Humusa u našim tlima ispod dva posto - rješenje veća primjena organskih gnojiva

Istraživanja pokazuju kako je razina humusa u većini hrvatskih tala manja od dva posto. Takva tla imaju vrlo malu sposobnost odupiranja utjecaju sve prisutnijih klimatskih ekstrema, ali i osiguravanja dostatne količine hranjivih tvari biljkama, tvrde s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, na kojemu se provode projekti koji se bave upravo tom problematikom.

"Trebali bismo težiti definitivno podizanju razine humusa. Kada bismo dostigli nekakav nacionalni prosjek od tri ili više posto to bi bilo jako dobro", izjavio je voditelj projekta prof.dr.sc. Zdenko Lončarić za Televiziju Slavonije i Baranje (STV).

Zaustaviti degradaciju tala

Međutim, kaže, prvo moramo zaustaviti trend degradacije tala. "To znači da naša tehnologija danas rezultira opadanjem razine humusa, što nije dobro", upozorio je dodavši da uz taj pad postoji sve veća opasnost acidifikacije tala.

"S obzirom na to da smo prisiljeni koristiti mineralna gnojiva da bismo osigurali visok i stabilan prinos, pošto tlo nema vlastiti kapacitet, i ta intenzivnija upotreba mineralnih rezultira acidifikacijom, što znači da se na jedan problem nadovezuje drugi", pojasnio je ovaj stručnjak.

Organska gnojiva umjesto mineralnih? Da, pogotovo kada su u pitanju fosfor i kalij

Naime, dizanjem količine humusa u tlu praktički bi riješili ili krenuli prema rješavanju generalnih problema s tlom, tvrdi on, navodeći kao drugi aspekt zamjenu skupih umjetnih gnojiva s jeftinijim organskim, u čemu, kaže, leži veliki potencijal, koji se nedovoljno iskorištava u Hrvatskoj.

Velike mogućnosti proizvodnje organskog gnojiva

"Dakle, organska gnojiva upotrebljavati što optimalnije", istaknuo je. Kako kaže, hranjiva koja se u njima nalaze zapravo treba koristiti na najprihvatljiviji mogući način potpomognuta s mikrobiološkim preparatima.

"U takvom sustavu gdje osiguravamo biljci da se hrani i iz organskih ostataka i oblika hrane, intenzivirajući taj mikrobiološki proces razgradnje i mobilizacije hranjiva možemo puno učiniti", poručuje Lončarić.

Žetveni ostaci na poljima i životinjski ostaci na farmama, ostaci prehrambene industrije i održavanja javnih površina. Od svih njih mogu se proizvesti kvalitetna organska gnojiva.

Naime, procjene govore kako ih se u Hrvatskoj godišnje proizvede nešto više od 10 milijuna tona, od čega više od trećine u Slavoniji i Baranji, a mogućnosti su višestruko veće.

Više pogledajte u videoprilogu Televizije Slavonije i Baranje: