Pretraga tekstova
Konferencija je okupila političare, znanstvenike i poduzetnike koji su raspravljali o izazovima prehrambenih sustava u kontekstu klimatskih promjena, urbanizacije i sigurnosti opskrbe
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir te članovi Odbora Ivana Ribarić Majanović i Petar Šimić sudjelovali su na Međuparlamentarnoj konferenciji o transformaciji prehrambenih sustava EU-a, održanoj u Danskoj u okviru parlamentarne dimenzije danskog predsjedanja Vijećem EU-a.
U sklopu konferencije delegacije su posjetile zadrugu KMC, kojom upravljaju danski proizvođači krumpira. KMC posluje više od 90 godina, okuplja 900 proizvođača koji obrađuju 45 tisuća hektara zemljišta i izvozi proizvode na bazi krumpira u više od 80 zemalja. Dansko predsjedništvo i sama zadruga zalažu se za nove genske tehnike te izradu Akcijskog plana za hranu biljnog podrijetla, no hrvatska delegacija nije podržala predloženu inicijativu.
Konferencija je okupila političare, znanstvenike i poduzetnike koji su raspravljali o izazovima prehrambenih sustava u kontekstu klimatskih promjena, urbanizacije i sigurnosti opskrbe. Bivša povjerenica EK Connie Hedegaard naglasila je potrebu za inovacijama u proizvodnji hrane, dok su predstavnici start-upova MATR i SPORA predstavili istraživanja i tehnološke inovacije u području biljne prehrane. Stručnjaci su posebno istaknuli važnost povećanja udjela proteina biljnog podrijetla i prelaska na održivije lance opskrbe hranom.
Marijana Petir upozorila je da Europa, suočena s geopolitičkim krizama i prekidima opskrbnih lanaca, mora jednako jačati prehrambenu sigurnost i obrambenu sposobnost. "Poljoprivrednici nisu problem nego rješenje, a transformacija europskog sektora mora osigurati podršku malim proizvođačima koji čuvaju ruralni prostor", istaknula je. Dodala je da Hrvatska ostaje GMO-free zemlja te se protivi novim genomskim tehnikama koje bi mogle stvoriti ovisnost o multinacionalnim kompanijama i imati negativne posljedice za okoliš.
Petir je podsjetila da Hrvatska prednjači u proizvodnji ne-GMO soje u EU-u, aktivno sudjeluje u inicijativi Dunav soja te podržava istraživanja i inovacije, ali uz primjereno financiranje i očuvanje dobrovoljnih potpora za proteinske kulture. "Rješenje nije u genski modificiranim organizmima, već u pravednijoj raspodjeli hrane i smanjenju otpada, jer se u EU-u godišnje po stanovniku baci 131 kilogram hrane", poručila je.
Sudionici konferencije složili su se da je budućnost europske poljoprivrede u održivim praksama, jačanju lokalne proizvodnje i usklađivanju prehrambenih politika na razini EU-a, uz naglasak na zdravu i dostupnu prehranu za sve građane.
Tagovi
Konferencija Danska Marijana Petir GMO-free Hrana
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.
SASA FRANIC
prije 1 dan
pricaju nama jedno i daju sva moguca pravila, a onda potpisuju sporazume o slobodnoj trgovini s 3.svjetskim divljacima gdje nema nikakvih pravila. tu poganu satansku jazbinu globalistickih stetocinja i mesetara zvanu EU treba unistiti. a njihove sluge suditi na prijekom sudu, tu je uracunata i sluganska bagra koja sprovodi EU sotonizam i u HR.
opg mogovine
prije 1 dan
Bravo Marijana! Dok se ti brineš o poljoprivredi znači da joj nema spasa.
Đuro Japaric
prije 2 dana
Moj stav je da Marijanu Petir treba poslati na obnovljeni Goli otok , doživotno ! Ta je KRIMINALKA već peti puta u Ne hrvatskom sabori 5 godina u Brislu putem liste HDZ ! Kakve ona ima veze o poljoprivredi ?
slobodan rajić
prije 2 dana
Čudna priča oko GMO soje. GMO sjeme se ne može sijati, a svi stočari u državi kupuju na stotine kamiona sojine sačme od iste te GMO soje iz Brazila?? Tako i cijela EU.