Umjetno meso
20.01.2020. 18:00

Meso iz laboratorija na našim tanjurima već 2022.?

Brojne tvrtke rade na inovacijama u proizvodnji mesa, a tvrtka Memphis Meats je bila prva koja je proizvela pileće štapiće čije su meso dobili iz laboratorija.

Foto: Depositphotos/ArturVerkhovetskiy

4.866
676
0

Prekomjerna konzumacija mesa iz intenzivnog, industrijskog uzgoja stoke u svijetu predstavlja sve veći problem.

Prema FAO podacima, stočarstvo je odgovorno za 14,5% ukupnih emisija stakleničkih plinova. Jedna trećina svjetske obrađene zemlje koristi se za proizvodnju milijarde tona hrane potrebne za hranjenje stoke, uglavnom monokulturama soje i kukuruza, a čak 23% naše globalno dostupne slatke vode koristi se za uzgoj stoke.

Meso iz laboratorija - znanstvena fantastika koju primjenjuju brojne tvrtke u svijetu

Kultivirano, poznato još kao umjetno, in vitro meso, proizvod je dobiven iz stanica domaćih životinja. Proces uzgoja započinje uzimanjem stanica bez njihovog povrijeđivanja, nakon čega se u kontroliranim uvjetima, u bioreaktorima kreiraju stanice mišićnog, vezivnog i masnog tkiva, kao i krvne stanice. Sva se četiri dijela potom u točno određenom omjeru kombiniraju i povezuju u strukturu. Rezultat je komad mesa identičan životinjskom, navodi Euractiv.

Biljni burgeri: Mora li se meso dobiti od krave ili svinje umjesto od biljaka?

Brojne tvrtke rade na inovacijama u proizvodnji mesa, a tvrtka Memphis Meats je bila prva koja je proizvela pileće štapiće čije je meso dobiveno u laboratoriju. Uspijeli su uzgojiti i meso patke te svinje koje je odmah oblikovano u okruglice. Naime, njezin vlasnik Mark Post je prvi koji je istraživao razvoj ovakve proizvodnje. Zajedno s drugim znanstvenicima prikupljao je matične stanice stoke u klaonicama i u epruvetama ih hranio i uzgajao, a kao rezultat, dobio je neku vrstu pljeskavice.

Vjerojatno će dobiti novi naziv i oznaku

Iako bi uzgojeno meso bilo odobreno na razini Europske unije, vjerojatno je da će sve potrebne inspekcije i odobrenja provoditi države članice, svaka za sebe, a proizvođači će se morati pridržavati i europskog i nacionalnog zakonodavstva. Isto tako, kao i svaka druga hrana koja se proizvodi u EU, i ovaj će proizvod biti podvrgunt kontroli od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Postavlja se i pitanja hoće li se meso proizvedeno na takav način moći uopće nazivati i etiketirati kao "meso" ili će mu se morati dati neki novi naziv jer trenutna definicija Uredbe o hrani jasno opisuje na koji način se meso i pod kojim uvjetima proizvodi, a ovakav se uzgoj nikako u to ne uklapa.

Na tržištu do 2022.?

Direktor Društva stanične poljoprivrede u Velikoj Britaniji, Chris Bryant otkrio je da bi novo meso moglo biti na tržištu do 2022. godine. Ubrzano se radi na ideji i pokušava se što više poboljšati tehnologija, a EU i EFSA bi trebale odigrati ključnu ulogu u uvođenju takve proizvodnje u svijetu.

"Ne samo da će biti otvorene ogromne mogućnosti za poboljšanje poljoprivrede diljem Europe, nego će nam omogućiti da krenemo prema etičnoj i održivoj proizvodnji mesa koja ne kolje životinje i daleko je povoljnija za okoliš. To je tehnologija s potencijalom za rješavanje globalnih problema ", dodao je.

Dobar utjecaj na okoliš, ali "gorak okus" kod stočara

Iako se pretpostavlja da će nova tehnologija uzgoja uveliko pomoći u očuvanju okoliša, smanjenju korištenja vode, smanjenju emisije stakleničkih plinova, a možda i u ideološkim sukobima vegeterijanaca i mesojeda, postavlja se pitanje: što će biti sa stočarima, njihovim farmama, pašnjacima? Kako će oni zarađivati? Stočarstvo nije samo "meso na tanjuru" i zbog toga treba dobro proučiti moguće posljedice koje će laboratorijski uzgoj donijeti sa sobom.

Tagovi

Meso Laboratorij In Vitro Stočarstvo EFSA Zaštita okoliša Meso iz laboratorija Posljedice Uredba o hrani

Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Maja Celing Celić

prije 5 godina

Ja kao vegetarijanka se nadam da ovo meso nikada neće zaživjeti jer mislim da je još više neprirodno od mesa životinja uzgojenog na ogromnim farmama (kakvih u Hrvatskoj i manjim zemljama niti nema) koje su zaista veliki zagađivači, ali i potrošači prirodnih resursa i gdje je odnos prema životinjama van svake pameti. Nadam se da će se ljudi vratiti nekom starom načinu prehrane kada se meso nije jelo za doručak, ručak, večeru... Da ako ga već jedu, da to bude rijetko. Onda se može govoriti i o ekološkoj poljoprivredi i dobrobiti za Zemlju.

Marta Radić

prije 5 godina

Odličan članak, članak koji nas vraća u stvarnost i realnost. Komentirala sam neki dan o uzgoju mesa iz labaratorija. S jedne strane govorimi o eko uzgoju , čuvanju okoliša , održive poljoprivrede , čitala naslov ...bez stočarstva nema eko proizvodnje. Sada ispada , da to isto stočarstvo je veliki zagađivač. Moramo odrediti smjer..trebali nam poljoprivreda i to kakva ili netreba , sve to možemo uzgojiti na jednostavni način u labaratoriju. Moje mišljenje , da će labarotori pobjediti , te ćemo za 50 godina hraniti se iz nekih epruveti!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

John Deere 6130R Premium Edition - 1515RS

KLUB

Zaokret d.o.o.
prije 3 tjedna

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?

Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.

Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.

Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.

Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
 
 Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
 Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
 „Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
 
 Od agromenadžera do generacijskih izazova
 Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
 Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
 Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova. 
 Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
 
 
 
 Zašto je Biznis je na selu važan?
 Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
 U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
 „U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
 
 Prijave su još uvijek otvorene
 Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.