U 2014. kreću novi natječaji za mjere ruralnog razovoja EAFRD. Je li to godina kada će hrvatska poljoprivreda vidjeti svjetlo na kraju tunela?
Iako je dobar dio mogućih sredstava iz IPARD programa ostao neiskorišten, on će se do kraja 2013. godine ukinuti. Novi natječaji za poljoprivrednike kreću već sljedeće godine, ali ovaj put riječ je o mjerama ruralnog razvoja, koje će nam biti na raspolaganju od 2014. Program je u završnoj fazi izrade i očekuje se da će prvi natječaji biti raspisani već u ožujku iduće godine. Hrvatska će svake godine imati na raspolaganju 333 milijuna eura, a koliko ćemo iskoristiti - ovisi o pripremljenosti projekata, ali i o tome koliko će cijeli proces biti kompliciran, jer ako bude imalo sličan IPARD-u, poljoprivrednici smatraju da velik broj projekata neće dobiti zeleno svjetlo.
Jedna od mnogih mjera koje će se provoditi u 2014. godini je i ona koja će možda najviše zanimati poljoprivrednike, ali i one koji to nisu. To je mjera ulaganja u materijalnu imovinu, koja se sastoji od 4 podmjere.
U 2014. godini provodit će se podmjere 1 i 2, dakle ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te razvoj prerade i trženja poljoprivrednih proizvoda. Mogući korisnici ovih mjera bit će obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, zadruge, trgovačka društva. Cilj ovih mjera je povećanje konkurentnosti obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koje je zadnjih godina neizbježna tema, a to je vrlo bitno u poljoprivrednoj proizvodnji. Neslužbeno se govori i da će ove mjere ruralnog razvoja biti daleko jednostavnije za ostvariti, nego što je to bio slučaj sa IPARD-om do kojeg su samo rjetki mogli doći. U većini slučajeva, korisnici IPARD-a već su u startu bili konkurentni, za razliku od većine poljoprivrednih gospodarstava.
Poljoprivredu Hrvatske karakterizira mala prosječna veličina gospodarstva (6,6 ha) i usitnjenost posjeda, a 27% poljoprivrednih gospodarstava ima standardni ekonomski output ispod 1200 eura što ukazuje da se ona nalaze na granici ekonomske održivosti. Takva gospodarstva imaju nizak stupanj investicijskog potencijala pa samim time zaostaju u pogledu modernizacije, tehnološko-tehničke opremljenosti te energetske i okolišne učinkovitosti. Iako je u strukturi poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj prisutan i manji broj srednjih i velikih gospodarstava, zbog ekonomske krize i nedostataka kvalitetnih investicijskih sredstava na nacionalnoj razini i ta gospodarstva su u fazi stagnacije. Identični se problemi javljaju i u prehrambeno-prerađivačkoj industriji. Navodnjava se samo 1,36% obradivog zemljišta što je važno za osiguranje stabilnosti prinosa i poboljšavanje kvalitete usjeva dok je upotreba obnovljivih izvora energije na izrazito niskom nivou.
U tom smislu, određeni doprinos prioritetnim područjima bit će ostvaren kroz ove mjere. Ulaganjem u restrukturiranje, infrastrukturu i modernizaciju gospodarstava, razvoj poljoprivrednih proizvoda kao i razvoj i unaprjeđenje infrastrukture u funkciji razvoja i prilagodbe poljoprivrede (pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu, komasacija, opskrba energijom, gospodarenje vodama) te neproizvodnim ulaganjima vezanim uz učinkovito korištenje resursa i očuvanje okoliša, uz pomoć inovacije, cilj je postići održivi sustav poljoprivrede.
Ova su sredstva itekako potrebna, kako samim poljoprivrednicima, tako i infrastrukturi i samom održavanju sela na životu. Pomoću ovih mjera, moguće je to i ostvariti, međutim mi smo već na početku zapeli. Ako u ministarstvu ne odrade svoj posao na vrijeme, u 2014.-oj bi mogli ostati bez ovih sredstava. Nadajmo se samo da naša birokracija neće dodatno zakomplicirati stvari i otežati pristup i ovako dalekoj nam Europi.
Je li 2014. godina kada će hrvatska poljoprivreda vidjeti svjetlo na kraju tunela? Možda ćemo jednom, baš kao i na naslovnoj slici, i u Hrvatskoj moći vidjeti ovakav napredan sustav za navodnjavanje, koji pokreće, ni manje ni više nego solarna energija.
Foto: shutterstock.com
Tagovi
Autor