Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nova regulativa
  • 06.02.2024. 16:40

16 pitanja i odgovora o novim genomskim tehnikama (NGT)

Trenutačno se na bilje dobiveno NGT-om primjenjuju ista pravila kao i na GMO. Europska komisija predložila je novi propis - o tome se sutra glasuje u Strasbourgu.

Foto: Depositphotos/Andrew_shots
  • 585
  • 46
  • 0

Sutra se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta odlučuje o prijedlogu uredbe Europske komisije o biljkama proizvedenim novim genomskim tehnikama (NGT), koje mogu pomoći u razvoju novih biljaka koje su otpornije na sušu ili druge klimatske ekstreme, ili za koje treba manje gnojiva i pesticida.

Zahvaljujući napretku u biotehnologiji, nove biljne sorte danas se mogu razvijati brže i preciznije uređivanjem njihove genetske strukture. NGT tako omogućuju preciznije i brže rezultate od tradicionalnijih metoda, a često ne zahtijevaju korištenje stranog genetskog materijala vrsta koje se nisu mogle prirodno križati. To znači da bi se slični rezultati mogli postići tradicionalnim metodama, kao što je hibridizacija, ali bi proces trajao puno duže, pojašnjavaju u Europskoj komisiji. 

U prijedlogu EK je navela da se za dobivanje tih biljaka ne upotrebljava strani genetski materijal vrste koja se ne može prirodno križati. Druge biljke dobivene ovom genomskom tehnikom i dalje bi morale slijediti strože zahtjeve slične onima iz postojećih pravila o GMO-u. Također, i dalje bi bile zabranjene u ekološkoj proizvodnji, a njihovo sjeme trebalo bi biti jasno označeno kako bi se osiguralo da poljoprivrednici znaju što uzgajaju. 

Odbor parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane donio je stajalište o prijedlogu Komisije, zastupnici su podržali nova pravila i složili se da bi ove biljke, koje su usporedive s prirodnim sortama, trebale biti izuzete od strogih zahtjeva zakonodavstva o GMO-u. 

Kako bi se izbjegle pravne nesigurnosti i osiguralo da poljoprivrednici ne postanu previše ovisni o velikim proizvođačima sjemena, zastupnici žele zabraniti patentibilnost biljaka dobivenih novim genomskim tehnikama. Plenarna većina o tome će glasovati sutra, 7. veljače na sjednici u Strasbourgu.

16. ključnih pitanja i odgovora Europske komisije o NGT

1. Što su nove genomske tehnike (NGT)?

To su alati koji omogućuju precizan i učinkovit razvoj poboljšanih biljnih sorti koje mogu biti otporne na klimatske promjene i štetne organizme, zahtijevaju manje gnojiva i pesticida te donose veće prinose. Svaka od tih tehnika može se primjenjivati na više načina kako bi se dobili različiti rezultati i proizvodi. Određene promjene proizvoda dobivenih NGT-om mogu se dogoditi i u prirodi ili tijekom konvencionalnog uzgoja. U većini slučajeva nove tehnike omogućuju ciljanije, točnije i brže promjene od konvencionalnih tehnika uzgoja i uobičajenih genomskih tehnika.

2. Zašto su potrebne NGT?

Od početaka poljoprivrede ljudi poboljšavaju žitarice, voće i povrće. Križaju biljke i pomno ih odabiru kako bi dobili odgovarajuća svojstva za bolje usjeve. Nove genomske tehnike omogućuju isto to, ali brže i točnije. Njima se identificiraju i odabiru odgovarajuća svojstva iz vlastitog DNK-a biljke ili iz DNK-a srodne. Uzgajivači mogu razviti nova svojstva ili poboljšati postojeće biljke točnije i brže nego konvencionalnim metodama.

3. Koja će pravila vrijediti za bilje dobiveno NGT- om?

Još 2001., kada su doneseni propisi EU-a o genetski modificiranim organizmima (GMO), te tehnike nisu ni postojale. Trenutačno se na bilje dobiveno NGT-om primjenjuju ista pravila kao i na GMO. Kako bi se uzelo u obzir to što se bilje dobiveno NGT-om razlikuje prema rizičnosti, prijedlogom Europske komisije se uvode dva različita načina njihovog stavljanja na tržište.

Bilje dobiveno novim genomskim tehnikama koje bi se moglo pojaviti i prirodno ili dobiti konvencionalnim uzgojem, provjeravat će se na temelju utvrđenih kriterija. Ako ih ispunjava, tretirat će se kao konvencionalno i neće morati ispunjavati zahtjeve iz propisa o GMO-ima. To znači da za njega nije potrebno provesti procjenu rizika i može ga se označavati na isti način kao i konvencionalno. Za sve drugo dobiveno NGT-om, primjenjivali bi se postojeći propisi o GMO-ima. To znači da podliježe procjenama rizika i da se može staviti na tržište tek nakon izdavanja odobrenja. Za to će bilje postojati prilagođene metode otkrivanja i posebno prilagođeni zahtjevi za praćenje.

4. Odnosi li se prijedlog na sve nove genomske tehnike?

Ne, odnosi se samo na ono koje je proizvedeno ciljanom mutagenezom i cisgenezom te na hranu i hranu za životinje proizvedene od njega. Ciljana mutageneza uzrokuje mutacije u genomu bez unošenja stranog genetskog materijala (npr. promjene se rade unutar iste biljne vrste). Cisgeneza je tehnika kojom se u primateljski organizam unosi genetski materijal darivatelja koji je spolno kompatibilan s primateljskim organizmom (npr. promjene među prirodno kompatibilnim biljkama). Prijedlog Europske komisije ne obuhvaća bilje dobiveno NGT-om kojima se unosi genetski materijal vrsta s kojima nije moguće križanje (transgeneza). One i dalje podliježu postojećim propisima o GMO-ima.

5. Kako NGT mogu koristiti poljoprivrednicima, potrošačima i građanima?

Mogu ubrzati prelazak na održiviji poljoprivredni i prehrambeni sustav, te pomoći da se smanji ovisnost EU-a o vanjskoj poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. Budući da donose koristi različitim akterima u cijelom prehrambenom lancu, one tim ciljevima mogu doprinositi na razne načine. Poljoprivrednici bi imali veći izbor bilja koje je prilagođeno tako da ima svojstva koje sektor traži, npr. otpornost na štetne organizme, veći prinos te smanjena potreba za gnojivima i pesticidima.

Potrošači bi imali veći izbor prehrambenih proizvoda s poboljšanim okusom, boljim prehrambenim svojstvima ili smanjenim razinama alergena, a istodobno bi ti proizvodi pridonosili održivosti. Naposljetku, proizvođači i trgovci prednosti će vidjeti u smanjenju korištenja prirodnih resursa i emisija iz prijevoza hrane te u svojstvima koja olakšavaju preradu.

6. Zašto Komisija predlaže nove propise?

Od donošenja propisa EU-a o GMO-ima 2001., a posebno u posljednjem desetljeću, zahvaljujući napretku u biotehnologiji razvijen je niz novih genomskih tehnika. Kako bi se bolje pratio njihov napredak u tom području, Vijeće je u studenome 2019. od Komisije zatražilo studiju. U njoj je zaključeno da postojeći propisi, ponajprije oni o GMO-u, zaostaju za znanstvenim i tehnološkim napretkom i ne olakšavaju u dovoljnoj mjeri razvoj i stavljanje na tržište inovativnih proizvoda na bazi bilja dobivenog NGT-om.

Europskoj uniji je potreban prilagođen regulatorni okvir za sigurno bilje dobiveno na ovaj način koji će koristiti poljoprivrednicima, potrošačima i okolišu. Zakonodavnim prijedlogom stoga se uspostavlja regulatorni okvir za ovako dobiveno bilje te proizvode od njega. U njemu se predlažu različiti postupci za stavljanje na tržište..

7. Koje je dokaze Komisija koristila za razradu zakonodavnog prijedloga?

Komisija se oslanjala na znanstvena savjetodavna tijela EU-a. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je donijela nekoliko znanstvenih mišljenja i temeljito razmotrila sigurnosna pitanja. Zajednički istraživački centar Komisije (JRC) analizirao je najnovije znanstvene spoznaje o NGT kako bi ocijenio do kojeg su stupnja razvijene i dobio presjek trenutačnog znanja o njima. Proveo je i istraživanje kako bi izradio pregled razvojnog procesa NGT s obzirom na vrste usjeva i njihova svojstva te analizirao učinke određenih studija slučaja. Komisija je pri pripremi procjene učinka prikupila i razmotrila dokaze i stajališta koje su dostavili brojni dionici i stručnjaci.

8. Jesu li proizvodi dobiveni NGT-om već na tržištu?

Izvan EU nekoliko je biljnih proizvoda dobivenih novim genomskim tehnikama već stavljeno ili je u postupku stavljanja na tržište. Imaju razna korisna svojstva, npr. otpornost na štetne organizme i bolesti, otpornost na okolišni stres (među ostalim na klimatske promjene), poboljšana prehrambena svojstva, bolji okus i teksturu te iziskuju manje pesticida.

Na primjer, na tržištu SAD-a, i uskoro Kanade, može se pronaći smeđa gorušica smanjene gorčine. Na Filipinima su već odobrene banane koje ne tamne i koje bi mogle znatno smanjiti otpad od hrane i emisije CO2. U razvoju su i raznovrsni poboljšani usjevi, kao što su pšenica s niskim udjelom glutena i kukuruz otporan na viruse.

9. Što je s ciljevima europskog zelenog plana i strategije "od polja do stola”?

Prijedlogom će se uspostaviti pravni okvir koji će omogućiti da NGT pospješe zelenu tranziciju poljoprivredno-prehrambenog sustava. Osmišljen je tako da se zadovolje zahtjevi poljoprivrednika za razvojem i komercijalizacijom novih biljnih sorti korisnih svojstava. One će pomoći da prevladamo nove izazove klimatskih promjena i smanjimo upotrebu pesticida i gnojiva. Razvoj takvih sorti doprinijet će također ostvarenju ciljeva drugih inicijativa politika EU-a, primjerice prijedloga Komisije o održivoj upotrebi pesticida i reviziji Okvirne direktive EU-a o otpadu, kojima se predlažu pravno obvezujući ciljevi za smanjenje otpada od hrane u cijeloj Uniji.

Prijedlog potiče inovacije koje doprinose održivosti, primjerice uvođenjem otpornosti ili tolerancije na bolesti bilja i štetne organizme (biotički stres), bilja s povećanom tolerancijom ili otpornošću na djelovanje klimatskih promjena i ekstremne temperature ili suše (abiotički stres), poboljšanih nutritivnih svojstava ili povećanog prinosa. Očekuje se da će predloženi propisi potaknuti veća ulaganja javnog sektora, malih i srednjih poduzetnika (MSP) i uzgajivača bilja u poljoprivrednu biotehnologiju. Posebno se vodilo računa o tome da se omogući lakše i brže stavljanje inovativnih proizvoda na tržište. Zahvaljujući tome, poljoprivrednici i građani moći će birati među više sorti.

10. Što prijedlog znači za standarde sigurnosti za ljude, životinje i okoliš?

Prijedlog jamči visok stupanj zaštite zdravlja ljudi i životinja te zaštite okoliša. Sigurnost hrane u Uniji sad i ubuduće jedan je od glavnih Komisijinih prioriteta. EFSA je u svojim znanstvenim mišljenjima zaključila da nema novih opasnosti koje bi bile specifično povezane s ciljanom mutagenezom i cisgenezom kod bilja. Napominju da su kod pojedinog moguće male promjene koje se mogu dogoditi i u prirodi ili pri konvencionalnom uzgoju. Kod drugog su moguće višestruke i opsežnije modifikacije slične onima kod bilja proizvedenog uobičajenim tehnikama genetske modifikacije koje se primjenjuju u posljednja dva desetljeća. EFSA stoga smatra da bi procjenu rizika tih tehnika trebalo prilagoditi tehnikama u pitanju te je, također na zahtjev Komisije, sastavila izjavu o kriterijima za procjenu rizika. Usto, zaključila je da su nenamjerne modifikacije genoma zbog ciljane mutageneze iste vrste kao one u konvencionalnim tehnikama uzgoja, ali da ih ima manje.

Na temelju zaključaka EFSA-e Komisija predlaže da se bilje koje je usporedivo s konvencionalnim (prema kriterijima definiranima u prijedlogu) tretira na isti način i da ne podliježe dodatnoj procjeni rizika. Za ono sa složenim kombinacijama mutacija i dalje će se, međutim, morati provoditi procjena rizika i ishoditi odobrenje prije stavljanja na tržište. Takav pristup jamči da svo bilje dobiveno novim genomskim tehnikama koje se uvodi ili stavlja na tržište Unije sigurno.

11. Hoće li NGT proizvodi koji se stavljaju na tržište Unije biti transparentni?

Hoće. Prijedlogom se propisuje transparentnost svih novih NGT proizvoda odobrenih na tržištu Unije. Za proizvode za koje je potrebno odobrenje i dalje bi vrijedili zahtjevi u pogledu sljedivosti i označavanja iz postojećeg okvira za GMO-e. Na bilje dobiveno novim genomskim tehnikama koje je slično onom koje se pojavljuje prirodno ili dobivenom konvencionalnim uzgojem ne bi se primjenjivali zahtjevi za označavanje iz okvira za GMO, nego bi se ono označavalo na isti način kao konvencionalno.

Radi transparentnosti za poljoprivrednike i njihove slobode izbora, sve bilje dobiveno pomoću NGT bit će navedeno u javnoj bazi podataka. Usto, njihovo sjemenje i drugi biljni reprodukcijski materijal bit će označeni, a informacije o biljnom reprodukcijskom materijalu dobivenom na ovaj način bit će navedene u zajedničkim katalozima biljnih sorti kako bi poljoprivrednici mogli sami odlučiti hoće li ga upotrebljavati.

12. Koje se mjere potpore predlažu?

Namjera prijedloga je smanjiti birokraciju za poduzeća, te male i srednje poduzetnike. U praksi će on smanjiti složenost, trajanje postupka i troškove ishođenja odobrenja. Usto, gotovo u cijelosti uklanja troškove za nove genomske tehnike koje podliježu postupku provjere, što osobito pogoduje MSP-ovima. Bit će dostupne i mjere potpore, posebice za MSP-ove, pa će primjerice, dobiti znanstveni savjet prije podnošenja zahtjeva. Također, pojednostavnit će se postupci procjene rizika. Novi će okvir znatno olakšati i stavljanje na tržište bilja sa širim rasponom svojstava ili nišnih vrsta usjeva važnih za lokalnu proizvodnju.

13. Što prijedlog znači za ekološku proizvodnju?

Bilje dobiveno novim genomskim tehnikama bit će zabranjeno u ekološkoj proizvodnji. Za ono dobiveno NGT-om za koje je potrebno odobrenje, u prijedlogu su zadržani zahtjevi u pogledu sljedivosti i označavanja iz propisa o GMO-ima. Uredbom EU-a o ekološkoj proizvodnji GMO-i su zabranjeni u ekološkoj proizvodnji. Usto, uvodi se obveza donošenja mjera koegzistencije na nacionalnoj razini. Države članice moraju poduzeti odgovarajuće mjere, poput određivanja udaljenosti između polja, kako bi omogućile koegzistenciju različitih vrsta uzgoja.

Kako bi se bilje dobiveno NGT-om isključilo iz ekološke proizvodnje, čak i ono za koje je potvrđeno da je usporedivo s konvencionalnim, ekološki poljoprivrednici i oni koji ne koriste GMO mogu konzultirati javni registar svih NGT proizvoda i oznake sjemenja u zajedničkim katalozima sorti.

14. Je li riječ o deregulaciji GMO-a?

Ne, nova se pravila odnose samo na nove genomske tehnike, koje se razlikuju od GMO-a. Ona ih reguliraju u EU-u i propisuju da sve bilje dobiveno na taj način mora biti pod regulatornim nadzorom u skladu s njihovim profilom rizičnosti. Zahvaljujući novim pravilima sve tako dobiveno bilje na tržištu Unije bit će jednako sigurno kao tradicionalno uzgojene sorte. Postići će se i transparentnost bilja i proizvoda dobivenih pomoću NGT na tržištu Unije. GMO-e i dalje reguliraju propisi EU-a o GMO-ima, koji ostaju nepromijenjeni.

15. Uređuju li se pitanja prava intelektualnog vlasništva?

Prijedlog se odnosi na uvođenje i stavljanje na tržište bilja dobivenog novim genomskim tehnikama, ali ne uređuje pitanja intelektualnog vlasništva. Komisija prepoznaje da je važno prilagoditi okvir tako da poljoprivrednicima i uzgajivačima olakšava pristup patentiranim tehnikama i materijalu, potiče raznovrsniju ponudu sjemenja po pristupačnim cijenama te štiti razmnožavanje i uzgoj nepatentiranih konvencionalnih i ekoloških usjeva, a da pritom potiče inovacije u uzgoju biljaka očuvanjem poticaja za ulaganja, kao što su patenti.

U okviru šire analize tržišta, Komisija će procijeniti utjecaj koji bi patentiranje bilja te srodne prakse licenciranja i transparentnosti mogle imati na inovacije u njihovu uzgoju. Procijenit će se i njihov učinak na pristup uzgajivača genetskom materijalu i tehnikama, na dostupnost sjemena poljoprivrednicima te na ukupnu konkurentnost biotehnološke industrije EU-a. Komisija će o svojim nalazima izvijestiti do 2026. godine. Ustanovit će moguće probleme u tom sektoru i na temelju toga odlučiti o eventualnim daljnjim mjerama.

16. Kako će Komisija pratiti učinke novog propisa?

Osmišljeno je nekoliko pokazatelja za praćenje i evaluaciju napretka u ostvarivanju ciljeva ove inicijative i njezinih gospodarskih, okolišnih i društvenih posljedica. Među njima su pokazatelji za praćenje učinaka na ekološku poljoprivredu i na prihvaćenost NGT proizvoda među potrošačima. Podaci za većinu pokazatelja prikupljali bi se i objavljivali jednom na godinu te bi se koristili za redovita izvješća o praćenju. Komisija će na temelju tih pokazatelja izraditi detaljan program za praćenje učinaka uredbe. Prvo izvješće o praćenju napretka trebalo bi biti objavljeno najkasnije tri godine od provjere/odobrenja prvog NGT proizvoda. Najranije dvije godine nakon toga planirana je evaluacija propisa.


Tagovi

Europska komisija Europski parlament Nove genomske tehnike GMO Pitanja o NGT Pravila


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijateljica mi šalje fotografiju rasade paradajza. Među njima su i moje presadnice.
Još malo će morati pričekati pa u zemljicu.
Do tada ih ona mazi i pazi, unosi i iznosi, čuva 🥰