Nove genomske tehnike omogućuju precizne izmjene biljaka bez dodavanja stranog gena, pa se u mnogim slučajevima ne smatraju klasičnim GMO-ima. Postignuti politički kompromis otvara put njihovoj primjeni uz jasnija pravila u EU
Europska komisija predstavila je prijedlog uredbe kojom bi se u EU prvi put jasno regulirao status biljaka dobivenih takozvanim novim genomski tehnikama (NGT). Riječ je o suvremenim metodama, poput CRISPR-a, kojima se DNK biljke vrlo precizno mijenja bez unošenja tuđeg, stranog gena.
Dakle, rezultati mogu biti jednaki prirodnim mutacijama ili onima nastalima klasičnim križanjem, samo brže i preciznije.
Pojednostavljeno rečeno, NGT omogućuju da se u biljci napravi mala, ciljano izmijenjena varijanta gena, nešto što bi se moglo dogoditi i prirodnim putem, ali puno sporije. Zato se takve biljke u mnogim slučajevima ne smatraju “pravim” GMO-ima, jer im se ne dodaje strani gen.
U Bruxellesu je nedavno postignut politički kompromis između Vijeća i Europskog parlamenta, čime je EU korak od konačnog donošenja novih pravila.
Predloženom uredbom uvode se dvije kategorije NGT biljaka. Prva obuhvaća biljke kod kojih se izmjene smatraju ekvivalentnima prirodnim, dakle one koje bi mogle nastati i spontano ili tradicionalnim oplemenjivanjem. Za njih su predviđena 'labavija' pravila, jer se ne smatraju “pravim” GMO-ima.
Druga kategorija uključuje biljke s većim, složenijim izmjenama, pa za njih ostaju na snazi stroža GMO pravila, uključujući standardno označavanje i procjene rizika.
Prema procjeni Komisije, nove bi metode mogle značajno modernizirati europsku poljoprivredu i povećati konkurentnost proizvođača, posebno u odnosu na zemlje gdje se NGT već intenzivno koriste. Komisija najavljuje i praćenje sustava patenata vezanih uz nove tehnologije kako bi se spriječilo ograničavanje pristupa sjemenu i genetskom materijalu manjim proizvođačima. Ako bude potrebno, predložit će nove mjere.
Dogovorenu uredbu sada moraju formalno potvrditi Parlament i Vijeće. Ako bude usvojena prema planu, objavit će se 2026., a primjenjivati od 2028. Uz nju će biti uveden sustav praćenja ekonomskih, ekoloških i društvenih učinaka NGT proizvoda.
“Ovo je velika prekretnica za poljoprivredu. Nova pravila europskim će uzgajivačima i proizvođačima osigurati alate za konkurentnost na globalnom tržištu i omogućiti im da odgovore na izazove poput novih bolesti i štetnika, uz zadržavanje visokih sigurnosnih standarda”, izjavio je povjerenik za zdravlje i dobrobit životinja Olivér Várhelyi.
Kako piše Telegram, postignuti kompromis u više je važnih elemenata suprotan stajalištima hrvatske Vlade. Naime, Hrvatska je tijekom višegodišnjih pregovora inzistirala da sve NGT biljke, u obje kategorije, moraju biti označene, kako bi se potrošačima i proizvođačima osigurala potpuna informiranost. No, taj zahtjev nije prihvaćen: proizvodi iz prve kategorije neće se označavati, osim sjemena i reprodukcijskog materijala.
Drugi hrvatski zahtjev, da države članice mogu samostalno zabraniti uzgoj NGT biljaka na svom teritoriju, neovisno o kategoriji, također nije ušao u konačni dogovor. Mogućnost zabrane predviđena je samo za drugu kategoriju, koja ionako ostaje pod strožim pravilima.
Navode i da iako je dogovor u skladu s pregovaračkim stajalištem većine država EU-a, hrvatska ga Vlada ranije nije podržala upravo zato što njezini ključni zahtjevi nisu uvaženi. Ministarstvo poljoprivrede zasad ne otkriva hoće li Hrvatska u konačnom glasovanju biti protiv, niti što bi novi režim mogao značiti za status zemlje kao “GMO-free”.
Tagovi
Autor
Marta Radić
prije 1 tjedan
To znači za HR sjemenare aut...jer oni to tehnološki neće moći pratiti , a uvozni lobiji će odraditi svoje sa sjemenom.