Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja hrane
  • 29.08.2012.

Adio meso, zbog nestašice vode jest ćemo povrće

Nestašica vode koja prijeti promijenit će prehrambene navike

Foto: RGBStock.com
  • 395
  • 19
  • 0

Stanovnici cijeloga svijeta mogli bi uskoro postati vegetarijanci! Rok za drastičnu promjenu prehrambenih navika četrdeset je godina, kako bi se spriječila, barem po mišljenju brojnih znanstvenika i svjetskih nevladinih udruga, katastrofalna nestašica vode koja nam prijeti.

Ozbiljna upozorenja

Održiv sustav moguć je upravo kroz vegetarijansku prehranu jer svijet samo za proizvodnju mesa potroši od pet do deset puta više vode nego što se ona utroši u proizvodnji biljnih proizvoda. U prilog ovom ozbiljnom upozorenju o nestašici hrane, plasiranog neposredno prije godišnje svjetske konferencije o vodama koja će se održati u Stockholmu, ne ide činjenica kako se trećina obradive zemlje u svijetu koristi za uzgoj žitarica kojima se prehranjuje stoka, dok su cijene kukuruza i pšenice na međunarodnim tržištima porasle gotovo 50 posto.

- Ako se u zapadnim zemljama nastave sadašnji trendovi i sadašnji način prehrane, do 2050., kada se na zemlji očekuje devet milijardi ljudi, nedostajat će vode za proizvodnju hrane - jasan je Malik Falkenmark s Međunarodnog instituta za vodu u Stockholmu.

Kako prenosi britanski The Guardian, oko 70 posto raspoložive vode na zemlji koristi se u poljoprivredi, a veća proizvodnja hrane, koja će biti potrebna da se nahrane nove dvije milijarde ljudi, “pritisnut” će već ugrožene izvore vode i obradive površine. Naime, prema izračunima Ujedinjenih naroda, proizvodnju hrane trebat će povećati za još 70 posto, i to do sredine stoljeća, a unatoč činjenici da proizvodnja hrane po glavi stanovnika raste, pothranjeno je dvije milijarde ljudi, a gladno ih je čak devet stotina milijuna. Znanstvenici osim globalnog vegetarijanstva predlažu i druge moguće opcije koje bi osigurale hranu rastućem stanovništvu - smanjenje otpada i pojačanu trgovinu između zemalja s viškom i manjkom hrane.

- U svijetu raste prejedanje, pothranjenost i gomilanje otpada. Rast proizvodnje hrane smanjit će izvore vode i trebat će nam nov recept za svijet sutrašnjice - objašnjava urednik izvješća Anders Jägerski.

Samo pet posto mesa!

Međutim, znanstvenici poručuju da će ‘vode biti dovoljno ako se unos hrane životinjskog podrijetla ograniči na pet posto ukupnog unosa kalorija te ako se velike nestašice vode u pojedinim regijama riješe održivim sustavom proizvodnje hrane. Pritisak na izvore voda dogodit će se i zbog proizvodnje energije, gdje se predviđa da će u idućih 30 godina proizvodnja porasti 60 posto kako bi se proizvela struja za 1,3 milijarde ljudi koji je još nemaju. Drugo izvješće, koje je objavio Međunarodni institut za upravljanje vodama (IWMI), ističe da ulaganje u male pumpe i jednostavnu tehnologiju umjesto u skupe projekte najefikasniji model kojim bi se zaštitili milijuni poljodjelaca koji sudjeluju u proizvodnji hrane i to naročito u subsaharskoj Africi i istočnoj Aziji. - Te tehnike bi 300 posto povećale prinose, a kućne prihode podebljale za milijarde dolara - kaže Colin Chartres, glavni direktor IWMI-ja.

18 milijuna ljudi suočeno s nestašicom hrane

- Oni koji ovise o poljoprivredi kao jedinom načinu egzistencije već pate zbog nestašice vode - rekao je Colin Chartres , generalni direktor Međunarodnog instituta za upravljanje vodama.

Upozorenja kako nestašica vode ograničava proizvodnju hrane dolaze i iz UN-a, koji tako svijet priprema za moguću drugu globalnu krizu hrane u posljednjih pet godina.

Više od 18 milijuna ljudi već se suočava s ozbiljnim nedostatkom hrane diljem Sahela, a boljoj slici neće pridonijeti ni teške ovogodišnje suše u SAD-u i Rusiji, kao ni slabe monsunske kiše u Aziji.

Ništa bolja situacija nije ni u Hrvatskoj, gdje se već od jeseni očekuje poskupljenje hrane. Naime, hrvatskim građanima mjesečno na hranu odlazi između 30 i 40 posto mjesečnog prihoda, a Europljanima i Amerikancima od 11 do 13 posto.

Autor: Lana Kovačević

Foto: RGBStock.com


Izvori

Večernji list


Tagovi

Proizvodnja hrane Proizvodnja mesa Uzgoj žitarica Nestašica vode

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ekipa, siguran sam da među vama ima netko da mi pomogne reći koje su ovo sorte šljive... Nisam neki poznavatelj, gledam sortne liste, meni to sve slično.. pa me zanima drugo mišljenje. ;)
Unaprijed hvala :)