revitalizacija ruralnog prostora

Imamo tisuće hektara nekadašnjih poljoprivrednih površina danas zaraslih u šikare i šume. Treba li uvesti porez na neobrađeno zemljište? Odnosno na koji način mislite staviti iste u funkciju?

Dio odgovora je u prethodnom pitanju i bit će sadržan u čitavom paketu zakonskih rješenja koja ćemo predlagati. Porez na neobrađeno zemljište samo je jedan od instrumenata.

Hoćete li i kada ukinuti plaćanje poreza na promet nekretnina kod zamjene poljoprivrednog zemljišta (po uzoru na komasaciju)?

Da, i to odmah.

Raste broj nenastanjenih i ruševnih objekata u brojnim općinama, pokazuju podatci DZS. Što planirate poduzeti po tom pitanju koje koči razvoj tih sredina?

Pitanje nenastanjenih i ruševnih objekata dio je naše politike revitalizacije ruralnog prostora koja je sastavna odrednica svih naših programskih dokumenata (Deklaracije, Misije, Ciljeva)

Mislite li ponuditi stimulaciju mladim obiteljima koji dolaze živjeti na selo ili pak ostaju raditi na selu?

Politika prema mladima je temelj revitalizacije ruralnih prostora. U ovom području pripremamo čitav niz rješenja, od porezne politike, zemljišne politike, stambenog zbrinjavanja, osiguravanja osnovnih javnih usluga kao što su obrazovanje, zdravstvo, brzi internet i dr.

Bilježimo neravnomjeran razvoj Hrvatske. Od sredina koje razvijaju elitni turizam i bilježe odlične rezultate do onih koje ekonomski i demografski potpuno propadaju. Je li današnja Lijepa naša previše centralizirana, odnosno kada i kako mislite postići ujednačeniji razvoj?

Posljedice promašenih politika 

Već smo u svom predstavljanju za Izbore 2024. ukazali na potpunu anomaliju u prostornom razvoju Republike Hrvatske. Najbolji primjer za to je 7. Izborna jedinica. Ako je pogledati na karti Hrvatske, upravo ta pokazuje primjer potpuno promašenih politika i neravnomjernog razvoja kao njihove posljedice. Ujednačeni regionalni razvoj je nešto za što ćemo se posebno zalagati koristeći sve raspoložive instrumente i mjere za njegovo sprovođenje. 

Što mislite učiniti u cilju poboljšanja pozicije domaćeg proizvoda na tržištu?

Zaštita domaćih proizvođača, ali i potrošača, zahtijeva promjenu čitavog niza propisa iz područja tzv. Higijenskog paketa (zaštita domaćih proizvođača) i područja označavanja hrane (zaštita potrošača), što će u konačnici dovesti do bolje pozicije domaćeg proizvoda na tržištu, ali i stavljanje domaćih proizvođača u jednakopravan položaj u odnosu na njihove kolege iz drugih europskih zemalja. Kroz taj paket mjera znatno će se ograničiti i uvoz proizvoda sumnjive kvalitete, često i vrlo štetne po ljudsko zdravlje.

Na adrese stranaka i koalicija poslali smo 15 pitanja o budućnosti hrvatske poljoprivrede

Kako planirate zaustaviti pad proizvodnje grožđa, naime, podatci govore da ostajemo bez vinograda, da svake godine izgubimo i 1.000 hektara nasada vinove loze?

Djelomično je to posljedica krčenja zapuštenih vinograda zbog zlatne žutice. Poticat ćemo uvođenje hrvatskih sorata koje su već postale prepoznatljive na tržištu. Ne možemo se s konkurencijom boriti količina i cijenama, ali možemo kvalitetom i jedinstvenošću kao dio gastro eno ponude. Drugi segment je pojačan inspekcijski nadzor i strogo kažnjavanje lažnog deklariranja i stavljanja na tržište vina upitne kvalitete.

Što planirate učiniti po pitanju niske samodostatnosti u proizvodnji mesa?

Da bi povećali samodostatnost Izaustavili pad proizvodnje u bilo kojem sektoru nužne su promjene zakonodavnog okvira. Možemo uložiti/baciti još stotine milijuna eura, ako zakonodavni okvir i poslovno okruženje, model nisu adekvatni. Već nam se sada događa da imamo promašene investicije za neke sektore, koje stoje prazne, npr. Virovitica. Ovdje se postavlja pitanja korištenja i trošenja raspoloživih sredstava. Prvo dijete mora naučiti puzati, a tek onda prohoda. Kod nas se događa da zbog političkih odluka preskačemo neke razvojne faze, a zbog toga imamo neracionalno trošenje sredstava.

Poljoprivreda ne smije biti ni plava, ni crvena, ni zelena 

Možete li procijeniti koliko će poljoprivrednika biti u Hrvatskoj za 10 godina? Više ili manje no danas?

Sve ovisi o tome koji ćemo razvojni model politički dogovoriti. Ako politički prihvatimo i još više potaknemo model korporativne poljoprivredi, koji po nama nije primjeren za hrvatske prilike, imat ćemo drastičan gubitak poljoprivrednika. Ukoliko prihvatimo model koji mi zastupama, a to je model baziran na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, malim I srednjim, imat ćemo rast broja, ali i značajan rast proizvodnje te ostvarivanje prehrambene suverenosti, što je naš krajnji cilj.

Tko je vaš kandidat za funkciju ministra(cu) poljoprivrede, a tko su ključni stručnjaci, budući državni tajnici, ravnatelji, savjetnici?

U ovom trenutku ne možemo iznositi potencijalne kandidate. Možemo samo reći da su od samog početak u osnivanje Agrarne stranke bili uključeni vrhunski dokazani stručnjaci iz širokog područja djelovanja: agronomi, veterinari, ekonomisti, pravnici, demografi, politolozi, stručnjaci za prostorno planiranje, IT stručnjaci i da dalje ne nabrajam. Svi ti ljudi imaju potencijal preuzeti najodgovornije funkcije, ako dobijemo za to priliku. 

Kako ocjenjujete rad Ministarstva poljoprivrede u proteklom razdoblju?

Jedva prolaznim. Bavi se gašenjem vatre, a ne stvaranjem pretpostavki za dugoročni razvoj poljoprivrede. Za to su nužne reforme, a ne kozmetičke prilagodbe i političko-gospodarsko pogodovanje samo odabranoj grupaciji. Poljoprivreda ne smije biti ni plava, ni crvena, ni zelena. Onaj tko ne iskorištava potencijale koji su nam Bogom dani, ne može se smatrati uspješnim, a to je naša slika već predugi niz godina.


Tagovi

Parlamentarni izbori Agrarna stranka Robert Hadžić 15 pitanja Budućnost poljoprivrede Izbori2024


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pohvaliti se, ili se ne pohvaliti - pitanje je sad! Eci-peci-pec.... Stalo na onom prvom :) Daklem - kroz ova vrata je prolazio naš Baby Lasagna, divna osoba koju bi svatko poželio za sina, brata ili nešto treće. Bilo vama smiješno ili ne,... Više [+]