Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sustav navodnjavanja Baranja
  • 01.09.2015. 07:30

1.500 ha malih OPG-a dobit će navodnjavanje

Do svibnja iduće godine Sustav navodnjavanja Baranja trebao bi biti u funkciji. Na Belju zbog toga pripremaju opremu, a razmišljaju I o promjenama kultura.

  • 631
  • 142
  • 0

Sustav navodnjavanja Baranja pokrivat će 5.000 hektara poljoprivrednih površina i bit će podijeljen na pet podsustava, a svaki od njih vezat će se na laterani kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac.

Projekt je vrijedan gotovo 20 milijuna kuna, a radovi bi se trebali završiti do svibnja iduće godine. Koncept korištenja i upravljanja sustava navodnjavanja Baranja osmišljen je u Hrvatskim vodama.

"Ideja potječe još od Marije Terezije, a vodu smo prvi puta doveli u središte Baranje i razvodit ćemo ju do 42 ustave", rekao je Siniša Kukić, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda na predstavljanju projekta.

Navodnjavat će se sveukupno 5 tisuća ha

U Baranji će se navodnjavati 5.000 hektara poljoprivrednih površina!

U Hrvatskoj se, prema njihovim podacima, trenutno navodnjava između 15.000 i 20.000 hektara poljoprivrednih površina. Na baranjski sustav, računaju, priključit će se 3.500 hektara velikih i 1.500 malih proizvođača. "Lateralni kanal obavlja svoju primarnu funkciju, a to je zaštita od štetnog djelovanja voda, a ovo je jedna nadogradnja", dodao je Alen Prnjat, direktor Hrvatskih voda u Osijeku.

Prema konceptu korištenja i upravljanja Sustava navodnjavanja Baranja je da lateralni kanal kao prva faza osigurava dovoljnu količinu vode odvodnjom s Baranjske planine i preko crpne stanice na Dunavu te gravitacijskim ispuštanjem u postojeću kanalsku mrežu. Zadatak Hrvatskih voda je, napomenuli su, izgraditi 41 ustavu uz pomoć koje će tu vodu zaustaviti, akumulirati te u dovoljnoj količini osigurati za korisnike poljoprivrednog zemljišta na tome području.

Vodopravne dozvole i koncesija

Voda će se moći koristiti prema dva modela. U slučaju zahvaćanja površinskih voda gdje je do 10 hektara potrebno ishoditi vodopravne dozvole te preko 10 hektara gdje se ide u koncesiju za korištenje voda za navodnjavanje. I sama naknada će se prema predloženom modelu obračunavati na dva načina što, kako su rekli u Hrvatskim vodama, ovisi o korisnicima.

"Ako se s vodomjerom mjeri količina zahvaćene vode, tada je cijena između četiri i osam lipa, što ovisi o kvaliteti, a ako se ne mjeri količina voda, paušal bi iznosio 500 kuna po hektaru godišnje", prezentirao je Miro Čičak iz Hrvatskih voda.

Na taj bi se način, ističu vodari, osigurao visokovrijedan poljoprivredni prostor od štetnog djelovanja voda, kao i moderni preduvjeti za navodnjavanje, čija je posebnost što se nalazi na otvorenoj kanalskoj mreži te sa svojom površinom značajno podiže prosjek navodnjavanih površina u Hrvatskoj.

50% više površina pod sustavom navodnjavanja

"Cilj nam je okupiti korisnike svih sustava, a ne samo lateralnog kanala te odrediti uvjete oko koncesije, zakupnina, cijene korištenja vode, elaborata o održivosti jer je ovo najvažniji projekt u Hrvatskoj zadnjih 20 godina", ističe Vladimir Džaja, predsjednik Hrvatske udruge za navodnjavanje.

Prema njihovim proračunima, pak, u Hrvatskoj se navodnjava oko 10.000 hektara površina, a sa Sustavom Baranja on bi se mogao povećati za 50%.

Natječaji za investicije

"Cilj nam je za tri do četiri godine završiti sustave na 30.000 do 40.000 hektara površina. No, osnovna stvar koja nas čeka su same investicije u sustave navodnjavanja te prijavljivanje na natječaje na nove fondove koji će se raspisati samo za sustave navodnjavanja, s čime bi se riješilo 90% stvari. Sad treba iznijeti te investicije", dodao je Džaja koji predlaže da se tijekom rujna i listopada obiđu slični sustavi u Austriji i Sloveniji kako bi se vidjelo na licu mjesta kako oni funkcioniraju te s kojim se problemima korisnici susreću.

I Belje povećava navodnjavane površine

Njihova je želja, također, da se sustav navodnjavanja Baranja završi do travnja jer je proizvođačima u svibnju voda već potrebna, a ispred Udruge će izaći i s prijedlogom da cijena vode bude četiri lipe zbog poticanja samog navodnjavanja. "Nije nam cilj napraviti neisplativ proizvod. Ići ćemo na optimalnu cijenu. Nećete biti nezadovoljni", poručio je Kukić.

Dalibor Poznić, generalni direktor Belja ističe kako će im Sustav navodnjavanja Baranja pomoći pri unapređenju rezultata i prinosa, posebice u okolici Mirkovca. "U ozbiljnim smo pripremama za nabavku opreme. Cilj nam je prijaviti se na natječaj koji je planiran početkom iduće godine", kaže Poznić. Belje je do sada navodnjavalo manje od 1.000 hektara, a plan je tu brojku iduće godine podići do 3.800.

"Radimo neke planove i u suradnji s drugim dijelovima kompanije što se tiče promjene kultura. Sigurno će nekih prijedloga po tom pitanju i biti. Povrtlarskim dijelom unutar kompanije se većinom bave PIK Vinkovci i VUPIK, ali smo već i ove godine na Belju povećali broj površina pod graškom i kukuruzom šećercom, a mislim kako ćemo taj dio povećati i iduće godine", zaključio je Poznić.


Povezane biljne vrste

Grašak

Grašak

Sinonim: - | Engleski naziv: Garden pea | Latinski naziv: Pisum sativum L.

Grašak je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodica Lepirnjača (Fabaceae syn. Legumiosae). Sadrži bjelančevine (legumin, legumelin, vicilin, trigonelin i dr.), šećer, škrob,... Više [+]

Kukuruz šećerac

Kukuruz šećerac

Sinonim: - | Engleski naziv: Sweet maize | Latinski naziv: Zea mays L. convar. saccharata Koern.

Kukuruz šećerac u mliječnoj zriobi može se jesti u svježem stanju, a najviše se koristi kuhan. Klip se može konzervirati, zamrzavati i marinirati. Jednogodišnja je i zeljasta... Više [+]

Tagovi

Sustav navodnjavanja Baranja Hrvatske vode Belje Hrvatska udruga za navodnjavanje Poljoprivredne površine Grašak Kukuruz šećerac Baranja Vladimir Džaja Dalibor Poznić Siniša Kukić


Autorica

Ivana Barišić

Više [+]

Prije nego je upisala pravo, počela se baviti novinarstvom. I u njemu ostala. Pisala je za Večernji list, Poslovni dnevnik i Tportal, a televizijsko iskustvo stekla je na RTL-u. Kada ne piše, vozi bicikl, romobil ili skija :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić