Zlatošipka dobro rodila - pčelari ne očekuju puno

Kanali rijeka Save i Kupe ovih su se dana zažutile od cvjetova zlatošipke ili zlatnice (latinski naziv Solidago virga-aurea), zeljaste biljke trajnice koja ima grozdast cvat i ima uske, zašiljene listove.

Lako ju je uočiti jer raste čak i do 250 cm u visinu, a velike površine koje pokriva zlatnožutom bojom podsjećaju na polja uljane repice. Zlatošipka se u pčelarskoj literaturi navodi kao dobra medonosna biljka, čiji je faktor medonosnosti 3, jednako kao amorfi i suncokretu, a bolje je ocijenjena od cvjetova breskve i kruške čiji je faktor medonosnosti 2.

Dobra medonosna biljka

Cvate u srpnju i kolovozu i daje zlatnožuti med laganog mirisa i okusa, a pčelama je korisna i kao dobar izvor peluda. Uz to nije zahtjevna pa je dobro rasprostranjena na vlažnim i pjeskovitim terenima uz rijeke i kanale.

Međutim, bez obzira na njezine dobre karakteristike pčelari kao da ne obraćaju dovoljno pažnje na nju pa se med zlatošipke uopće ne nalazi na tržištu kao monoflorni med (med od pretežno jedne vrste cvijeta), već se njezin med pomiješa s medom livadnog cvijeća.

Podbacila paša kestena

Budući da pčelari ovom zuzetno vlažnom godinom nisu zadovoljni, jer je bagrem u mnogim krajevima Hrvatske krajem travnja uništio mraz, a u svibnju isprale kiše, podbacila je paša kestena, bilo bi za očekivati da medenje zlatošipke vide kao pašu koja će im popraviti bilancu.

Iskusni pčelar Branimir Kovšca, vlasnik OPG Pčelarstvo Lasinja, a upravo je u Lasinji uz rijeku Kupu zlatošipka dobro zažutila polja, kaže kako od zlatošipke nikada nema prevelika očekivanja.

Nudi više peludi za uzimljavanje

"Višegodišnje iskustvo sa zlatošipkom mi govori da ona ne nudi osobito puno nektara, možda više nudi peludi što će dobro doći pčelama za uzimljavanje. Zlatošipka bujno cvate, ali to ne znači da uvijek medi i daje neki značajniji unos nektara". Kovšca tu pašu dakle vidi kao priliku za prikupljanje zimskih zaliha, ali ne kao ozbiljan izvor nektara.

Pčelar Nikola Bibarić i OPG-a Bibarić pčelinjak ima u selu Jablanovec u Hrvatskom Zagorju, gdje je pjeskovito tlo uz Savu i Krapinu dalo dobar prinos zlatošipke, no niti on sa svojih 25 pčelinjih društava neće iskoristiti njezinu dobru sezonu. Razočaran nepogodom koja je pogodila bagrem i slabim prinosima kestena, pčelinja je društva preselio na livadnu pašu u blizini Ogulina.

Velike vrućine spalile cvjetove

Bibarić je prije nekoliko godina košnice sa brijega spustio u samo polje zlatošipke i na toj je lokaciji imao odličan prinos od 12 do 15 kilograma meda po košnici, a bio je zadovoljan i time kako je med brzo dozrijevao jer su ga pčele odlično poklapale. Međutim idućih godina velike su vrućine, kako kaže, doslovce spalile cvjetove, a čini mu se i kako se pčele nerado s brijega spuštaju u nizine u potrazi za nektarom pa je u svibnju i kolovozu odlučio pčele preseliti na sigurnu livadnu pašu.

Vjerojatno su slične odluke donijeli i mnogi drugi pčelari pa se za sada na poljama zlatošipke, kontinentalne biljke koja je ove godine zaista odlično rodila, ne vide pčelarski kontejneri na pašama.