Ptičja gripa, visoko zarazna bolest, od 2020. godine brzo se proširila kontinentima, prouzročila velike gubitke u peradarskoj industriji i utjecala na bioraznolikost, trgovinu i sigurnost hrane
Oko 500 stručnjaka, donositelja odluka i predstavnika privatnog sektora okupilo se u Brazilu na prvom globalnom dijalogu o visoko patogenoj ptičjoj gripi (HPAI), u organizaciji FAO-a i brazilskog Ministarstva poljoprivrede. Cilj skupa je, kažu, zajednički odgovor na širenje virusa koji prijeti životinjama, gospodarstvu i ljudskom zdravlju.
Ptičja gripa, bolest influence tipa A, od 2020. se proširila na više kontinenata, prouzročila velike gubitke u peradarstvu te ugrozila bioraznolikost i sigurnost hrane. Virus je već potvrđen u 83 vrste sisavaca, uključujući goveda i divlje životinje, što izaziva dodatnu zabrinutost.
"Ptičja gripa više nije sporadična prijetnja; postaje globalni izazov. Nijedna zemlja ili sektor ne može samostalno djelovati i neuspjeh nije opcija", poručila je Beth Bechdol iz FAO-a. Brazilski ministar Carlos Favaro naglasio je važnost transparentnosti i podsjetio na učinkovit odgovor Brazila nakon ovogodišnjeg otkrivanja virusa na farmi.
Američki ministar zdravstva predložio namjerno širenje ptičje gripe na farmama, struka u šoku
Na skupu se raspravlja o jačanju Globalne strategije za prevenciju i kontrolu HPAI-a, s naglaskom na mjere prevencije i kontrole u zemljama s niskim prihodima, razvoj ranog upozorenja i cijepljenja, jačanje biosigurnosti i koordinacije u pristupu Jedno zdravlje, te razmjenu inovativnih rješenja u nadzoru i suzbijanju epidemija.
"Poboljšani nadzor, biosigurnost i cijepljenje ključni su za smanjenje rizika, dok transformacija peradarske proizvodnje jača dugoročnu otpornost", izjavio je glavni veterinar FAO-a Thanawat Tiensin.
Po prvi put u ovakvim raspravama sudjeluje i privatni sektor. Ricardo Santin iz Međunarodnog vijeća za perad istaknuo je da pitanje ptičje gripe ne može biti odvojeno od globalne trgovine i sigurnosti hrane: "To su osjetljiva pitanja koja zahtijevaju znanje, znanost i reviziju dosadašnjih paradigmi".
Tagovi
Autor
Objavljen pravilnik, evo kako da vam ne obrišu parcele iz ARKOD-a
Koja županija ima najviše zemljišta u ARKOD-u bez dokumentacije? Imamo popis
U Bruxelles stiže 10.000 poljoprivrednika, najavljen masovni prosvjed
Hoće li država zaista izbrisati 20 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj?
U Bruxelles stiže 10.000 poljoprivrednika, najavljen masovni prosvjed
Objavljen pravilnik, evo kako da vam ne obrišu parcele iz ARKOD-a
Traktori zaustavili Grčku: Bijes poljoprivrednika nakon otkrića milijunskih prijevara
Vlajčić o ARKOD-u: Poljoprivrednici moraju imati pravni temelj za zemljište
Objavljen Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera za 2026.
Koji dokazi se moraju priložiti uz Izjavu o posjedovanju privatnog poljoprivrednog zemljišta?
Međunarodni je dan tla, a degradacija tihi problem budućnosti hrane
Vlajčić o ARKOD-u: Poljoprivrednici moraju imati pravni temelj za zemljište
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ma Đuro nema,.u tome i je stvar. Samo jedna vrsta papirnatih vrećica, jednakomjerno raspoređena po polju.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Vjerovatno u blizini ima deponija smeća pa je vjetar to raširio ! U Dalmaciji vjetar raširi plastične vrećice , a to je još puno gore za okoliš !
mali poljoprivrednik
prije 2 mjeseca
"Poboljšani nadzor, biosigurnost i cijepljenje ključni su za smanjenje rizika, dok transformacija peradarske proizvodnje jača dugoročnu otpornost", izjavio je glavni veterinar FAO-a Thanawat Tiensin. ... dugoročna otpornost,pa kakve su to gluposti.Kod nas je problem što su blage zime,pa dobar dio ptica selica npr divlje guske,labudovi,ždralovi više ne sele jer se vode ne smrzavaju.Toga se jako namnožilo i osim što su žarište epidemija pojedoše preko zime usjeve.Sada su prešli i na proljetne kulture,pa sam nekoliko jutara morao soje i kukuruza presijavati.Pojedu sve samo ostanu rubovi uz kanal ili šikaru,jer se tu boje .Sve su to zaštićene vrste,pa ih ne smiješ niti plašiti,a najljepše što su im odredili dvije table na ribnjaku za slobodno razmnožavanje i one se ne koriste za ribnjačarstvo.Previše je toga i zato su gladni ,pa lete okolo i uništavaju usjeve i šire bolesti.Što vlast poduzima?Ubija domaću perad kad se pojavi zaraza,pa to je suludo.