Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gnojiva
  • 08.11.2013. 09:15

Abeceda gnojidbe

Gnojiva su tvari organskog i mineralnog porijekla koja služe za obogaćivanje tla biljnim hranivima

Foto: danas.net.hr
  • 2.279
  • 72
  • 0

Gnojidba ili fertilizacija (dolazi od latinske riječi fertilis, što znači plodan) je dodavanje tvari koje povoljno djeluju na proizvodne sposobnosti tla. Ne može se znati kada i u kojem obliku je upotrebljen gnoj. Pretpostavka je da su se prve tvari za gnojidbu uzimale u obliku mulja, plodnog tla, mekanog kamena itd. Kada su ljudi pripitomili životinje, počelo je sakupljanje izmetina domaćih životinja.

Do proizvodnje umjetnih gnojiva došlo je oko polovice XIX stoljeća kada je J. Liebig postavio teoriju o mineralnoj ishrani bilja. Od tada se uz prirodni ili organski gnoj upotrebljavaju i mineralna gnojiva. Znanstvenim upoznavanjem ishrane bilja danas su zastupljena mineralna gnojiva jer sadrže velike količine mineralnih tvari i nadopunjuju manjak biljnih hraniva u tlu.

Osnovna i dopunska gnojidba

Osnovnom gnojidbom se određenim hranivima opskrbljuje obrađeni sloj tla kako bi unešena gnojiva služila određenom usjevu u toku cijele vegetacije. Uglavnom se poklapa s agrotehničkom fazom osnovne obrade tla.

Meliorativna gnojidba (lat. melior, što znači bolji) je poseban oblik osnovne gnojidbe kojoj je zadatak da poboljša svojstva tla, regulira reakciju tla i njegovu strukturu te da ukloni veći deficit nekog hraniva. Dijeli se na humizaciju-povećanje sadržaja humusa, kalcifikaciju, smanjenje kiselosti tla i poboljšanje fizikalnih svojstava, fosfatizaciju, povećanje sadržaja fosfora, kalizaciju, povećanje sadržaja kalija i sadrenje, smanjenje bazične reakcije tla.

Dopunska gnojidba ima zadatak da neposredno ishrani određenu kulturu, prema stadijima razvoja i prema specifičnim potrebama u određenim fazama rasta, lako pristupačnim hranivima. Dijeli se na startnu gnojidbu i prihranjivanje.

Startna gnojidba obavlja se u fazi sjetve, a zadatak joj je da kulturi u početku njenog aktivnog života pruži hraniva iz neposredne blizine i tako je potakne na brži rast.

Prihranjivanje je oblik dopunske gnojidbe, koja se obavlja u toku vegetacije u obrocima (obročna gnojidba), u skladu sa stadijima razvoja. U prihranjivanju se najviše daju dušična gnojiva u lako topivom obliku, jer su biljci brzo pristupačna.

Učinak gnojiva

Gnojiva su tvari organskog i mineralnog porijekla koja služe za obogaćivanje tla biljnim hranivima radi poboljšanja fizikalnih i kemijskih svojstava tla, povećanje plodnosti tla, a time i povećanje prinosa poljoprivrednih kultura.

Učinak gnojiva ovisi o više faktora:

  • svojstvima gnojiva
  • svojstvima tla
  • kulturi koja se gnoji
  • klimatskim prilikama

Karakter gnojiva očituje se u njegovim fizikalnim, kemijskim i mikrobiološkim svojstvima. Fizikalna svojstva određena su stupnjem disperzije, strukturom, sposobnošću vezanja na čestice tla itd. Kemijska svojstva gnojiva određena su kvantitativnim i kvalitativnim odnosom hranivih tvari i ostalih sastojaka koji imaju utjecaj na plodnost tla. Mikrobiološka svojstva gnojiva dolaze do izražaja kod gnojiva koja sadrže mikrobe kao što je stajski gnoj i sl.

Gnojiva se prema načinu dobivanja, svojstvima i kemijskoj prirodi dijele na nekoliko vrsta: domaća, mineralna i bakterijska gnojiva.

Domaća gnojiva se proizvode na gospodarstvu, većinom su organskog porijekla stoga se nazivaju i organskim gnojivima. U ovu grupu spadaju: stajski gnoj, tekući stajski gnoj (gnojovka), gnojnica ili osoka, kompost, fekalije, umjetni stajski gnoj, pepeo i zeleno gnojivo.

Mineralna i umjetna gnojiva proizvode se u tvornicama. Dijele se prema sadržaju glavnih biljnih hranjiva. U ovu grupu se ubrajaju: dušična, fosforna, kalijeva, miješana i kompleksna gnojiva i mikroelementi kao gnojiva.

Bakterijska gnojiva koja i nisu gnojiva u pravom smislu, jer se pomoću njih u tlo ne unose biljna hraniva, nego samo posebne vrste bakterija, u prvom redu fiksatori dušika koji povećavaju plodnost tla.

Autor: Renata Dragović, mag.ing.agr Foto: danas.net.hr


Tagovi

Gnojidba Organska gnojiva Mineralna gnojiva Osnovna gnojidba Dopunska gnojidba Prihranjivanje