Pretraga tekstova
Dokumentarni film "Farming the Revolution" kojeg su režirali Nishtha Jain i Akash Basumatari prati dugotrajan prosvjed poljoprivrednika iz Punjaba, koji su tijekom COVID-19 lockdowna, masovno izašli na ulice i okupirali prilaze glavnom gradu New Delhiju.
Prije nekoliko dana objavili smo tekst kako se u Vijetnamu za gradnju luksuznog golf kompleksa s potpisom Donalda Trumpa prisilno iseljavaju lokalni seljaci, kojima se nudi mizerno niska naknada od 12 do 20 dolara po četvornom metru i određena količina riže, što mnogima nije dostatno za život.
Ako ste slučajno bili bolesni i propustili taj sat povijesti, podsjećam da su Vijetnam i Sjedinjene Države ratovale 16 godina. Bio je to dugotrajan i krvav sukob, s velikim ljudskim žrtvama, koji je snažno utjecao na globalnu politiku i kulturu tijekom druge polovice 20. stoljeća.
Dokumentarni film "Farming the Revolution" iz 2024. godine režirali su Nishtha Jain i Akash Basumatari. Snimljen na hindskom i punjabi jeziku, film prati dugotrajan prosvjed poljoprivrednika iz Punjaba, sjeverne savezne države Indije, koji su tijekom 2020. i 2021. godine, usred surovog COVID-19 lockdowna, masovno izašli na ulice i okupirali prilaze glavnom gradu New Delhiju.
Njihov primarni zahtjev bio je povlačenje novih poljoprivrednih zakona koje su smatrali nepravdama i koje su favorizirale velike korporacije na štetu malih proizvođača.
Više od pola milijuna poljoprivrednika, ljudi iz različitih slojeva i religija, pokazalo je iznimnu otpornost i povezanost, živeći mjesecima u velikim improviziranim kampovima na granicama Delhija.
Film pruža duboki uvid u njihov svakodnevni život, boreći se s ekstremnim vremenskim uvjetima, nesigurnošću i represijom te istovremeno gradeći snažan osjećaj zajedništva i solidarnosti.
Poseban je naglasak u filmu stavljen na važnu ulogu žena unutar prosvjeda koje su bile ravnopravne političke partnerice i ključni dio pokreta. Ova društvena dimenzija dodatno obogaćuje sliku pokreta koji nije samo ekonomska i politička borba, već i kulturni izraz otpornosti.
Redatelji nam donosi iz prve ruke svjedočanstva poljoprivrednika koji kroz film sazrijevaju i mijenjaju se pod pritiskom događaja. Kroz njihove priče, film ne samo da dokumentira događaje, već i ulazi u dubinu emocionalnih uspona i padova borbe za pravdu.
Kritičari ga hvale kao djelo koje uspješno spaja poučnost i priču, a pritom ostaje precizno i vizualno privlačno.
"Diskretno poučan, suptilno pristran, ali dovoljno suhoparan da djeluje donekle novinarski, a u isto vrijeme začinjen upravo pravom dozom vizualne estetike koja ga čini ugodnim za gledanje", kaže kritičar Guardiana.
Film je izvanredno audio-vizualno istraživanje protesta kao kulturnog pokreta te vješto prikazuje emotivne uspone i padove koji prate pokušaje ostvarivanja trajnih društvenih promjena.
"Farming the Revolution" također kritički propituje stanje medija u Indiji, gdje su mainstream mediji često prosvjednike prikazivali kao radikale i teroriste, time narušavajući legitimitet pokreta. Film pronalazi snagu u prikazu zajedničkog djelovanja poljoprivrednika i njihove neumorne otpornosti unatoč pritiscima države i njezinoj nesklonosti prema neslaganju.
Kroz svjedočanstva koje donosi, jasno se ogleda univerzalna poruka o važnosti kolektivne borbe i solidarnosti u zaštiti prava malih proizvođača i promicanju održive proizvodnje hrane, što čini ovaj dokumentarac relevantnim ne samo za Indiju, već i za širi globalni kontekst.
"Farming the Revolution" nije samo kronika jednog znamenitog društvenog pokreta, već i podsjetnik na moć i otpornost ljudi koji su spremni ustrajati u borbi za pravdu i bolje sutra.
Možda se pitate zašto gledati film o poljoprivrednim problemima s druge strane svijeta? Zato što nas opominje i stavlja u fokus borbu malog čovjeka protiv moćnih korporacija koje vladaju svijetom. Zato što se sutra slični problemi mogu dogoditi i nama u Hrvatskoj. Ne vjerujete?
Pogledajte što se dogodilo turizmu. Velebni moderni hotelski kompleksi stranih investitora niču neposredno uz more s luksuznim sadržajima i beskrajnim bazenima na 15. katu.
Tagovi
Farming the Revolution Nishtha Jain Akash Basumatari Indija New Delhi Dokumentarni film
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
Marta Radić
prije 1 tjedan
A kaže se , bez revolucije nema evolucije...bez promjena nema ni razvoja.
slobodan rajić
prije 1 tjedan
Zbog sakrivanja informacija i netransparentnosti na svim nivoima, od lokalnih nesretnika do ministarstva , dolazimo do situacije u kojoj se stalno i tajno dogovaraju podobni biznismeni i podobni političari. Samo pogledajte dogovore i pritiske oko novog Zakona o državnom zemljištu, priča je bila da će novi zakon biti ove jeseni, prije par dana piše do nove godine, ako se i napiše provođenje na terenu neće biti prije slijedeće jeseni............. a Grupe rade zemlju, po njima ne mora natječaj nikada biti.
mali poljoprivrednik
prije 1 tjedan
Mi se već nosimo sa sličnim problemima,a trenutno smo u onoj fazi kada stave žabu u lonac i postepeno je kuhaju.Korporacije i politika rade u sprezi,a zajednički motiv im je pohlepa za novcem.Ulazni inputi konstantno poskupljuju,energenti poskupljuju,a nova pravila i ograničenja su svakodnevna pojava.Imati prosjek 8000 litara po kravi,ili 7t pšenice i ništa ne zaraditi nije logično.Nešta ne štima,jer znamo da neke velike zemlje ostvaruju velike poljoprivredne izvoze sa mnogo nižim prosjecima.Kako su oni profitabilni?Imaju niže ulazne inpute,pa zašto i mi nemamo,gdje je tu slobodno tržište?Cijene naših proizvoda su mizerija i glavni alibi je da tržište sve regulira,što je notorna laž.Opg ima sve obaveze kao i obrt,ali prava nisu niti blizu.Kada su opg-ovi dobili mogućnost naknade za novozaposlene?Korporacije se predstavljaju kao nositelji proizvodnje i inovacija.Neka netko izračuna prosjek poticaja po hektaru koje ostvare veliki igraĉi?Ostvare,jer je sustav napravljen njima u korist i zato što novcima iz EU fondova pokrivaju sav svoj razvoj i ulaganja.Hoćemo li ikada saznati koliko su novaca po jednom hektaru dobili veliki,a koliko opg-ovi?Mediji također igraju svoju ulogu i okreću medalju na njihovu stranu,pa se pljuje po opg-ovima kao propalom stvari i predstavljaju korporacije kao nešto nužno i neminovno.Samo ukoliko ostanu samo veliki to postaje i veliki rizik,jer velike korporacije žive od prezimanja manjih,što neminovno dovodi,prije ili kasnije,da će sve preći u ruke stranaca koji su financijski moćniji.Hoćemo li onda biti neovisna država,kako se kaže svoj na svome?Što će nam ostati?Prazna Slavonija,puna Nepalaca u velikim sustavima.