Mjereno razinom financijske omotnice za izravna plaćanja, od Hrvatske su u proteklom razdoblju veću potporu po jedinici površine imale samo Malta, Nizozemska i Belgija, kaže glavni pregovarač za agrarne teme u pristupnim pregovorima za ulazak u EU Miroslav Božić
Zamislite scenarij u kojem je Hrvatska tijekom pregovora o pristupanju u Europsku uniju prijavila tri milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u ARKOD-u, umjesto jednog. Bi li tako "zaradila" triput više novca iz EU blagajne za izravna plaćanja svojim poljoprivrednicima?
Ova tema nedavno je opet uzburkala domaću poljoprivrednu javnost, pa smo istražili je li timu agrarnih stručnjaka, uvjerljivo najveće radne skupine unutar hrvatskih pregovora, promakla ovako bitna stvar.
Miroslav Božić, stručnjak za poljoprivrednu i ruralnu politiku, 15 je godina bio pomoćnik ministra poljoprivrede, u vrijeme snažnog integriranja Hrvatske u međunarodne trgovinske, gospodarske i političke asocijacije. Od 2005. do 2011. godine bio je voditelj Radne skupine za poljoprivredu i ruralni razvoj u hrvatskim pristupnim pregovorima s EU, u timu u kojem je sudjelovalo 415 ljudi.
Upitali smo ga za komentar o mogućim propustima, a on kaže da je i u vrijeme okončanja poljoprivrednih pregovora s EU, bilo onih koji su neutemeljeno pričali o dva milijuna dodatnih hektara koji su trebali ući u izračun naše financijske omotnice za izravna plaćanja te da se i danas provlači ta teza, koja nema osnove.
"Ne dvojim da su namjere, prije svega pravih poljoprivrednika koje jako poštujem, dobre i da vjeruju kako bi takav možebitni scenarij bio koristan za Hrvatsku, ali zar itko može pomisliti da bi tolikom broju ljudi, većinom izvan sustava administracije, promakla ovako bitna stvar, kao što je mogućnost prijave dodatna dva milijuna hektara, a da je to imalo ikakvo uporište u stvarnom stanju?“, pita Božić.
Naime, ARKOD – digitalna evidencija zemljišnih parcela, u smislu prava na izravna plaćanja evidentira samo ono što je korištena poljoprivredna površina. Tu, pojašnjava, postoje vrlo precizne i pouzdane brojke. Nije riječ samo o Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvu poljoprivrede koje je vlasnik tih podataka, nego i o Državnom zavodu za statistiku, čiji su podaci bili relevantni u pristupnim pregovorima. Sve do 2005. godine, naš je DZS koristio podatak o približno 2,7 milijuna ha korištenog poljoprivrednog zemljišta. Međutim, tijekom pregovora se pokazalo da je to jako daleko od realnog stanja, kaže Božić.
Napravljene su i digitalne, tzv. ortofoto snimke cijele zemlje, evidencija na razini korisnika te se potvrdilo da je stvarno stanje jedva polovica onog što je do tada vodila statistika. Već od 2006. godine, DZS objavljuje korigirane podatke o korištenom zemljištu što je znatno bliže realnosti te više od tadašnjih upisanih podataka u ARKOD-u, koji je bio u razvojnoj fazi. DZS je tada za potrebe pregovora izradio retroaktivno i serije godišnjih podataka o korištenom zemljištu od 2000. godine. Time je priča o podatkovnoj građi kao podlozi za pregovore bila okončana. Pregovori za ulazak RH u EU, inače, odvijali su se u vrijeme vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor.
Da stvar bude jasnija, nije ARKOD bio ključan za izračun financijske omotnice za Hrvatsku. Način obračuna, kao i u drugim zemljama članicama, bio je vezan za stvarnu poljoprivrednu proizvodnju koja je prethodila ulasku u Europsku uniju. Polazilo se od hipotetske pretpostavke da je u nekom, obično trogodišnjem referentnom razdoblju, zemlja kandidat bila članica, te se polazeći od tadašnje stvarne proizvodnje te tada važeće zajedničke politike EU, izračunavalo koliku bi potporu ta zemlja kandidat imala, pojašnjava tadašnji glavni pregovarač.
"Postoji ipak i 'politički' element koji se ugrađuje u završni paket. Upravo zato se ti dokumenti ne objavljuju jer mogu izazvati velike političke prijepore na razini zemalja članica, a Europska komisija to desetljećima spretno i lukavo izbjegava“, kaže Božić te naglašava: “Pouzdano znam da nitko nikada od proširenja EU 1995. godine, službeno nije dobio točnu rekonstrukciju obračuna financijske omotnice niti za izravna plaćanja, a niti za ruralni razvoj".
Međutim, našim pregovaračima je metoda obračuna omotnice bila poznata i bili su zadovoljni obračunom za Hrvatsku, koji je bio na razini njihovih umjereno optimističnih scenarija. To je 373 milijuna eura za izravna plaćanja, te 332 milijuna eura godišnje za ruralni razvoj. Kada se tome pridoda i 10,8 milijuna eura za vinsku omotnicu, te 9,6 milijuna eura za minsku omotnicu dolazi se do zbroja nešto većeg od 725 milijuna eura godišnje potencijalne poljoprivredne potpore uz EU fondova. Ta brojka ne uključuje mjere tržišnih intervencija koje se ne planiraju na razini država članica, nego skupno na razini EU, ašto iznosi oko 4-5 posto od ukupnih ZPP plaćanja.
E, sad, napominje, druga je stvar koliko je u naravi Hrvatska iskoristila od tog potencijala. Sve su nove zemlje članice imale nekoliko godina "uhodavanja", posebno u slučaju mjera strukturne potpore u koje spada ruralni razvoj. Tako je bilo i kod nas koji smo nažalost bili najlošiji u korištenju predpristupnih fondova za ruralni razvoj. Međutim, zadnjih je godina vidan napredak u korištenju tih sredstava.
Nažalost, našim je poljoprivrednicima uskraćen značajan dio izravnih plaćanja na koja su imali pravo prema pristupnim pregovorima, tvrdi Božić. Radi se o dopunjujućim, tzv. 'top-ups' plaćanjima, iz nacionalnog proračuna. Naime, stopostotni iznos od 373 milijuna eura za izravna plaćanja nismo mogli dobiti od EU odmah, nego postepeno kroz godine, ali je Hrvatska svake godine od ulaska u EU, mogla nadopuniti europski dio isplata do stopostotnog (dogovorenog u pregovorima). Ali nije...
"Tijekom razdoblja prvih sedam godina članstva (2013.-2019.), prosječno je isplaćeno samo oko 64 posto od punog iznosa ove potpore", objašnjava Miroslav Božić i dodaje da se može reći da je tako država "uštedjela“ na vlastitim poljoprivrednicima točno 532 milijuna eura, od čega polovicu tog iznosa (267 milijuna eura), tijekom prve tri godine 2013. do 2015., kada je ta potpora zbog prijelaza na novi sustav bila najpotrebnija.
Ipak, treba podsjetiti na krajnji ishod hrvatskih pregovora u usporedbi s razinom potpore koju ostvaruju ostale stare i nove članice EU. Čini se da je olako zaboravljeno, kaže ovaj glavni pregovarač, kako je razina potpore koja je osigurana u našim pristupnim pregovorima svrstala Hrvatsku na drugo mjesto u EU koji je tada činilo 28 država. Pri tome, s dvostruko višom potporom od ostalih 12 novih članica EU i čak 80 posto višom razinom potpore od prosjeka starih članica.
Plaćanja iz EU blagajne u razdoblju 2014.-2020.
|
Zemlje članice EU |
Ukupno €/ha (izravna plaćanja i plaćanja za ruralni razvoj) |
Izravna plaćanja €/ha |
|
Malta |
2.079 |
665 |
|
Hrvatska |
628 |
379 |
|
Slovenija |
549 |
306 |
|
Grčka |
507 |
357 |
|
Italija |
483 |
371 |
|
Cipar |
472 |
345 |
|
Nizozemska |
459 |
414 |
|
Belgija |
453 |
396 |
|
EU 15 – stare članice |
345 |
278 |
|
EU 12 – nove članice |
306 |
214 |
|
EU 28 – sve zemlje |
337 |
261 |
Izvor: Miroslav Božić Napomena: Isplate za izravna plaćanja uključuju prvi stup (Europski jamstveni fond), a isplate za ruralni razvoj (Europski fond za ruralni razvoj) uključuju isplate za projekte iz Programa ruralnog razvoja RH te IAKS mjere.
Mjereno razinom financijske omotnice za izravna plaćanja, od Hrvatske su veću potporu po jedinici površine imale samo Malta, Nizozemska i Belgija, dok je primjereno korištenim površinama, jedino Malta imala veću omotnicu za ruralni razvoj od Hrvatske. Ta sićušna zemlja s manje od 10 tisuća ha poljoprivrednih površina je dakle jedina ispred nas u razini potpore iz EU fondova i to se ni danas nije puno promijenilo premda od 2023. godine dolazi do većeg ujednačavanja iznosa potpore između država članica.
Specifičnost hrvatskih poljoprivrednih pregovora su, nažalost, minirana poljoprivredna zemljišta. Jako je važno da smo za ta zemljišta, koja očito nisu mogla biti u korištenju za vrijeme referentnog razdoblja 2005.-2007., osigurali dodatnu financijsku omotnica od skoro 10 milijuna eura za 32 tisuće hektara. Zemljište koje je razminirano i koje se ponovno koristi, već od prve godine članstva dobilo je status kao i druga zemljišta. Ostalo koje je razminirano do 2019., sukcesivno je uključivano uz porast naše ukupne omotnice za izravna plaćanja. "To je pravedno rješenje", ističe Božić, jer na taj način nije bilo zamrznuto stanje poljoprivrednog zemljišta u prvoj godini članstva.
Zahtjeve za izravna plaćanja poljoprivrednici su podnosili do svibnja 2013. i svo zemljište na kojem se tada obavljala poljoprivredna aktivnost ušlo je u izračun prava na plaćanje po SPS modelu za kojeg se Hrvatska opredijelila.
Mogli smo izabrati jednostavniji SAPS model kao većina novih država članica, zapravo svi osim Slovenije, navodi Božić, ali to nije bila opcija koju je podržavao znatan broj poljoprivrednika. "Upravo suprotno, većina je snažno bila za model jedinstvenih plaćanja SPS koji smo izabrali", dodaje. Na koncu, taj smo model počeli primjenjivati već u 2012. godini, godini nakon završetka pregovora i godini prije ulaska RH u EU. To je bilo strahovito važno za kasniji obračun prava na plaćanja na razini poljoprivrednika uz uključivanje povijesnih prava za proizvode iz nacionalne rezerve što u slučaju SAPS modela ne bi bilo moguće, zaključuje.
"Važna stvar koja je ispregovarana u poglavlju poljoprivreda je nacionalna rezerva za osjetljive proizvode: mlijeko, goveda, ovce i koze i duhan, jer bez toga bi sva izravna plaćanja išla samo za hektare, pa bi stočarstvo doživjelo veliki potres“, ističe naš sugovornik.
Primjerice, poticaji za mlijeko su kod nas prije članstva u EU bili 3,5 puta veći nego u EU, pa je čak 57 posto sredstava iz nacionalne rezerve išlo za mlijeko, jedna trećina za goveda, po pet posto ostalo. Međutim, jedan broj poljoprivrednika koji su dobili pravo korištenja iz nacionalne rezerve, iskoristio je mogućnost koju nudi EU okvir, a to je da ne mora nužno nastaviti s proizvodnjom, uz zadržavanje prava na povijesna plaćanja za te proizvode. "Moglo bi se reći da je to glavna manjkavost primjene SPS modela, ali to je bilo poznato kad je donesena odluka o izboru", tvrdi Božić.
A što je s krškim pašnjacima u toj priči? Poznato je da ima poprilično kontroverzi oko načina na koji je u Hrvatskoj rješavano pitanje krških pašnjaka. Oni su svojevrsni zaštitni znak za ekstenzivno i često ekološko stočarstvo što ima jako pozitivnu ulogu na okoliš, ali i na lokalne zajednice gdje takva proizvodnja uistinu postoji.
"Posebno pitanje je uloga Hrvatskih šuma koju mnogi poljoprivrednici drže problematičnom jer se ti pašnjaci često vode kao šumsko zemljište što nema puno smisla", kaže Božić. Zapravo, te kontroverze se prije svega odnose na način na koji je utvrđivana izravna potpora. Čini se da je mali broj poljoprivrednika, koji to zapravo nije s obzirom na razinu proizvodnje, vješto iskoristio mogućnost dobivanja velikih sredstava bez da ima iole zadovoljavajući broj stoke. Njima je u prilog išla i ocjena Europske komisije kako države članice nemaju pravo utvrđivati minimalni broj stoke koju bi se povezivalo s površinama pašnjaka, odnosno s razinom proizvodnje.
Božić smatra da je dobro što je u nekom trenutku prepoznata anomalija u nejasnom definiranju omjera broja stoke (uvjetnih grla) i korištene površine pašnjaka, što je dovelo do toga da je vrlo mali broj poljoprivrednika ostvario pravo na desetke milijuna kuna potpore, bez da se tu radi o bilo kakvoj proizvodnji. To su postigli zahvaljujući svojoj spretnosti u dobivanju mogućnosti na korištenje i upis u ARKOD tih pašnjaka koji su u državnom vlasništvu.
"Vjerujem da je u interesu pravih stočara koji se bave uzgojem stoke u vrlo teškim uvjetima da se spriječe bilo kakve zloporabe oko korištenja krških pašnjaka, te transparentno utvrdi pravo na potporu svima onima gdje to nije ni najmanje sporno“, zaključuje Božić.
Možemo zaključiti da nema nikakve osnove očekivati povećanje sredstava iz EU blagajne za potencijalne površine koje se zapravo u praksi ne koriste. Međutim, važno je znati da prema okviru EU nema nikakve zapreke da sve nove korištene površine budu uključene u raspored sredstava iz raspoložive financijske omotnice neke države članice. Naravno, to znači da se jedinični iznosi potpore svima smanjuju jer omotnica ne može biti prekoračena.
Zahtjeve za izravna plaćanja poljoprivrednici su podnosili do svibnja 2013. i svo zemljište na kojem se tada obavljala poljoprivredna aktivnost ušlo je u izračun.
Dakle, riječ je ponovno o pitanju koje zahtijeva široku javnu raspravu u kojoj bi se vidjelo što je za Hrvatsku najbolje rješenje. Definicija aktivnog poljoprivrednika u novom ZPP-u postaje jako važna, a to je pitanje prepušteno državama članicama. Kod nas se razmišlja o tome da to bude onaj čiji je standardni godišnji output minimalno 3.000 eura ili da je riječ o poreznom obvezniku u poljoprivredi.
Međutim, definiranje pojma poljoprivredne aktivnosti je utvrđeno na razini EU, gdje se naslućuju novi problemi. Znači, država članica u teoriji može samostalno definirati što je to aktivni poljoprivrednik koji bi jedini trebao ostvarivati pravo na izravna plaćanja, ali je pri tome vezana EU definicijom poljoprivredne aktivnosti. "A tu je Europska komisija uspjela i nadalje nametnuti rješenje prema kojemu poljoprivredna aktivnost ne mora nužno značiti i proizvodnju", ističe. Odnosno, dovoljno je držati zemljište u stanju pogodnom za proizvodnju, primjerice košnja površina. No, onda se javlja problem kod krških pašnjaka gdje takvu košnju nije moguće jednostavno definirati.
Kako će se riješiti ovo pitanje i što će se promijeniti 1. srpnja 2023. kada počinjemo primjenjivati novu Zajedničku poljoprivrednu politiku EU, ostaje nam za vidjeti.
Cjelovitu tablicu odnosno plaćanja za sve članice EU, pogledajte u dokumentu ispod teksta.
Dokumenti
Tagovi
Autorica
Traktorom iz 1979. i bez papira stigao na granicu, kaže samo je prevozio za prijatelja
Kineski brend na Mostarskom sajmu: Koliko koštaju YTO traktori?
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Potresni prizori: U strašnim poplavama utopilo se više od 100.000 grla stoke
Vlajčić: Stavljanje svog poljoprivrednog zemljišta u funkciju mora nam biti cilj
Dok je ulagala milijune eura u eko proizvodnju oraha, Hrvatska izgubila proizvodnju jabuka
HUP: Hrvatska u odnosu na hektare treba imati gotovo 100.000 manje poljoprivrednih gospodarstava
Stručnjaci složni: Inovacije će biti ključan čimbenik razvoja poljoprivrede
SAD gubi tržišni udio: Kina se okrenula drugim izvoznicima žitarica i uljarica
U prevrtanju traktora smrtno stradao 78-godišnjak
Ne zaboravite na sebe: Sandra Eimane o važnosti brige za mentalno zdravlje na selu
John Deere angažirao hakere kako bi zaštitio svoje sustave
Đuro Japaric
prije 3 godine
Danas je u emisiji za selo i poljoprivredu gostovala ministrica Tolušić II koja je kao državna tajnica 2017 i 2018 sudjelovala u obrani SMEĆA napisanog pod vodstvom ministra Tolušića I . To je Smeće meobvezujuće za lokalne vlasti kao i 2001 , kombinacija je SMEĆA iz 2001 , SMEĆA iz Milanovićeve vlade i Jakovine sa > inovacijama > na šteu OPG ! Pod SMEĆEM mislim na Zakon o poljoprivrednom zemljištu ! SMEĆE SU i Zakon o nasljeđivanju , Zakon o vlasništvu i dvostruka evidencija zemlje iz Carske Austrije !U takvim uvjetima Hrvatka je u raspadajuću EU ušla sa površinom nešto preko 1 milijun ha poljoprivrednog zemljišta , a što se može smatrati USPJEHOM pokraj bezvrijednih hrvatskih političara , od Radića do Plenkovića !
Đuro Japaric
prije 3 godine
Krivo sam napisao 2021 - treba 2001 i Pankretićevih izmjena pa Čobankovića ! Bio sam kod Mesića 2001 sa predstavnicima udruga , nije realizirao što je on predložio ! SMEĆE zavno USTAV prisiljava Predsjednika RH da u roku 8 dana proglasi Zakon ! Mesić je mogao zatražiti SJEDNICU Vlade , BITI NA NJOJ I UPOZORITI Račana da se u sabor NE upućuje neobvezujući Zakon ! Inače to napisani Zakon branili su vođe Seljačkog saveza ; Grivičić i Kuterovac i nisu htjeli doći kod Mesića !Savez je osnvala dokazano NESPOSOBNA partija HSS osnovana od demagoga Radića još u Austro Ugarskoj !
Đuro Japaric
prije 3 godine
1991 Tuđman i hdz ukinuli su objektivno nizak zemljšni maksimum od 10 ha ! Sada su OPG prepušteni vlastitom snalaženju ! Od 2021 lokalne vlasti pa županije KRŠE Zakon o poljoprivrednom zemljištu i u 180 općina i gradića NE raspisuju ni 1 natječaj za OPG ! Milanović centarlizira Agenciju u Zagrebu koja nije mogla raditi tako veliki posao , idu sa osnivanjem podržnice u Sl. Brodu ! Plenković i njegov TOLUŠIĆ 2017 UKIDAJU Agenciju i vraćaju NEOBVEZUJUĆI Zakon na lokalnu razinu , najgori za OPG od 1991 !Sa privatnom zemljom živih posjednika i vlasnika , može se raspolagati putem prodaje , darovanja i zakupa ! UMRLI ne mogu raspolagati sa zemljom ! Iz opisanog IZLAZ je imenovanje Povjernstva i pisanje PAKETA zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU , jer bez ovog NEMA bitnih pomaka za OPG , a ni stavljene većih površina u sustav proizvodnje !Vladina HPK neće ništa inicirati , Udrugu OPG šikaniraju nesposobni ministri i za svoje partnere uzimaju podobne iz VLADINE HPK !
SASA FRANIC
prije 3 godine
stvarno cudno!!!! ne mozemo se nacuduti da postavljeni nesposobni paraziti koji pojma nemaju ni o poljoprivredi niti o icemu korisnom nisu dobro odradili posao. a i zasto bi, nama nikakve kazne za njh ma kolko lose radili. gdje su oni mogli uracunati svu obradivu zemlju. kolko ljudi u to vrjeme je obradjivalo zemlju a nisu nikada ni culi za ARKOD. a gdje je jos posebni slucaj HR sa zemljistem zaraslim od rata sto ljudi sada krce i stavljaju u upotrebu. a koliko ga jos ima za dodati. Klatez koja sastavlja natjecaje za EU fondove je jos gora. nemju kaznu ako sastave natjecaj da se oteza povlacenje sredstava, ljubomorni nesposobni paraziti su jos sretni kada se sredstva ne povuku. njima je i tako sve ravno povukla se ili ne. a tako je i svugdje na svim razinama ovog cirkusa zvanog demokracija.
Marta Radić
prije 3 godine
Nažalost , seljak u HR uvijek je bio i biti će samo sretstvo za ispunjavanje ciljeva pojedinaca ili grupa njih. ZPP je plodno tlo za upravo takvu politiku , puno novca i birokratski zavrzlama , koje nisu razumnjive široj populaciji. Strategije su samo lijepa slika prema javnosti , ali nažalost nikad niti dobro napisane , a još manje realizirane. Rezultat svega toga , da su nam sela svaki dan praznija i zapuštenija. Kada istinski shvatimo na nacionalnoj razini , da je poljoprivreda , stvarno strateška grana i da je potrebno više brige , znanja i sretstava....tada će se trendovi okretati. No , za sve to potrebni su nam ljudi , a mi nažalost malo imamo takvih , ili ih imamo , ali su im" ruke vezane".
Đuro Japaric
prije 3 godine
Poticaj , a ne HARAČ na privatnu zemlju u zakupu , imam od 10 privatnih vlasnika zemlju u zakupu , na PRIHOD od zakupa moraju PLAĆATI POREZ ! On nije velik , ALI se vlasnici BOJE da nekima to ne bude problem kod SOCIJALNIH primanja ! ZATO Plenković svojem HARAČLIJI Mariću treba dati nalog da se UKINE porez na zakup , a iznos zakupa da se smatra POREZNOM OLAKŠICOM ! Problem kod privatne zemlje za davanje u ZAKUP je i SUVLSNIŠTVO ! Sa NOVIM Zakonom o nasljeđivanju , mora se riješiti i drugačije nasljeđivanje zemlje , a nasljednike NATJERATI da moraju u roku 6 mjeseci pokrenuti ostavinske postupke ! A , SMEĆE zvano Zakon o poljoprivrednom zemljištu NE može se izmijeniti , već se MORA napisati NOVI Zakon ! Pravo predlagati zakone ima SVAKI zastupnik , a to znači i borkinja za vlastite ekonomske boljitke MARIJANA PETIR , koja je sudjelovala u NAMETANJU neobvezujućih zakona pisanih u organizacije PANKRETIĆA i Čobankovića !
Ivan Tešija
prije 3 godine
Đuro, u potpunosti se slažem, nemam što nadodati.
Đuro Japaric
prije 3 godine
Ivane , činjenice su jednostavne , politička bagra nije vodila kampanju da se u Upisnik upišu što veće površine ! NAMETALI su neobvezujući Zakon o poljoprivrednom zemljištu od 2001 za OPG kad je riječ za PODRŽAVLJENU zemlju ! Od 2001 i PANKRETIĆEVOG Zakona preko 180 lokalnih vlasti NISU raspisali ni 1 natječaj za OPG ! Milanović ide sa Agencijom sa sjedištem u Zagrebu koja nije mogla raditi tako velik posao , ovo sam javno rekao u emisiji za selo i poljoprivredu u kojoj je gostovala i ravnateljica Agencije , kasnije su osnovali podružnicu u Brodu koja mi je dala na privremeni zakup od 5 g ! Tolušića sam UPOZORIO da NE vraća Zakon na lokalnu razinu ! Nije to prihvatio i diletant Plenković 2017 DOPUŠTA da se u bezvrijedni sabor opet uputi NEOBVEZUJUĆI Zakon , puno gori za OPG od onoga iz 2001 ! BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju plagiran 2003 NE obvezuje pokretanje ostavinskog postupka pa puno zemlje imamo NA UMRLIM ! Za neobradu zemlje NEMA sankcija za privatne vlasnike , a ni predstavnika RH ! Vladina HPK ne vrijedi NIŠTA , bili su u povjernstvu Jakovine pa Tolušića ! KORUMPIRANI su sa smještajem u zgradi ministarstva poljoprivrede , novčanim dotacijama i PRISILNOM članarinom !Iz ovoga se MOŽE izaći samo AGRARNOM REFORMOM koja podrazumijeva PAKET NOVIH Zakona !
Ivan Tešija
prije 3 godine
Slobodno mogu reći da je tekst naručen da bi se prikrio nerad, nesposobnost i nezainteresiranost nadležnih za razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj. Naime, točno je da nismo mogli prijaviti 3 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta EK za izravna plaćanja.Prijavili smo onoliko koliko smo koristili.Ali imali smo mogućnost da unutar godine dana te površine korigiramo ako je potrebno i prijavimo dodatne površine.Također smo mogli povećavati omotnicu i površine do 5% godišnje ali opet nismo!!!Devet zemalja članica je tražilo odobrenje za plaćanje dodatnih površina i svima je EK odobrila plaćanje.Te zemlje su Cipar,Malta,Grčka,Italija,Španjolska,Francuska,Portugal,Njemačka i Velika Britanija. Budući da 2015 mnogi ljudi nisu znali da se može ostvariti potpora na površine, nisu ni upisali površine koje koriste u Arkod sustavu.Hrvatska je tada mogla tražiti upis i plaćanje dodatnih površina ali nije.Kada su djelatnici Agencije tjekom 2016g vidjeli da je interes za upis obradivog poljoprivrednog zemljišta velik i da ljudi upisuju površine u Arkod sustav, donijeli su odredbu da se zabranjuje upis bez ugovora o zakupu, a do dan danas nisu riješili ugovore niti su omogućili ljudima zakup drzavnog zemljišta.Umjesto da se bore za razvoj poljoprivrede, nasi "specijalci" su blokirali upis novih površina u Arkod sustav razno raznim birokratskim preprekama i na taj način oštetili poljoprivrednike za milijunske iznose.Hrvatska je mogla i sada, na početku novog referentnog razdoblja, prijaviti i lobirati dodatne površine za plaćanje ali nije!!! Zašto, ako nam je EK poslala dopis da se to može ali da takvo nešto treba tražiti zemlja članica a ne pojednici ili udruge.Svojim neradom i nečinjenjem prouzročili su ogromnu štetu Hrvatskoj poljoprivredi i gospodarstvu.Imali smo sve preduvjete da tražimo veću omotnicu i dodatne površine..Krški pašnjak je prilikom pregovora krivo definiran i svrstan u kategoriju trajnih travnjaka, na krškim područjima je bio rat i ljudi su iselili, krški pašnjak je najveći zemljišni resurs u Hrvatskoj.Na krškom području je jedino i ostvaren kontinuiran rast poljoprivredne proizvodnje i netočno je što gosp.Božić piše.Također je neočno što piše o omjeru grla sa površinama.Trebao bi znati da se sa EK ispregovaralo 10ha po uvjetnom grlu.Međutim pašno opterećenje pa hektaru se treba stručno odrediti.Nije ista produktivnost pašnjaka u ravničarskom dijelu ili na otocima ili u Dalmatinskoj zagori. Također su zanemarive minirane površine na koje se poziva gosp.Božić, kaze da je 32 000 ha minirano a krški pašnjak ima preko 2 milijuna pašnjačkih površina, od kojih je prijavljeno EK samo 80 000 ha EK. Taj podatak je porazan i ne može ga se braniti.Na krškom pašnjaku je ekstenzivni uzgoj blaga pretežno jedini oblik poljoprivredne proizvodnje, jedini način opstanka ljudi na tim područjima i tradicionalni je način života domicilnog stanovništva.Gospodin Božić ne poznaje trenutno stanje i trenutni broj grla na krškim područjima.Mi smo se borili i borimo se da nitko tko nema stoku ne može dobiti pašnjake.Međutim "netko" je upravo to htio progurati u donošenju nove Uredbe o zakupu državnog šumskog zemljišta, koja je zbog pokušaja pogodovanja završila na Uskoku.S obzirom na prisutni broj uvjetnih grla na krškom području potrebno je upisati preko 500 000 ha dodatnih površina u Arkod sustav.To je poljoprivrednicima birokratski onemogućeno zbog slabo ispregovaranih površina.Hrvatska je taoc tako slabe ispregovarane omotnice.Zbog toga Hrvatska trpi štetu jer je mogla dobiti do sada desetke milijardi kuna više za poljoprivredu.Zbog nemara i nerada državne birokracije Hrvatska će i u ovom referentnom razdoblju stagnirati, umjesto da se razvijamo kao i naše kolege u drugim EU zemljama.Netočno je da bi upis novih površina umanjio iznos potpora, mi želimo da sadašnji korisnici potpora zadrže iste uvjete i ista plaćanja, nove površine(kad već nisu ispregovarane) mogu se plaćati na način da se alociraju sredstva iz drugog stupnja u izravna plaćanja ali se to ne želi, jer to nije dobra politička odluka. U kontinentalnom djelu Hrvatske ima čak 400 000 ha površina pod pašnjacima, nelogično je da se potiče pašarenje na plodnim oranicama, a opstruira pašarenje na krškom pašnjaku na kojem je jedino moguće ekstenzivno pašarenje, koji je prepoznat u cijelom svijetu kao zemljišni resurs na kojem se može kvalitetno proizvoditi ekološko i na prirodan način uzgojeno meso, mlijeko i hrana. Još napominjem da od 2022g potpore u cijelosti isplaćuje EK, naš državni proračun to ne košta ni lipe(kao ni do sada).Pa zar nije od državnog i nacionalnog interesa aktivirati zapušteno poljoprivredno zemljiste u svrhu povećanja poljoprivredne proizvodnje i ispregovarati te nove površine sa EK za plaćanje i omogućiti više sredstava za hrvatsku poljoprivredu, a sve bi to rezultiralo povećanjem poljoprivredne proizvodnje do samodostatnosti.To je ulaganje u Hrvatsku jer će ionako većinu tog novca opet završiti u državnom proračunu.Povećati domaću proizvodnju i zadržati ljude u ruralnim područjima je od nacionalnog interesa za našu domovinu.Plaćamo uhljebe koje nije briga ni za nas niti za državu.!!
Đuro Japaric
prije 3 godine
Naslov je PROMAŠAJ ! 1991 Tuđman glumeći predsjednika međunarodno nepriznate RH , sa svojom parijom ( hdz ) NAMEĆE Zakon o poljoprivreddnom zemljištu , kojim se vrši podržavljenje poljoprivrednog zemljišta na način da se u katastru i djelomično u zemljišnim knjigama riječi ; društveno , općenarodna imovina pišu RH ! Sporno je što vlade ove bezvrijedne kvazi državice od 2001 predlažu NEOBVEZUJUĆI Zakon o poljoprivreddnom zemljištu , to ZNAČI da OPG NISU mogli kupiti ili uzeti u zakup podržavljenu zemlju ! Drugi je problem rapolaganje sa PRIVATNIM zemljištem ! Imamo puno zemlje NA UMRLIM , a UMRLI ne mogu dati zemlju u zakup ili prodati ! A bezvrijedni Miroslav Božić sudjelovao je 1994 u pisanju teksta ; Analiza potražnje poljoprivrednih proizvoda u RH ! Riječ je o grupi autora kojem je tekst ministar Tarnaj dao naziv ; PREGLED STANJA I STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE RH ! Tuđmanu sam 95 napisao da tu nema ni >S > od strategije ni V od vizije ! To je prosljeđeno ministru Gažiju koji je na Tuđmanovim prijevremenim izborima dobio 2 strane u Večernjem listu , Gaži poslije 95 više nije bio ministar ! SVE poslije Gažija bili su DILETANTI , mislim na ministre , državne tajnike ! Iz opisanih razloga ušli smo u RAPADAJUĆU uniju sa milijun i nešto HA ! KRIVCI SU ; hdz , sdp i njihovi sateliti , ali i bezvrijedne seljačke udruge i sada vladina HPK !
Marta Radić
prije 3 godine
Ovdje iz teksta sve je jasno , država je mogla sa vlastitim sretstvima nadopuniti omotnicu do 100 % iznosa za osnovno plačanje , ali nije....zašto nije , jer poljoprivreda još uvijek nije ozbiljno shvačena u RH. No , treba napomenuti , da se dio sretstava , od 2015 g idašnije preraspodijelio u proizvodno vezane potpore , gdje se umanjene potpore za osnovno plačanje. Ako negdje uzmeš , drugdhe pridodaš , uvijek fali....jer omotnica je uvijek ista. Da li smo od 2015 g u novom zpp dobro raspodjelili sretstva , bojim se da ne. Novo razdoblje nosi nove ciljeve , a ono ne govori o proizvodnji , već o mjerama za očuvanje okoliša , zdravijoj proizvodnji i hrani , te naglasak na mlade. U Hrvatskoj često uspoređuju visinu potpora i proizvodnju , što je potpuno krivo. Ruralni prostor ne čini samo proizvodnja , već puno više. Tako da će se sretstva i dalje ulagati u poljoprivredu , ali ne bilo kakvu , već ciljanu. Shvačane nove ZPP od 2023 g trebalo bi biti jasno što većem broju poljoprivrednika , kako bi na vrijeme mogli planirati svoje aktivnosti na OPG.