• Kuća meda
  • 05.01.2017. 09:00

Županjci udružili snage i otvorili prvu Kuću meda

Krešimir i Danijel imaju osigurano tržište, a najveći dio meda prodaju u Sloveniju i Dubrovnik. Trenutačno pčelare sa 150 košnica!

  • 4.782
  • 817
  • 0

Krešimir Čolić i Danijel Čajko su se upoznali na polaganju lovačkog ispita, a udružiti snage su odlučili prije tri godine. Ljubav prema pčelarstvu i prirodi naslijedili su obiteljski, iako se pčelarstvom bave tek šest godina.

I Krešimirov otac, a i Danijelov djed koji ima 87 godina još uvijek imaju 20-ak košnica i aktivno se bave pčelarstvom.

Imaju svoje poslove, a pčelarstvo im je prije bio dodatan izvor prihoda, te je sada prerastao u ozbiljan posao. Svatko je imao 30 košnica u početku, a sada zajedno imaju 150 košnica.

Proces nastanka meda

Pčele se sele na pašu redovno, kaže ovaj dvojac. Prva proljetna paša je uljana repica gdje vode pčele. Kada biljka krene mediti, pčele sakupljaju nektar sa cvjetova koji u sebi ima 70 do 80% vlage. Pčele ga nose u košnicu i tamo ventiliraju odnosno smanjuju postotak vlage u medu. Da bi med bio spreman za vrcanje vlaga mu mora biti oko, a ne smije biti preko 20%.

Nakon što pčele nektar prerade u med, poklapaju taj med u saću, objašnjavaju pčelari. Kada je dvije trećine okvira poklopljeno, med je spreman za vrcanje. Tada oni vade višak meda iz košnice i nose ga na vrcanje. Da bi med mogao curiti iz okvira potrebno je otklopiti okvir te okvire staviti u vrcaljku. Vrcaljka se onda vrti kao centrifuga te se prvo vrti u jednu stranu i med izlazi s jedne okvira pa se onda vrti u drugu stranu i med izlazi s druge strane okvira. Kada sav med izađe onda se okviri vade i proces se ponavlja.

Imaju osigurano tržište, ove godine izvrcali 4 tone meda

Krešimir i Danijel imaju osigurano tržište, a najveći dio meda prodaju u Sloveniju i Dubrovnik. Trenutačno pčelare sa 150 košnica, a 100 ih je još u pripremi. Proizvode 10 vrsta meda, a ove su godine izvrcali oko četiri tone. Pčele na pašu razvoze uglavnom po Slavoniji, najdalje do Siska i Petrinje. Njemačka i Austrija traže velike količine meda, i po 20 tona mjesečno što je pojedinačnim pčelarima nemoguće ispuniti. Sve su opremili vlastitim sredstvima: automatski otklapač za vrcanje, automatsku vrcaljku i pčelarski kamion sa 60 košnica.

Manjim udruživanjem pčelara bi bilo dovoljno meda za izvoz

Jedan pojedinac ne može proizvesti dovoljno meda za izvoz, ali kada bi se udružilo bar pet do šest ljudi, kažu, već bi se moglo izaći na strano tržište. Savez bi trebao zaštititi medare da se zaštiti domaća proizvodnja. "Imamo svijetli primjer toga u Srbiji gdje imaju zabranu uvoza i rade na punionicama meda gdje dolazi većina medara", pričaju.

Kuća meda da budu dostupni građanima

Na ideju otvaranja kuće meda su došli kako bi bili dostupni svojim građanima. Kuća meda nije samo prodajnog karaktera. Planiraju organizirati edukaciju sa osnovnim školama gdje bi se održavale radionice na kojima bi se moglo naučiti nešto više o osnovama pčelarstva.

U ponudi imaju zanimljivu mješavinu Imunomed

Planiraju izaći na mjeru 6.3., a imaju i pravo na kapitalna ulaganja gdje mogu dobiti povrat sredstava. Svatko ima svoj OPG, ali medovi u Kući meda su sa oba OPG-a. Zadovoljni su posjećenošću Kućom meda, a i dolaze im novi kupci jer to je nešto novo u gradu. Osim raznih vrsta medova, imaju mješavine poput Imunomeda - to je mješavina četiri vrste meda, cvjetnog praha i propolisa, a vi nikako nemojte propustiti vidjeti što vam još ovaj dvojac ima za ponuditi.


Tagovi

Kuća meda Krešimir Čolić Danijel Čajko


Autorica

Helena Mašaberg

Helena je diplomirani agronom (studij bilinogojstva smjer - zaštita bilja), a hobi joj je pisanje dobrih priča!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Svi znamo nekog ovakog ljubitelja ;)