Pretraga tekstova
Vlasnici smo industrijskog dizajna nacionalne staklenke za med koja predstavlja intelektualno vlasništvo Saveza, kaže Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.
Više pčelara u posljednje vrijeme ne uspijeva kupiti nacionalne staklenke za med, iako imaju uredno registriran OPG. Ovlašteni distributeri im pojašnjavaju kako nemaju pravo na staklenke jer nisu članovi Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS).
Ovakva odluka nije od jučer, već je donesena prije nekoliko mjeseci na sjednici Upravnog odbora Saveza. Međutim, pčelari tvrde kako nisu obaviješteni o tome i postavljaju pitanje zakonitosti te odluke. Za pojašnjenje smo se obratili Draženu Kocetu, predsjedniku Hrvatskog pčelarskog saveza.
"HPS je udruga iz čega proizlazi da stoji na usluzi isključivo svojim članovima, ali nije dužan niti ima zakonsku obvezu reagirati na ikakve aktivnosti osoba koje nisu učlanjeni u Hrvatski pčelarski savez“, pojašnjava Kocet, te dodaje: "Vlasnici smo industrijskog dizajna nacionalne staklenke za med koja predstavlja intelektualno vlasništvo Saveza, koji samostalno odlučuje kome ju učiniti dostupnom”
U narednom razdoblju planiraju održati sastanak s novim vodstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i predložiti pravilnik koji će nacionalnu staklenku ponuditi punionicama i pčelarima pod drugačijim i prihvatljivijim uvjetima.
"Inače, pčelar s OPG-om po košnici ima pravo staviti u nacionalnu staklenku 40 kg meda. Radi se izračun prema volumenu i gramaži meda po određenoj staklenci ili da pojednostavim na jedan kg meda približno jedna staklenka volumena 720 ml“, kaže Kocet.
Kako je nacionalna staklenka za med završila u slobodnoj prodaji? Evo objašnjenja
Što se tiče pitanja o zakonitosti odluke HPS-a da oni koji nisu članovi Udruge nemaju pravo na kupovinu staklenke, te da o tome nisu obaviještene pčelarske udruge, Dražen Kocet je pojasnio: "Radi se o odluci Upravnog odbora koja je objavljena na mrežnim stranicama Saveza i u časopisu Hrvatska pčela, a proslijedili smo informaciju i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva“.
Tagovi
Nacionalna staklenka Prodaja Dražen Kocet Pčelari Hrvatska pčela
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.