Očekuje se rast površina pod sojom, a time i rast udjela GMO usjeva. Koliki im je prosječan prinos?
Njemačka kompanija Bayer tvrdi da će između 10 i 15 posto brazilske površine pod sojom biti zasijano njenim GMO sjemenom, izvještava Reuters. Ova južnoamerička država je najveći proizvođač i izvoznik te uljarice i grahorice.
U sezoni 2023/24 će za sjetvu koristiti genetski modificirano biotehnološko sjeme Intacta2 Xtend.
Dizajnirano je da tolerira herbicide uključujući glifosat i dikambu te štiti biljku od štetnika.
Prema podacima agencije za usjeve Conab, površina pod sojom je u sezoni 2022/23 iznosila 44 milijuna hektara. Analitičari predviđaju da bi u sljedećoj sezoni moglo doći do povećanja na 45,5 mil. ha, a Bayerovo sjeme bi pokrilo 6,8 mil. ha.
Broj uzgajivača koji su koristili ovo sjeme te požnjeli više od 100 vreća od 60 kilograma po hektaru, dakle 6 t/ha, utrostručio se u sezoni 2022/23., što ide u prilog GMO tehnologiji.
Od 150 farmera koje su anketirali u ovoj kompaniji, prosječan prinos bio je 6,3 t/ha, a najveći je zabilježen u državi Bahia, gdje je ratar "skinuo" 7,74 t/ha.
Sjetva soje u zapadnom dijelu zemlje počinje krajem ovog mjeseca, a Bayeru je 2023/24 sezona treća za isporuku sjemena.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
Zbog ulaska u OECD ukidamo reciprocitet kod nasljeđivanja poljoprivrednog zemljišta, što to znači?
Kina predstavila najmoćniji traktor na svijetu s 1.200 konjskih snaga!
Kako su se opomene poljoprivrednicima zbog neplaćanja članarine pretvorile u kaznenu prijavu protiv HPK?
Skandal u Rumunjskoj: Ilegalno iskopani deseci tisuća kilograma tartufa
I kitove ubijaju, zbog znanosti ili obijesti, ali ponekad i radi preživljavanja
Hrvatski veterinari: Bolesti među životinjama šire se sve brže, a nas je sve manje
Mladi, znanje i suradnja ključni su za budućnost hrvatskog sela i poljoprivrede
Proglašeni i šampioni 35. Sabatine u kategoriji buteljiranih vina i jakih alkoholnih pića
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
mali poljoprivrednik
prije 2 godine
Nisam za gmo,ma koliko rodila,ali mi od toga nemamo nikakve koristi,jer ovi naši fenomeni zatvore jedinu tvornicu sojine sačme u Zadru.Za dobar prinos soja mora biti savršeno čista,bez korova.Kako to ostvariti kada nam zabranjuju najučinkovitijr herbicide.Prvo dinam,pa lagunu,a koliko čujem i corumu je odzvonilo.Istovrrmeno licemjeri iz EU bez grižnje savjest dozvoljavaju uvoz gmo sačme,koja je tretirana glifosatima.Tko je tu lud.
slobodan rajić
prije 2 godine
Soja će zbog promjene klime i neisplativosti sjetve kod nas biti zaboravljena kultura, prinosi dosta loši, priča o DONAU soji za ishranu ljudi propala, svi uvoze i koriste GMO brazilsku, agrentinsku, jeftinu...