• FAZOS
  • 11.09.2019. 12:00
  • Osječko-baranjska, Osijek

10 tisuća kuna stipendije za studente Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek

Važno nam je da svi koji završe ovaj fakultet ostanu u poljoprivredi, posebice ako su studenti iz ruralnih područja istočne Hrvatske. Želimo ih stjecanjem vještina i znanja potaknuti da ostanu u ruralnom prostoru i doprinesu mu, kao i cjelokupnoj društvenoj zajednici pa da se i na taj način oživi ruralni prostor, rekao je dekan Zmaić

Foto: Melita Berečić
  • 1.924
  • 425
  • 1

Studentima Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, među ostalima, pruža se mogućnost dobivanja stipendije Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 10 tisuća kuna, što je jedna od mjera privlačenja mladih studijima biotehničkih znanosti i popularizacije poljoprivrede.

Naime, ministrica poljoprivrede Marija Vučković potpisala je početkom kolovoza Sporazum o suradnji s dekanima visokih učilišta iz područja biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema. Stipendirat će se redovni i izvanredni studenti 2. i 3. godine preddiplomskih i 1. i 2. godine diplomskih studija iz područja biotehničkih znanosti - polja agronomija, biotehnologija, prehrambena tehnologija i nutricionizam, koji studiraju na visokim učilištima: FAZOS, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Veleučilište u Slavonskom Brodu i Veleučilište u Požegi. Sporazum je sklopljen za četiri iduće akademske godine, sredstva će se osigurati iz Državnog proračuna, a predviđena je jednokratna bespovratna potpora u iznosu od 10 tisuća kuna godišnje po studentu.

Razgovarali smo o tome s prof.dr.sc. Krunoslavom Zmaićem, dekanom FAZOS-a.

Za početak, recite nam malo više o spomenutim stipendijama i što očekujete od takvog poticaja?

Imali smo priliku 2. kolovoza potpisati s Ministarstvom poljoprivrede sporazum o stipendiranju studenata, na čemu smo kontinuirano mjesecima radili i s bivšim ministrom, kako bismo uspjeli dogovoriti da se iz Projekta Slavonija, Baranja i zapadni Srijem napravi aneks ugovora u kojem će se dio sredstava osigurati upravo za područje istočne Hrvatske, odnosno za dijelove koji se bave poljoprivredom i prehrambenom tehnologijom. Dobivanje ove stipendije onemogućuje korištenje neke druge stipendije, ali istovremeno korisnici ove stipendije mogu imati stipendiju nekog poduzeća ili drugog gospodarskog subjekta. Bitno je da nije dodijeljena od jedinica lokalne samouprave, odnosno da nije riječ o nekoj takozvanoj javnoj stipendiji.

Dragocjena pomoć pri stjecanju konkretnih primjenjivih znanja

Ove će se stipendije dodjeljivati i izvanrednim studentima?

Želimo ih stjecanjem vještina i znanja potaknuti da ostanu u ruralnom prostoru i doprinesu mu, kao i cjelokupnoj društvenoj zajednici pa da se i na taj način oživi ruralni prostor, koji se nažalost iz godine u godinu sve više devastira. 

Ovim smo sporazumom uspjeli dati potpore i izvanrednom studijskom programu što je vrlo važno u kontekstu razvoja poljoprivredne proizvodnje. Svi držimo da OPG-ovi trebaju podići svoju educiranost, a 10 tisuća kuna stipendije pokriva cjelokupni izvanredni studij i dodatne troškove - od putovanja do nabavke knjiga i ostalog. To bi itekako trebalo pomoći studentima koji dolaze s OPG-ova steći dodatna znanja, vještine i kompetencije na nekima od naših institucija. Stvar je samo dobre volje, a ta su znanja izuzetno važna jer kada se primijene mogu donijeti i veći dohodak gospodarstvima.

dv
2. kolovoza potpisan sporazum s Ministarstvom poljoprivrede o stipendiranju studenata

Na koji se način može doći do stipendije, kakav je postupak dodjele?

Postupak će ići na način da će Ministarstvo poljoprivrede raspisati javni poziv na koji ćemo se javiti, u pozivu će biti sve definirano. Nakon toga, kada se popis dostavi ministarstvu, studenti će morati potpisati izjavu da je to jedina stipendija koju primaju, nakon čega će sredstva iz spomenutog projekta dobiti fakulteti, a fakulteti će jednokratne naknade od 10 tisuća kuna dodijeliti studentima koji će tim novcem raspolagati za svoje potrebe tijekom akademske godine.

Mislite li da ova stipendija može biti dodatni poticaj studentima da odluče studirati na FAZOS-u?

Za očekivati je da će biti dodatni poticaj za upis našeg fakulteta. Važno nam je da svi koji završe ovaj fakultet ostanu u poljoprivredi, posebice ako su studenti iz ruralnih područja istočne Hrvatske. Želimo ih stjecanjem vještina i znanja potaknuti da ostanu u ruralnom prostoru i doprinesu mu, kao i cjelokupnoj društvenoj zajednici pa da se i na taj način oživi ruralni prostor, koji se nažalost iz godine u godinu sve više devastira. Ovdje je riječ o primijenjenoj znanost i studenti sve što nauče mogu primijeniti. Svojim studentima omogućujemo da i po završetku fakulteta kroz svoje malo, srednje ili veliko poduzetništvo ostanu na svom gospodarstvu i budu nositelji razvoja na svom području i u svojoj ruralnoj zajednici, ne samo zbog sebe nego kako bi bili u mogućnosti zaposliti i druge pa da zajednički promišljaju kako ruralni prostor dodatno oživjeti.

Broj upisanih studenata jednak kao prošle godine

Poznato je da na fakultetu provodite razne projekte te stalno obogaćujete i osuvremenjujete studijske programe. Hoćete li tako nastaviti i u sljedećoj akademskoj godini?

U idućoj akademskoj godini provodit ćemo projekt vrijedan dva milijuna kuna, a koji se odnosi na implementaciju ICT-a u poljoprivredi. Riječ je o diplomskom studijskom programu na engleskom jeziku, a paralelno razvijamo i preddiplomski i novi diplomski na hrvatskom jeziku. Time želimo privući i studente iz inozemstva, ali i našim studentima omogućiti slušanje predavanja na engleskom jeziku. Zajedno s kolegama s FERIT-a, naši stručnjaci studentima će ponuditi znanja jako važna u budućnosti. To su ICT sustavi u poljoprivredi i poljoprivrednim znanostima. Imamo i zamisao o združenim studijskim programima s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom tako da omogućimo studentima da završetkom tih studijskih programa dobiju dodatna znanja, vještine i kompetencije iz dva različita znanstvena područja, primjenjiva na svojim budućim OPG-ovima ili u privatnim malim tvrtkama, u kojima će spojiti primarni dio - proizvodnju, s prehrambenim dijelom te stvarati proizvode dodane vrijednosti koji će naći mjesto ne samo na domaćem, nego i na europskom tržištu. A na taj način mogu ostvarivati i bitno veći dohodak.

Ostajete u kontaktu s bivšim studentima i surađujući u nekim projektima?

Nastojimo ostvariti cjelokupni kontakt sa studentima, a imamo i naš Alumni klub. To su bivši studenti s kojima razvijamo Sajam obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji je ne samo spona s bivšim, nego i sa sadašnjim studentima te s profesorima. Tom manifestacijom nastojimo pokazati da je poljoprivreda budućnost, a proizvodnja hrane segment na koji treba staviti naglasak. Istovremeno pratimo sva druga događanja u poljoprivredi, okolišu, obnovljivim izvorima energije i sve ostalo što je važno kako bismo se uklopili u nova programska razdoblja koja kreću od 2021./2022. godine te osposobili studente za sve što u budućnosti dolazi.

Je li poznato hoće li ove godine biti upisano manje studenata nego prošle akademske godine?

Ove godine neće biti upisano manje studenata u odnosu na prošlu. Prošle smo godine imali određene kvote i tada smo popunili samo 46 posto tih kvota. Ove smo godine kvote reducirali i uskladili s potrebama tržišta rada. Očekujemo da će broj studenata biti na istoj razini kao prošle godine, neće postojati jaz kao do sada. Općenito govoreći, fakulteti iz područja biotehničkih znanstvenih disciplina i generalno naše sveučilište nije uspjelo u ljetnom roku popuniti postojeće kvote. Očigledno imamo problem nedostatka studenata ili nedostatak zainteresiranosti za pojedine studijske programe. Na tome svi zajedno kontinuirano moramo raditi, i Ministarstvo i Sveučilište i mi kao fakulteti nudeći inovativnije, kreativnije studijske programe koji će privlačiti studente iz svih krajeva Hrvatske te iz zemalja okruženja. Svoje smo diplome uskladili i usklađujemo s hrvatskim kvalifikacijskim okvirom. Time je naša diploma potpuno istovjetna svakoj drugoj europskoj diplomi i pruža jednake uvjete pri natjecanju za određeno radno mjesto.

Studenti FAZOS-a imaju priliku naučiti kako proizvesti hranu za humanu populaciju što je iznimno važno za zdravlje i opstanak. Navedeno će se sve više cijeniti i ta znanja su već odavno vrlo tražena i prepoznata u razvijenim društvima!

Danas velikim dijelom ulazimo u područje biotehnologije, što je i budućnost te vidimo mogućnost novog konteksta razvoja poljoprivrede i zanimanja za studente jer na koncu - bez poljoprivrede ne možemo.

Poljoprivreda nije samo oranje i kopanje

Spomenuli ste reduciranje određenih kvota. Što to konkretno znači?

Kvote su reducirane kada je riječ o izvanrednim studentima, a kada je riječ o redovitim studentima ostale su jednake. Na preddiplomskom studiju imamo pet studijskih programa, u sklopu toga 55 studenata po studijskom programu, znači naša je kvota 275 studenata. Imamo sustav 3+2 što znači na preddiplomskom i diplomskom studijskom programu, o kvoti preddiplomskog studija ovisi mogućnost izvođenja studijskog programa na diplomskom studiju. Tako da cjelokupna politika kvota nije zanemariva činjenica jer se i financiranje fakulteta obavlja iz Ministarstva po studentu, takozvana glavarina. Kada uzmemo u obzir mogućnosti i kapacitete fakulteta, ne možemo se samo tako odreći nekih kvota kada je riječ o redovitim studentima. No kroz sve svoje mjere pokušavamo se približiti studentima.

Čime još mislite privući više studenata?

Nastojimo ih privući, primjerice, novim studijskim programima i centrom digitalizacije. Čak i promjenom imena fakulteta želimo pokazati da poljoprivreda nije, kao što se često smatra, samo oranje i kopanje, nego sofisticirana proizvodnja, tehnološki izuzetno napredna. Danas velikim dijelom ulazimo u područje biotehnologije, što je i budućnost te vidimo mogućnost novog konteksta razvoja poljoprivrede i zanimanja za studente jer na koncu - bez poljoprivrede ne možemo. Bez svega možemo, ali bez hrane ne možemo. Ako gledamo na globalnoj razini, rast svjetske populacije s jedne strane i nestajanje poljoprivrednih površina s druge, dolazi do jaza u kojem ćemo tražiti načine kako prehraniti cjelokupno stanovništvo. Zasigurno je baviti se poljoprivredom plemenito zanimanje i otvara u budućnosti daleko šira vrata nego što sada na prvi pogled izgleda, zaključio je dekan Zmaić.


Tagovi

Krunoslav Zmaić FAZOS Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek Stipendija Poljoprivreda Upis na fakultet


Autorica

Melita Berečić

Melita je dugogodišnja novinarka i obrađivala je razne novinarske teme. Zaljubljenica je u prirodu i ekološku poljoprivredu.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas