Na sastanku četiri odbora u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori razgovaralo se nedavno o načinu na koji je potrebno osvijestiti poljoprivredne proizvođače biljnih kultura o važnosti ovih kukaca i njihovoj zaštiti.
Glavni uzrok pomora pčela posljednjih je godina bilo tretiranje uljane repice, važne ratarske kulture za proizvođače i njihove paše, pesticidima koja su najčešće u Hrvatskoj zabranjeni, istaknuto je na sastanku četiri odbora u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Odbor za pčelarstvo, Odbor za voćarstvo, Odbor za povrtlarstvo i krumpir te Odbor za ratarstvo, razgovarali su, naime, o načinu na koji je potrebno osvijestiti poljoprivredne proizvođače biljnih kultura o važnosti ovih kukaca i njihovoj zaštiti, što je i jedan od ciljeva Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne poliike 2023.-2027. . Niz intervencija, među njima i 55, namijenjena očuvanju i obnavljanju pčelinjeg fonda, osmišljeno je kako bi se smanjila uporaba pesticida, a gnojiva precizno i učinkovito koristila.Intervencija
Predsjednik Odbora za pčelarstvo Željko Vukić ukazalo je na zaključke s okruglog stola "Otrovanje pčelinjih zajednica“ koji je održan u sklopu sajma Croagro krajem 2023.
"Potrebna je snažna komunikacija i suradnja na svim razinama, uz kontrolu na terenu, kako bi se uspostavila ravnoteža između pčelarskog i drugih poljoprivredno-proizvodnih sektora te minimiziralo trovanje pčela“, dodao je.
Ovo je već treće trovanje pčela u Međimurju - štete su ogromne, a kazne?
Stručni savjetnik Milorad Šubić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prezentirao je probleme opasnosti nezakonite i nestručne primjene kemijskih pesticida u bilo kojoj agrarnoj proizvodnji koja dovodi do masovnog pomora.
"Edukacijama se pokušalo osvijestiti biljne proizvođače. Najopasnije su pojedine vrste insekticida, a posebno od sredine 90-tih kada je došla primjena neonikotinoida. Istraživanja u Njemačkoj pokazala su da tretiranje sjemena može izlučiti toksičnu koncentraciju, a imamo primjer kako je 2.500 pčelinjih zajednica nestalo u Prekomurju“, dodao je.
Od 2014. na snazi je Zakon o održivoj uporabi pesticida – pokrenuta je edukacija poljoprivrednika, te se vjerovalo da će se opasnost za pčele smanjiti, no dogodilo se suprotno.
"Važno je pratiti repičinog sjajnika jer se zna kada postaje štetan. Naime, u samoj cvatnji uljane repice on ne uzrokuje štetu, već puno ranije, dok tijekom cvatnje zapravo samo obavlja ulogu oprašivača“, pojasnio je Šubić.
Najveći problem danas u Hrvatskoj predstavlja ilegalan uvoz zabranjenih sredstava iz susjednih zemalja.
Pčelari su naglasili kako kroz slične sastanke nastoje upozoriti i ratare da je potrebno uložiti dodatan napor u zaštiti pčelinjih zajednica, a najavljeno je kako će se od resornog ministarstva zatražiti jaču podršku u edukaciji i savjetovanju kroz Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.
Intervencija 55.1.a.01. namijenjena je provođenju savjetodavnih usluga, tehničke pomoći, obuke, informacije i razmjena najboljih praksi, uključujući umrežavanje, za pčelare i pčelarske organizacije
Poručili su da je međusektorska suradnja poljoprivrednih proizvođača od iznimne važnosti, a pčelarima je neophodna biljna proizvodnja zbog paše, pa je u interesu svih da pčele budu zdrave i donesu med, ali da ujedno imamo zdrave i kvalitetne i sve druge poljoprivredne proizvode.
"Edukacija, suradnja i bolja komunikacija među sektorima ključni su u sprječavanju nekih novih pomora“, zaključeno je.
Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Tagovi
Autor
Partner
Vurnikova ulica 2,
1000 Ljubljana,
Slovenija
tel: +386 1 473 53 81,
e-mail: info@czd-kmeckiglas.si
web: https://kmeckiglas.com/