Marion Jansen: Nisu mogli vjerovati, imate zemlju, a ne koristite ju?! Kako je to moguće?

U okviru 5. Dana poljoprivrede, ribarstva i šumarstva koji se održavaju u Tuhelju, službeno je predstavljeno OECD-ovo izvješće Politike za budućnost poljoprivrede i hrane u Hrvatskoj.

Izvješće je rezultat višegodišnje suradnje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva s OECD-ovim Odborom za poljoprivredu u okviru pristupanja Hrvatske u tu svjetsku ekonomsku organizaciju. Pristupni proces traje od početka 2022. te smo sada u njegovoj završnoj fazi. Kako se čulo na panelu, naš ulazak među 38 najrazvijenih zemalja svijeta, očekuje se iduće godine.

"Želimo vas kao punopravnog člana i radujemo se tomu", poručila je Marion Jansen, direktorica OECD Uprave za trgovinu i poljoprivredu ističući da bismo organizaciju trebali gledati kao most prema ostatku svijeta, odnosno demokratskim zemljama, otvorenih tržišta.

Imate plodnu zemlju, a ne koristite ju?!

Kroz same pregovore, Hrvatska je dobila sveukupno 22 preporuke u četiri područja - politika, proizvodnja, okoliš, inovacije od čega je 20 ispunjeno. Premda bilježimo rast produktivnosti, proizvodnje pa i broja poljoprivrednika, posebice u dijelu kojem i OECD teži - većem broju uključivanja mladih i žena, jedan nam je problem konstantan - zemljište.

"Vrtimo se oko raspolaganja zemljištem, ide i novi zakon, no kada kažem zemljište, mislim i na privatno koje nije u funkciji. Mene su učili da imamo 3,5 milijuna ha, šumari kažu 2 milijuna ha, dakle to bi bilo 5,5 milijuna hektara. Vjerojatno je ipak da imamo 1,5 ili 1,6 milijuna ha u funkciji, a da se oko 300.000 ha može uvrstiti i tu zapinjemo", rekao je prof. dr.sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

"Hajmo probati to riješiti iako ne znam kako, priznajem. Na koji način da bude rezultata? Poticaji - spoticaji koliko su bili korisni?", dodao je profesor.

Zbog ulaska u OECD ukidamo reciprocitet kod nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, što to znači?

Da je zemljište neiscrpna tema, priznao je i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak. Na jednom od sastanaka tijekom pregovora, prisjetio se, sjedio je do njega Irac i začudio se kako je moguće da imamo oko 300.000 ha u privatnom zemljištu koje se ne obrađuje.

"Zapustli smo plodno tlo, a oni uzgajaju i na najneplodnijem. Znaju da će prinosi biti manji, ali bit će ih. Kako to riješiti, treba dati odgovore i kroz novi zakon o poljoprivrednom zemljištu i zakon o nasljeđivanju, međuresorna je to priča na kojoj se radi kako bismo uredili imovinsko-pravne odnose i počeli obrađivati. Imamo puno mladih koji bi htjeli proizvoditi", naveo je Majdak.

"Većina nije mogla vjerovati, imate zemlju, a ne koristite ju?! Kako je to moguće?", dodala je i Marion Jansen.

Kružna gospodarstva i udruživanje

Uz rješavanje pitanja ključnog resursa, Hrvatskoj su, rekao je Majdak, potrebna kružna gospodarstva što i OECD potiče. Imamo malo primjera koja imaju takav koncept, bez obzira jesu li mali ili veliki. Zapinjemo i kod udruživanja što se potiče kroz nacionalne mjere i intervencije Strateškog plana ZPP-a. Premda smo na dobrom putu kada je u pitanju generacijska obnova i usmjeravanje politika prema mladim poljoprivrednicima, 14 posto mladih nije dovoljno, ako znamo da imamo oko 161.000 poljoprivrednih gospodarstava od kojih oko 110.000 prima potporu.

"Na nama je svima da se riješi to pitanje, a bitno je i osvrnuti se na smjernice Europske komisije iz kojih se daje iščitati da se ide prema definiciji aktivnog poljoprivrednika što znači da se umirovljenike sigurno neće poticati, a sve kako bi se povećala iskoristivost programa ruralnog razvoja. Treba znati i da je, da se gospodarstvo oplodi, osnaži i bude stabilnije, potrebno 7 godina", rekao je Majdak.

"Poljoprivredne politike su kao rječnik za poljoprivredu općenito", poručila je Jansen navodeći da ćemo kroz ulazak u OECD na raspolaganju imati niz analiza, stručnih savjeta, komunikacija za gospodarsku suradnju kako europskih zemalja, tako i Sjeverne Amerike, Azije, Australije.

"Možete vidjeti kako koja država pokušava riješiti koji problem. Da, produktivnost se povećala, ali može se više", dodala je.

OECD, istakuto je, teži povećanju ekološke poljoprivrede, niskougljičnih gospodarstava i dobrobiti poljoprivrednika, a jasno se pokazalo da je Hrvatska po korištenju zaštitnih sredstava i gnojiva ispod prosjeka EU.

"Ili iznad prosjeka, ako gledamo po pozitivnom", rekao je Majdak.

Ulazak u društvo najrazvijenijih zemalja svijeta

Ući u takvu ekonomsku zajednicu, naglašeno je na predstavljanju, nije mala stvar. Velika je čast i donosi niz benefita.

"Oni su višeslojni i politički i gospodarski za cijelo društvo. Moto OECD-a je 'bolje politike za bolji život', a biti u društvu najrazvijenijih zemalja svijeta, znači daljnje jačanje političkih i gospodarskih odnosa. Reputacijski je bitno i za naš privatni sektor, povećanje trgovine sa zemljama i tvrtkama članica OECD, rast ulaganja, rejting zemlje, manje kamate, reforma niza područja, lakši pristup fianancijskim tržištima", nabrojao je Zdenko Lucić državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i koordinator pristupnog procesa.

Profesor Kisić upozorio je da smo i danas 'graničari na Savi', rubna zemlja EU te da moramo sačuvati ljude u ruralnim područjima. Ono u čemu Hrvatska ima šansu, naglasio je, je sjemenska roba s čijom smo proizvodnjom u samom vrhu Europske unije.

Sjeme je prvi i jedan od najvažnijih inputa u poljoprivredi, gdje je Hrvatska s proizvodnjom?

Na panelu se čulo i da od 22 preporuke koje smo dobili, dvije još nisu ispunjene ili jesu djelomično, a riječ je o jačanju tržišne orijentacije i plavom dizelu odnosno smanjenju korištenja fosilnih goriva. Hrvatska ostaje pri subvencijama dizela za poljoprivrednike i ribare, a kako se čulo, s obzirom na nisku razinu samodostatnosti, prioritet nam je povećati proizvodnju, a manje izvoz.

Izvješće možete pročitati u dokumentu ispod teksta.