Pokrenuta 3. kampanja #PlantHealth4Life: Koja je vaša uloga u očuvanju biljnog svijeta?

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska komisija i njihovi partneri diljem Europe pokrenuli su treće izdanje kampanje #PlantHealth4Life, usmjerene na podizanje svijesti o važnosti zdravlja bilja za našu prehranu, okoliš i gospodarstvo.

Ovogodišnja kampanja stavlja poseban naglasak na angažman građana odnosno potiče ih da postanu promicatelji zdravlja bilja, informiraju se o rizicima i dijele znanje u svojoj zajednici. U fokusu su praktične mjere koje svatko može poduzeti kako bi zaštitio biljke od nametnika i bolesti koje se sve brže šire zbog klimatskih promjena, trgovine i putovanja.

Biljni štetnici godišnje unište do 40 posto svjetskih usjeva

Ističu kako #PlantHealth4Life okuplja i partnere iz 26 država članica EU-a, pet zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u i Švicarsku kako bi se potaknulo kritičko razmišljanje o ključnoj povezanosti između zdravlja biljaka, okoliša i našeg svakodnevnog života.

"Slijepi putnici" koji osvajaju i Hrvatsku

Drugi put zaredom, provodi je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u ulozi nacionalnog nositelja u Hrvatskoj.

"Strani biljni štetni organizmi šire se na nova područja brže nego ikad. Dolaze iz udaljenih krajeva svijeta i udomaćuju se na poljima, u voćnjacima, vinogradima, povrtnjacima i šumama", naglasio je v.d. ravnatelja HAPIH-a, Krunoslav Karalić. Dodaje kako su razni načini njihova unosa, no jedan prevladava - unos štetnih organizama na zaraženom bilju ili biljnom materijalu. Riječ je o, nastavlja, neželjenim "slijepim putnicima" koji tako osvajaju nova područja te da, nažalost, ni Hrvatska nije iznimka.

"Mnogi su se strani biljni štetni organizmi u posljednjim desetljećima trajno nastanili kod nas i prouzročili značajne štete", tvrdi.

Pravovremeno prijavite uočene nove štetnike

Iz HAPIH-a navode kako se Hrvatska danas, primjerice, suočava s azijskom strizibubom, kukcem čije već ime ukazuje na njegovo strano porijeklo. Osim opasnosti za voćarstvo, može činiti velike štete uništavajući stabla u našim parkovima, javnim zelenim oazama ili vrtovima. Narančin trnoviti štitasti moljac, također "došljak" iz daleke Azije, štetnik je na agrumima i vinovoj lozi. Međutim, novi dom našao je i u brojnim vrtovima, parkovima i javnim perivojima.

Sličan primjer je hrastova mrežasta stjenica, biljni štetnik porijeklom iz Sjeverne Amerike. Taj sitni kukac čini štete ne samo u hrastovim šumama, nego i urbanom zelenilu, parkovima i drvoredima. Šimširov moljac, invazivni štetnik iz istočne Azije danas zadaje brige proizvođačima ukrasnog bilja, ali narušava i izgled i zdravlje brojnih vrtova, okućnica i javnih površina.

"Pozivamo građane na savjesno postupanje prilikom putovanja te pravovremeno prijavljivanje uočenih novih biljnih štetnih organizama", poručuje Karalić te zaključuje: "Stara izreka bolje spriječiti, nego liječiti u ovom kontekstu upravo pokazuje svoje puno značenje. U duhu kampanje - zdravlje bilja za zdravlje ljudi."

Kampanja je namijenjena svima - posebno vrtlarskim entuzijastima, znatiželjnim putnicima i roditeljima koji žele zdraviju budućnost - jer upravo njihovi svakodnevni izbori mogu imati ključnu ulogu u zaštiti bilja i okoliša.