Pretraga tekstova
Nova Naredba donesena je danas zbog, kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, visokog rizika za stočarstvo i gospodarstvo
Zbog visokog rizika za stočarstvo i gospodarstvo, danas, 8. travnja 2025., Ministarstvo poljoprivrede objavilo je kako na snagu stupa nova Naredba o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača u Hrvatskoj.
Ovom Naredbom privremeno se zabranjuje unos u Republiku Hrvatsku prijemljivih vrsta životinja (goveda, svinje, ovce, koze) držanih u Mađarskoj i Slovačkoj od 1. ožujka 2025., zametnih proizvoda dobivenih nakon 1. ožujka 2025. godine od prijemljivih vrsta životinja držanih na području Mađarske i Slovačke, sljedećih proizvoda dobivenih od prijemljivih vrsta životinja koje su držane na području Mađarske i Slovačke od 1. ožujka 2025. godine: svježe meso, jestivi nusproizvodi klanja, proizvodi od mesa i ovici, sirovo mlijeko i kolostrum, nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi uključujući kožu, vunu, čekinje, sirutku, stajski gnoj i gnojevku, lovački trofeji te krmiva biljnog podrijetla i slame iz Mađarske i Slovačke.
Cjelovitu Naredbu pročitajte ovdje.
Ističu kako je u Hrvatsku dozvoljen ulazak vozila koja su bila u provozu kroz Mađarsku i Slovačku, ali isključivo uz službenu potvrdu o provedenoj dezinfekciji.
"Pravovremeno djelovanje je ključno i u slučaju bilo kakvih sumnjivih simptoma, molimo da se odmah obavijesti ovlašteni veterinar", stoji u Naredbi.
Apeliraju na sve subjekte u lancu od uzgajivača do prijevoznika da provode sve biosigurnosne mjere i odgovorno se ponašaju u svrhu zaštite zdravlja naših životinja i sigurnosti prehrambenog sustava.
Podsjećamo, slinavka i šap vrlo je kontagiozna, virusna bolest domaćih i divljih papkara te se vrlo lako može širiti na veće udaljenosti, pošiljkama zaraženih životinja, kontaminiranim vozilima, predmetima, hranom, a moguće je i širenje zrakom na veće udaljenosti.
Ujedno, ovce i koze, osim od slinavke i šapa, mogu oboljeti i od kuge malih preživača.
Tagovi
Ministarstvo poljoprivrede Goveda Naredba Slinavka i šap
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
Ivan Kulak
prije 5 mjeseci
Sve ove zarazne bolesti koje se šire Europom zadnjih godina su potekle iz "kuhinje" KGB-a.
Velimir Komericki
prije 5 mjeseci
Čudo kak im nije palo na pamet sve životinje u HR potamanit za svaki slučaj da se bolest slučajno ne pojavi.. Očito im je ASK bila škola za promašene reakcije. Iako su posljedice neka druga priča..naravno,opet uzgajivači snose te posljedice.