Pretraga tekstova
Govori se kako će hrvatski poljoprivrednici slijediti bosanski scenarij i uslijed nezadovoljstva izaći na ulice
Dvije godine nakon velikih prosvjeda mljekara, po mnogima jednima od najozbiljnijih na poljoprivrednoj sceni u Hrvata, proizvođači su danas nezadovoljniji nego ikada. Proizvodnja im i dalje nezaustavljivo propada, a neodrživo stanje na terenu nedavno ih je ponukalo i na otvaranje teme o ponovnim prosvjedima.
Šuška se kako na prosvjede poziva predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka Tomislav Pokrovac. Priznaje Pokrovac za Glas Slavonije kako svoj posljednji pokušaj povika pokreće u svijetlu događaja u susjednoj BiH.
Podsjetimo, poljoprivrednici iz BiH početkom veljače započeli su sa prosvjedima, blokadom graničnog prijelaza Županja-Orašje, a kako naglašavaju, blokirali su ga zbog neisplate poticaja za 2012. i 2013. godinu. Za protekle dvije godine, nisu im, prema dogovoru, do 31. siječnja ove godine, isplaćeni poticaji u iznosu većem od četiri i pol milijuna konvertibilnih maraka. Kako ističu, u tijeku je proljetna sjetva koju nisu u mogućnosti nastaviti budući da zbog neisplaćenih poticaja, nemaju sredstava za sjeme i drugi repromaterijal.
Vezano za situaciju u hrvatskom agraru, Pokrovac ističe kako je stanje u domaćoj proizvodnji došlo do samog dna te da je zrelo za bosanski scenarij, ali da je vrijeme blokada prometnica iza njih i da bi trebalo, kao u BiH, izaći na ulice i tražiti odgovornost za katastrofalno stanje koje ih je snašlo.
Ne može se Pokrovac pomiriti sa činjenicom da se poljoprivredi, koja godišnje u Državni proračun donese sedam do osam milijardi kuna, iz proračuna oduzima više od dvije milijarde, što predstavlja jedan godišnji iznos proračunskih sredstava za poljoprivredu. Žali se kako hrvatska Vlada svom vlasitom narodu ne da disati.
Pokrovac je, kao i uvijek, spreman na prosvjede, dok dio poljoprivrednih udruga, i nakon dvije godine teške situacije, ne odustaje od napora da pravnim putem dobiju bitku za mlijeko, otkupne cijene i transparentnost otkupljivača u obračunu njegove kvalitete.
Foto: depositphtos, Witoldkr1
Tagovi
Poljoprivredni prosvjedi BiH Mlijeko Otkupne cijene Mljekari Tomislav Pokrovac Županja Orašje Neisplata poticaja
Autorica
Više [+]
Nikolina je administratorica portala Agroklub. Ima 28 godina, a završila je diplomski studij marketing managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ... a moto joj je: „Život je puno lakši ako kroz njega ideš sa osmijehom“.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.