8 kultura koje će nositi hrvatsku poljoprivredu

Očuvanje biljnih genetskih izvora i povećanje njihove dobiti u proizvodnji hrane, ali i poljoprivredi, cilj je nedavno osnovanog Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i oplemenjivanje bilja (ZCI) sa sjedištem pri Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Istraživačka je to mreža znanstvenih institucija usmjerena na prijenos i razmjenu znanja i tehnologije koja će pridonijeti napretku istraživanja u poljoprivredi, kao i proizvodnji hrane.

U sklopu Centra aktivno pet suradnih ustanova

U sklopu centra, pored Agronomskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, aktivne će biti još četiri suradne ustanove: Institut za poljoprivredu i turizam Poreč (IPTPO) , Institut za jadranske kulture i melioraciju Split (IJK), Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (PMF) i Sveučilište J.J. Strossmayera Poljoprivredni fakultet Osijek (PFOS). Voditelj je centra prof. dr. Zlatko Šatović sa Zavoda za sjemenarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Oplemenjivanje pšenice, soje, graha, kukuruza, kupusnjača, maslina i dalmatinskog buhača.

Djelatnost ZCI-ja organizirat će se u šest radnih skupina s ciljem poticanja razvitka oplemenjivanja bilja u Hrvatskoj i to na osam biljnih vrsta odnosno modela: pšenica (Triticum aestivum), kukuruz (Zea mays L.), soja (Glycine max L.), grah (Phaseolus vulgaris L.), vinova loza (Vitis vinifera L.), kupusnjače (Brassica oleracea L.), masline (Olea europaea L.) i dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium).

Prema riječima prof. dr. Šatovića voditelja Centra, potonje bi kulture predstavljale okosnicu naše poljoprivredne proizvodnje u budućnosti.

Identifikacija svojstava biljaka poljskim pokusima, laboratorijskim analizama, genotipizacijom, fenotipizacijom.

Identifikacija ključnih svojstava biljaka obavljala bi se pomoću poljskih pokusa, laboratorijskih analiza, fenotipizacijom, genotipizacijom, bioinformatikom, primjenom statističkih analiza podataka, diseminacijom. Uključuje to predstavljanje aktivnosti ZCI-ja javnosti, ponajprije znanstvenoj zajednici, poduzetnicima u poljoprivrednom sektoru, OPG-ima i dr.

Uložen značajan trud u očuvanje biljnih genetskih izvora u Hrvatskoj

"Unazad pet godina uložen je značajan trud u očuvanje biljnih genetskih izvora u Hrvatskoj", kaže prof. dr. Šatović. Dodaje kako naš Nacionalni program očuvanja i održive uporabe genetskih izvora za hranu i poljoprivredu ponajprije obuhvaća prikupljanje i opis odnosno održavanje i regeneraciju tzv. primki.

Zbog brojnosti vrsta nedostatna sredstva za agronomsku, biokemijsku i genetsku procjenu

Zbog brojnosti potonjih nedostatna su sredstva za njihovu procjenu na agronomskoj, biokemijskoj i genetskoj razini. Zato je i upotreba prikupljenih biljnih genetskih izvora u oplemenjivačkim programima ograničena. Prof. Šatović otkriva kako oplemenjivanje bilja u Hrvatskoj seže do početka 20. stojeća kada su takve aktivnosti uglavnom bile vezane uz ratarske kulture s različitim intenzitetom i uspjehom, a rezultiralo je to s 1.200 kultivara registiranih unazad 60 godina.

U zadnjih 25 godina na tržištu sjemena glavne multinacionalne oplemenjivačke tvrtke

Ipak, u posljednjih 25 godina multinacionalne oplemenjivačke tvrtke postupno su kaže naš sugovornik postale glavni igrači na tržištu sjemena u Hrvatskoj, smanjujući udio zastupljenih tadašnjih javnih, a danas uglavnom privatnih hrvatskih tvrtki i ustanova. Posebice je to vidljivo na tržištu hibridnog sjemena ratarske i povrtlarske kulture, dok je na tržištu samooplodnih kultura (pčenica, ječam, soja) stanje nešto povoljnije.

Naš sugovornik ističe kako se gospodarska važnost najznačajnijih ratarskih kultura (kukuruz, pšenica, soja) u Hrvatskoj, ogleda u njihovoj prosječnoj godišnjoj vrijednosti proizvodnje do 400 milijuna eura, a procijenjena godišnja vrijednost licencnih prava ugrađena u cijenu sjemena, je(st) oko osam milijuna eura. Od tog iznosa oko 4.5 milijuna eura odlazi izvan Hrvatske, dok kod nas ostaje svega 3.5 milijuna eura.

Prosječna godišnja genetska dobit za novostvorene kultivare oko 1%

"Prosječna godišnja genetska dobit za novostvorene kultivare spomenutih biljaka u hrvatskim oplemenjivačkim tvrtkama i ustanovama iznosi oko 0,5 do 1%. To bi, iskazano u doprinosu povećanja vrijednosti ukupne proizvodnje, iznosilo između dva i tri milijuna eura" kaže prof. dr. Šatović. Procjena je doznajemo da će očekivani izravni doprinos povećanju godišnje stope genetske dobiti, uz primjenu novih tehnologija, koje će se razvijati u ZCI-ju biti oko 20%.

Ograničenje hrvatskih oplemenjivača zbog sporog i nedovoljnog usvajanja novih tehnologija.

Najvažnije ograničenje hrvatskih oplemenjivača je nedovoljno i sporo usvajanje novih tehnologija poput visokopropusne fenotipizacije, odabir pomoću tzv. biljega i dr. Razlog tome je doznajemo i zbog istraživačkih aktivnosti koje su izvan uobičajenog, rutinskog oplemenjivačkog rada, pa oplemenjivači ne mogu u potpunosti uložiti sredstva i vrijeme za usvajanje suvremenih tehnologija.

Utječe na to i manjak novca koji hrvatskim oplemenjivačkim kućama nedostaje pa je ono što one ulažu u istraživanje u odnosu na multinacionalne i sjemenske tvrtke - neusporedivo. Zato hrvatski programi imaju nižu stopu genetske dobiti, a novostvoreni su kultivari često nekonkurentni na tržištu.

Foto: mziegler/bigstockphoto.com