1000 tona šunke i 75 milijuna jaja

Čak milijun kilograma šunke i 75 milijuna jaja pojest ćemo i ovih uskrsnih blagdana. Recesija će nakratko pasti u drugi plan u svih osim u trgovaca koji dobro znaju kako se tradicija Hrvata ovih dana može unovčiti i dvadesetak posto višim cijenama nezaobilaznih uskrsnih delicija.

Privid nestašice

Proizvođači jaja upozoravaju kako bi trgovci čak mogli stvoriti privid nestašice, da bi ih bolje naplatili. No, jaja, tvrde, ima dovoljno. Ne previše, jer je peradarstvo jedna od rijetkih poljoprivrednih grana u kojoj ne postoji operativni plan za proizvodnju jaja, niti država potiče izvoz i ulaganja, no jaja više-manje imamo dovoljno.

U posljednja dva mjeseca, kažu u gospodarsko-interesnom udruženju Croatiastočar, nije bilo uvoza jaja, a ni lanjski uvoz od 17 milijuna komada ne čini se toliko drastičnim zna li se da Hrvati na godinu pojedu čak 750 milijuna jaja, od kojih oko 450 milijuna proizvedu organizirani proizvođači. Njih osam od 130 registriranih u upisniku resornog Ministarstva poljoprivrede proizvede više od polovice konzumnih jaja na tržištu (59 posto), a oko 300 milijuna jaja proizvede se na seoskim kućanstvima.

Tko zna, možda bi im u ovom uskrsnom mjesecu netko i pokvario biznis dampinškim cijenama uvoznih jaja, da jaja imaju dovoljno u Bosni i Hercegovine, Srbiji, Makedoniji ili u zemljama Europske unije, gdje su peradari već krenuli u velike investicije jer novi standardi EU zahtijevaju veće kaveze za nesilice s gnijezdima, prečkom za sjedenje i slamom. Dok radovi ne završe, mora se prekinuti proizvodnja pa Nijemcima ovih dana čak prijeti i nestašica jaja.

Po kljunu 30 eura

No kako se sve to u EU sufinancira iz strukturnih fondova, tamošnjim peradarima vjerojatno i nije toliko loše koliko hrvatskima na samu pomisao kako se i oni do 1. siječnja 2012. godine - jer je i RH prihvatila direktive EU - moraju modernizirati u skladu sa zakonom o dobrobiti životinja. Čak 85 posto ih ne udovoljava normama Europske unije, kaže Jakov Čorić iz Gale, što znači da peradare čeka čak 90 milijuna eura investicija.

- Iz SAPARD-a smo dosad mogli dobiti najviše 5 milijuna kuna za prilagodbu standardima EU, što nam je bilo malo. S proizvodnjom oko 50 milijuna jaja u godini Perfi ili Gali, primjerice, treba najmanje 4-5 milijuna eura pa se nadamo pomoći države te podršci kroz pretpristupni fond EU IPARD - kaže Čorić.

Modernizacija farmi podrazumijeva 25-30 eura ulaganja po kljunu, od kojih, primjerice, Slovenci, čak 50 posto poslije investicije dobivaju natrag. Tome se nadaju i hrvatski peradari, inače bi, unatoč izvoznom potencijalu i otvorenim vratima EU, mnogi mogli zatvoriti svoje farme.

Potrošnja manja od EU prosjeka

Svaki Hrvat u prosjeku pojede 180-190 jaja u godini (u ljusci i ostalim proizvodima), a EU troši 220-230 jaja po stanovniku. Oko Uskrsa je potrošnja najveća, od 20 do 30 posto veća nego drugih mjeseci u godini. Kao i u EU, i hrvatska jaja moraju imati oznaku načina proizvodnje, je li posrijedi kavezno ili slobodno držanje koka, naziv države te registarski broj proizvođača. Svježe konzumno jaje smije se kao takvo prodavati samo 28 dana od dana proizvodnje.

Autor: Jolanda Rak Šajn