377 razloga za promjenu poljoprivredne strategije!

Radna verzija Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. upućena je na odobrenje u Europsku komisiju 16. srpnja 2014. Sukladno pravilima postupanja, Europska komisija procijenila je dostavljeni prijedlog te je Ministarstvo 23. listopada 2014., službeno zaprimilo i komentare Europske komisije.

Program ruralnog razvoja usmjeriti na male OPG-ove?

Ukupno je zaprimljeno 377 komentara, od kojih je glavnina usmjerena na traženje boljeg objašnjenja pojedinih poglavlja, ali i boljeg povezivanja prepoznatih potreba i predloženih rješenja. Također, kako je cijelo sedmogodišnje razdoblje usmjereno na očuvanje okoliša, i Republiku Hrvatsku se traži bolje pojašnjenje svih mjera i poduzetih aktivnosti za očuvanje okoliša.

Ministarstvo zaprimljene komentare smatra konstruktivnim, te usmjerenim na podizanje kvalitete Programa, bez narušavanja osnovnih ciljeva ruralnog razvoja RH, a koja su postavljena u poslanom prijedlogu. Uzimajući u obzir traženo, Ministarstvo će izraditi revidirani program te isti dostaviti u Europsku komisiju, javljaju iz MP.

Hrvatskoj je, kao nikada do sada i kao ni jednoj drugoj članici EU-a, potrebna odlučna podrška OPG-ovima. Nažalost, reforma potpora EU-a nije u tom smislu iskorištena u punoj mjeri zbog neshvaćanja i nevoljkosti politike da iskoristi mogućnosti dane nam od EU-a. Hoćemo li dopustiti da tako bude i s Programom ruralnog razvoja?

Nezaštićeni interesi hrvatskog poljoprivrednika

Zaprimljene komentare možete pogledati u prilogu članka i uvjeriti se sami u to što to ne radimo dobro, prema mišljenju EK.

2014. godina je godina malog obiteljskog gospodarstva, na kojem se i zasniva 70% europske poljoprivrede.

I svijet i EU odlučili su podržati prostor na kojem se proizvodi hrana, a u Europi je stvoren dobar okvir za definiranje malih OPG-ova. No kod nas, kao što se prema samoj reviziji Programa ruralnog razvoja vidi, a što ističe i Udruga Život, nedovoljno je definiran smjer kojim želimo ići. "Sve je protiv OPG-ova i u korist velikih tvrtki, od raspodjele državne zemlje do potpora", kaže Miroslav Kovač, tajnik Udruge, u nedavnom intervjuu za Glas Slavonije.

Zahtjev za ranijom isplatom potpora "opterećuje" Jakovinu

Država, ali i sami poljoprivrednici, trebaju već jednom reći što hoće. Nas u RH vodi stihija. Ima časnih iznimaka, ekonomista, pa i političara, koji to uviđaju, no njihovi prijedlozi ostaju na marginama javnih rasprava sve dok prevladavaju stari doktrinarni predlošci ili papagajski ponavljani recepti neprimjenljivi na našu gospodarsku zbilju.

I dok se Udruga Život bori za raniju isplatu dijela potpora dohotku u poljoprivredi, na što proizvođači imaju potpuno pravo i slijedeći sami primjer EU politike koja preporučuje posebne interventne mjere (među kojima je jedna od najvažnijih ubrzanje isplata izravnih plaćanja za tekuću godinu), Jakovina ih proziva onime što u njegovim očima zaista i jesu - marginalci. Njegova, ali i bivše poljoprivredne politike kao da ne vide bazičnu važnost OPG-ova u proizvodnji hrane i poljoprivredi uopće.

Iznimne okolnosti hrvatske poljoprivrede

Odgovor na izjavu ministra Jakovine za Večernji list iznose iz Udruge Život na sljedeći način.

Ovo što piše u nastavku (članak iz Uredba vijeća EU) držimo važnijim od svakog komentara na članak koji donosi Večernji list. Problemi na selu i u poljoprivredi su važniji od marginaliziranja činjenica i ljudi:

Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009.

o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003

Članak 29.

Plaćanje

1. Osim ako nije drukčije utvrđeno ovom Uredbom, iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. u potpunosti se isplaćuju korisnicima.

2. Plaćanja se vrše u dva obroka godišnje u razdoblju od 1. prosinca do 30. lipnja naredne kalendarske godine.

3. Iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. ne isplaćuju se prije završetka provjere uvjeta za prihvatljivost, koju obavljaju države članice u skladu s člankom 20.

4. Odstupajući od stavka 2. ovog članka i u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2., Komisija može:

(a) utvrditi predujmove;

(b) odobriti državama članicama da, ovisno o stanju proračuna, isplate predujmove prije 1. prosinca u regijama u kojima su zbog iznimnih okolnosti poljoprivrednici suočeni s ozbiljnim financijskim poteškoćama:

i. u visini od 50 % plaćanja;

ili

ii. u visini od 80 % plaćanja ako su predujmovi već predviđeni.

Papir na kojem je zapisana budućnost poljoprivrede

"O ovome je moguće i potrebno razgovarati. I više je nego očito da su u našoj "regiji" (državi) poljoprivrednici suočeni s ozbiljnim financijskim poteškoćama. Ukoliko je drugačije, valja javnosti argumentirano razjasniti. Ne svađama, već dijalogom, što je i 1. točka Programa Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske", kaže Kovač za Agroklub.

Već u samom startu, obiteljsko gospodarstvo, poljoprivrednik i selo u Hrvatskoj, u svom su razvitku suočeni s visoko postavljenim političkim preprekama ili, u najboljem slučaju, političkim nemarom. Sasvim je očito da nam je potrebna nova strategija za poljoprivredu, usmjerena na osnaženje OPG-ova. Sada je za to dobar trenutak, dok je još vremena za popravni ispit. U slučaju da to ne napravimo, riskiramo da u sljedećih šest godina izgubimo i ono najvažnije - mlade ljude koji za bavljenje zemljom više neće htjeti ni čuti. S razlogom.

Program ruralnog razvoja sada je važniji od bilo kojeg drugog papira, jer na njemu je zapisana naša, ali i vaša budućnost.

Foto: ec.europa