Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Nacionalno blago
  • 02.02.2024. 10:00

Je li država baš toliko nemoćna u priči oko prodaje poljoprivrednog dijela Fortenove?

Trebaju li Belje, Vupik i PIK Vinkovci ostati u hrvatskim rukama, o čemu ovisi prodaja i koja je moguća kolateralna šteta? Evo što kažu stručnjaci i potencijalni srpski investitor.

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
  • 3.536
  • 382
  • 1

Tko će kupiti poljoprivredne tvrtke iz Fortenova grupe (ponovo) je top tema u agrarnoj javnosti, jer je ta kompanija započela ispitivanje interesa za prodaju navedenog poslovnog područja. Neobvezujuće ponude optimistično očekuju do konca ožujka ove godine.

Prema neslužbenim procjenama portfelj agrara Fortenove vrijedi oko 400 milijuna eura, ali utjecaj tih tvrtki puno je veći za domaću poljoprivredu. Belje, Vupik i PIK Vinkovci, ukupno proizvode više od 35 posto svinjogojske proizvodnje, 34 posto stočne hrane, 20 posto junadi, 17 posto povrća te 10-tak posto vina i mlijeka.

Obrađuju najvrijednije državno zemljište na oko 33 tisuće hektara, a značajno ulaganje u tehnologiju, još iz doba Agrokora, omogućilo im je produktivnost na nivou najuspješnijih zemalja Europske unije.

Hoće li najplodnija zemlja i dobit od proizvodnje hrane otići u ruke stranaca ili će ostati u hrvatskim rukama, odlučit će Pavao Vujnovac.

Iako je proizvodnja hrane nacionalni strateški interes, barem deklarativno, hrvatska vlada može se samo nadati da njegova trgovačka logika neće biti jedini kriterij kojim će se voditi. Ali, može učiniti i nešto drugo...

Nije to trgovina krumpirima

Treba postojati koncept koji mora zadovoljiti i druge elemente, ne samo tržišne, kazao nam je u razgovoru o ovoj temi Ljubo Jurčić, sveučilišni profesor i bivši ministar gospodarstva.

Prodaja poljoprivrednih kompleksa potpada pod više interesa, smatra on, što političkih, razvojnih, strateških. "Nije to kao trgovina krumpirima, to je puno više od toga“, našalio se Jurčić rekavši da se "poljoprivredne tvrtke Fortanove tretiraju kao roba s pijace, a zapravo su kompanije od strateškog interesa“.

Koliko je važan Fortenova agrobiznis?

On smatra da se proizvodnja hrane ne smije prepustiti tržištu, te da treba direkno ili indirektno ostati pod strateškom kontrolom države, kao i INA i Petrokemija, koje se moraju naći i u poljoprivrednoj i energetskoj strategiji naše zemlje.

Proizvodnja hrane ne smije se prepustiti tržištu, kaže prof. dr.sc. Jurčić (Foto: Goran Kovacic/PIXSELL)

"U današnje vrijeme blokada, ratova, pandemija, vidimo da su hrana, energija, medicina i malo oružja, zapravo strateške grane koje nekoj zemlji trebaju i ne mogu se prepustiti tržištu“, rekao je Jurčić.

Upozorava da je riječ o bogatstvu koje pripada nacionalnim rezidentima, odnosno svakoj pravnoj i fizičkoj osobi koja ima stalno mjesto boravka u Hrvatskoj. "Oni su ti koji stvaraju nacionalni dohodak i od kojih država živi. Ako dohodak od proizvodnje ode strancima u ruke, zarada koja se ostvari na domaćim poljoprivrednim dobrima, ne pripada hrvatskim građanima nego strancima“, zaključio je profesor Jurčić.

Država nije nemoćna

Njegovo mišljenje dijeli i Vlado Čondić, predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i član uprave PP Orahovice, koji je dio svoje karijere proveo i u Agrokoru. 

"Strani investitor neće odnijeti zemlju, ali pitanje je kako će voditi strategiju firme. Hoće li im te tvrtke biti sirovinska baza ili će imati dodatnu vrijednost prerade, hoće li neke farme zatvoriti i slično – na to država ne može utjecati", kaže Čondić.

Smatra da je to i sigurnosno pitanje zbog granične pozicije, ne samo Belja, jer i Vupik je na granici na Dunavu, a prema spačvi su PIK Vinkovci. "To su velike firme koje nadrastaju interes samo poljoprivredne proizvodnje i koje zapošljavaju puno ljudi, pa je to i demografsko pitanje", ističe.

Podsjeća da je hrana u Hrvatskoj postala veliki teret za potrošačku košaricu, čiji udio iznosi i 30 posto uz inflaciju, a u u drugim europskim zemljama je između 15 i 18 posto.

"Vlada ne bi smjela reći - mi smo nemoćni. Time šalje krivu poruku i javnosti i mirovinskim fondovima, koji pune svoju blagajnu našim novcem", kaže i ističe da država može intervenirati legislativno, kao što to druge države rade u zaštiti svojih strateških resursa.

Prilikom promjene vlasnika gdje postoji ugovor o zakupu državnog zemljišta, kod kupnje firme i prijenosa ugovora Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo dati suglasnost (ili ne) da se zemljište prenese na novog vlasnika. "To je način da država upravlja svojom imovinom", predložio je Vlado Čondić.

Vlado Čondić (na slici lijevo) na konferenciji AgroRocks 2023. (Foto: Hrvoje Škergat)

Ključni uvjet prodaje - korištenje državnog zemljišta

Zemljišna politika je isključiva nadležnost država članica, što znači da to nije na jedinstven način uređeno na razini EU, što je zapravo dobro, jer je zemljište u poljoprivredi strateški resurs. Za poljoprivrednog analitičara Miroslava Božića, ključno je pitanje vezano uz reguliranje statusa korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta.

"Važno je osigurati plaćanje fer cijene za korištenje državnog zemljišta sve dok je u vlasništvu države, te stalnu provjeru usklađenosti njegovog korištenja s programima na temelju kojeg je odobreno korištenje, kako za navedene tvrtke iz Fortenove, tako i za sve druge korisnike“, kazao je.

Smatra da je razumljivo očekivanje države da na zemljištu kojim raspolaže bude stvarano što više jedinične dodane vrijednosti koju generira poljoprivreda. "To neće biti moguće bez odgovarajućeg plodoreda i zadržavanja najvrijednijih ratarskih kultura koje zahtijevaju više ulaganja po jedinici površine, ali istodobno osiguravaju brojne prednosti, uključivo i one u pogledu stabilnih prihoda i veće dodane vrijednosti, što je dobro prije svega za korisnike, ali i ukupni lanac vrijednosti u poljoprivredi i preradi, samim time i za državu“, ističe Božić, nekadašnji pomoćnik ministra poljoprivrede.

Navodi primjer kojeg dobro poznaje, a to je proizvodnja šećerne repe za koju vjeruje da će biti zadržana u proizvodnji ovih tvrtki na područjima gdje je to s agronomskog motrišta više nego opravdano, bez obzira na moguće promjene vlasništva nad ovim tvrtkama.

Kakvi su vlasnici poželjni?

Da je pitanje korištenja državnog zemljišta jedan od ključnih uvjeta prodaje koji će za buduće kupce morati biti jasno unaprijed riješen, smatra konzultantica Zvjezdana Blažić.

"Svi ostali kapaciteti ovih kompanija neće imati vrijednost bez osnovne pretpostavke za poljoprivrednu proizvodnju, a to je svakako poljoprivredno zemljište. Tvrtke koje budu novi vlasnici trebat će garanciju da će dobiti ugovore o zakupu državnog zemljišta koje sada koriste Belje, Vupik i PIK Vinkovci“, kaže Blažić.

Tvrtke iz Fortenovina portfelja obrađuju najvrijednije državno zemljište na oko 33 tisuće hektara (Foto: M. Pavlović)

Agrarnog analitičara i poduzetnika Roberta Jurišića ne iznenađuje odluka Fortenove o prodaji dijela ili cijelog poslovanja poljoprivrednog dijela grupe, smatrajući je uobičajenom pojavom u kapitalizmu. "Ta je odluka donekle i očekivana i o tome se već duže vrijeme špekulira na tržištu, pa je ovo logičan slijed dogadaja“, kazao je Jurišić.

Ističe da promjenu vlasnika ne treba stavljati u negativan kontekst, pogotovo ne u ovoj fazi. "Tko god bude novi vlasnik, zasigurno nema namjeru da kupi te kompanije da ih unazadi, već upravo suprotno, da unaprijedi poslovanje u svim segmentima“, smatra ovaj stručnjak.

Bilo bi, kako kaže, poželjno da novi vlasnik bude netko iz biznisa, po mogućnosti netko kome je poljoprivreda core business, kako bi u kompanije mogao dovesti nova znanja i svjetske prakse te iskoristiti novostvorene sinergije za stvaranje dodatne vrijednosti.

Isto razmišlja i Ivan Malić, konzultant i investitor, a za prodaju poljoprivrednog dijela Fortenove kaže "što prije to bolje“.

"To je spirala polaganog umiranja koja predugo traje i što duže traje to se više gubi vrijednost koja je ključna za hrvatsku poljoprivredu, jer su unutar Fortenove neki od ključnih resursa u segmentima proizvodnje povrtlarstva, mesa i mlijeka u RH gdje smo ionako problematični s ostvarivanjem stateških ciljeva“, rekao je Malić.

U tom kontekstu spominjana Podravka je dobra opcija kao kupac, smatra on, jer bi se time bolje povezala primarna proizvodnja i najjači hrvatski prehrambeni brend. "Iako ja nisam sklon filozofiji da bi država trebala proizvoditi ABC sir i Lino Ladu, to je bolja opcija od sadašnje gdje su vlasnici bili banke ili ne-strateški investitori, jer će dovesti do boljeg upravljanja i boljih firmi, a posljedično i do više proizvodnje, plaćenih poreza i zapošljavanja“, kazao je ovaj stručnjak i zaključio "moje mišljenje je da je za Fortenovu ipak bolje da to bude netko tko nije kontroliran od strane države, jer to će biti veći jamac da će i dalje te tvrtke biti temelji hrvatske poljoprivredne i prehrambene industrije.

Treba naći načina da Belje, Vupik i PIK Vinkovci ostanu u vlasništvu hrvatskih kompanija, smatra Z. Blažić  (Foto: M. C. Celić)

Suprotno mišljenje ima Zvjezdana Blažić, koja smatra da je poljoprivreda Fortenove za hrvatsku proizvodnju od velike važnosti, naročito u današnje vrijeme iz sigurnosnih razloga. Ona smatra da bi se trebali okrenuti domaćim investitorima i naći načina da Belje, Vupik i PIK Vinkovci ostanu u vlasništvu hrvatskih kompanija. 

"Imamo nekoliko snažnih koje su iskazivale interes za kupnju cijelog poljoprivrednog dijela biznisa ili pojedinih poslovnih subjekata, a tu se posebno ističe Žito, Osatina grupa, u zadnje vrijeme i Podravka sa snažnom bilancom i sve snažnijim usmjerenjem za pokrivanjem svojim potreba za domaćim poljoprivrednim sirovinama“, zaključila je Blažić.

Granica s Mađarskom usred brazde Belja

Većina stručnjaka s kojima smo razgovarali o ovoj temi smatra da je Podravka u kombinaciji s mirovinskim fondovima najpoželjniji vlasnik. Na spomen srpskog ili mađarskog kapitala mnogima se diže kosa na glavi, jer smatraju da će se prodajom tih tvrtki najplodnija zemlja prenijeti u strane ruke.

"Znate li da je najveća njiva u Hrvatskoj u vlasništvu Belja, a na njoj je granica između Hrvatske i Mađarske?“, spomenuo je Ljubo Jurčić u razgovoru jer "imate brazdu koja je s jedne strane mađarska, a s druge hrvatska“ ističući da je on kao ministar gospodarstva bio protiv prodaje Belja Mađarima.

Fortenova ispituje interes za prodaju i preuzimanje njezinog poljoprivrednog sektora

Širenje mađarskog kapitala u Baranji je očigledno, nedavno su preuzeli i tvrtku Rabo, najvećeg hrvatskog proizvođača i izvoznika jabuka. U tom kontekstu moguće je promatrati i tržišnu aktivnost OTP banke koja u kontinuitetu kreditira poljoprivrednike i njihove investicije.

S druge strane Dunava, srpske poduzetnike država također podupire u tome da kupuju što više imovine izvan zemlje.

Tako povećavaju vrijednost kapitala u nacionalnom vlasništvu u inozemstvu, te povećavaju nacionalni dohodak, obrazlaže Ljubo Jurčić i upozorava. "U Hrvatskoj je politika potpuno suprotna, sve više nacionalne imovine prodati strancima - to je kontrahrvatska politika, a dolazi od hrvatske vlade“.

Upitali smo Delta Holding, srpsku kompaniju koja se spominje kao jedan od mogućih kupaca Belja, Vupika i PIK Vinkovaca, jesu li zainteresirani za kupnju.

Odgovorili su da kao regionalna kompanija i lider u poljoprivrednoj proizvodnji, svakako gledaju dobre prilike za dalji razvoj u regiji. "Načelno jesmo zainteresirani za kupovinu kompanija iz poljoprivredne grupe Fortenove, ali nismo imali konkretne razgovore sa Fortenova grupom na tu temu“, kažu. 

Moguća kolateralna šteta

Hoće li se Belje, Vupik i PIK Vinkovci prodavati zajedno ili odvojeno, ostaje nam za vidjeti. Do sada se uvijek govorilo o prodaji tih firmi u paketu. Činjenica je da ima puno poveznica između tih tvrtki i ako se budu prodavale odvojeno izgubile bi dio vrijednosti.

Vezane su pogotovo u proizvodnji svinja, jedna tvrtka ima rastilišta i prasilišta, druga ima tovilišta, obrazložio je Čondić. "Najveći je izazov osigurati sirovinu svježeg svinjskog mesa u PIK Vrbovcu, jer im Belje isporučuje oko 400 tisuća tovljenih svinja svake godine. Ako PIK Vrbovec ne osigura stabilne uvjete za dovoz svinjskog mesa - bit će u problemima", rekao je. 

Tvrtke su povezane, pogotovo u proizvodnji svinja (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)

Ne treba zaboraviti da je nezgodan i trenutak za prodaju ovakvog portfelja. Poljoprivredna godina je bila teška s lošim rezultatima, zbog visokih cijena proizvodnje. Cijena žitarica i uljarica je pala na razinu prije Covida, a zbog Zelenog plana poljoprivrednici blokiraju ceste u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Belgiji i Portugalu, jasno artikulirajući probleme s kojima se suočavaju. Tako da je interes za kupnju poljoprivredne proizvodnje puno manji u ovom momentu.

Belje, Vupik i PIK Vinkovci su veliki "zalogaj" za bilo koga. "Po meni bi domaći investitor bio najbolji izbor, a ako bude strani, država treba naći način u promjeni zakonodavstva, jer to je resurs države i ona mora imati jasnu smjernicu što s njim", zaključio je Vlado Čondić


Tagovi

Fortenova Pavao Vujnovac Ljubo Jurčić Zvjezdana Blažić Robert Jurišić Ivan Malić Vlado Čondić Belje Vupik PIK Vinkovci Žito Vlada RH Ministarstvo poljoprivrede


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kad naletim na ovakve objave, prvo na što pomislim je - Maja !! :)