Ovo je već treće trovanje pčela u Međimurju - štete su ogromne, a kazne?

Članovi Udruge pčelara Međimurske županije - Agacija, na konferenciji za novinare održanoj u Gornjem Mihaljevcu, na obiteljskom imanju pčelara Mladena Mikulana, predstavili su razmjere štete koju su pretrpjeli zbog novog trovanja pčela te su ponovo apelirali na nadležne institucije da strože kontroliraju uporabu sredstva za zaštitu bilja te da učinkovito kažnjavaju nesavjesne poljoprivrednike koji se ne pridržavaju pravila za uporabu zaštitnih sredstava.

"U posljednje četiri godine ovo je već treće trovanje pčela u Međimurju. Iako smo već nakon prvog pomora, koji smo imali 2020. godine, održali niz sastanaka s predstavnicima Državnog inspektorata, pa i policije, pomor smo ponovo imali i 2022. godine, a trovanje nažalost, imamo i ove godine", istaknuo je Željko Trupković, predsjednik Udruge Agacija.

Nakon prva dva, dodao je, dobili su tek hodogram koje je napravilo Ministarstvo poljoprivrede i obaviješteni su o propisanim kaznama za počinitelje, iako, koliko mu je poznato, nitko nije kažnjen.

"Šteta je ogromna. Pretrpjeli smo i emocionalnu štetu, naši pčelari ovo uginuće doživljavaju kao gubitak člana obitelji, jer mi živimo s pčelama i od njih živimo", upozorio je navodeći da jedna pčelinja zajednica, bez dobiti koju su izgubili, vrijedi najmanje 300 eura. Među njima su i oni koji su u ova dva dana izgubili barem 20 tisuća eura i to bez dobiti koje bi ostvarili prodajom meda koje bi ove uginule pčele proizvele.

Naglasio je i da Ministarstvo poljoprivrede, Inspektorat pa i policija ne čine dovoljno. Trovanje imaju već šesti dan, pa se pitaju na koji način jedan kontaktni fungicid ubija pčele kroz tako dugo vrijeme.

"Stručnjaci za zaštitu bilja moraju dati odgovor i na to pitanje. Međimurje nazivamo cvjetnjakom Hrvatske, pomozite nam da taj cvjetnjak ne bude bez pčela. Nemojmo biti pomagači ubojicama pčela", istaknuo je u emotivnom istupu.

Hrvatska nema učinkovit mehanizam kontrole i sankcioniranja

Na česta trovanja pčela ovom je prigodom upozorio i Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza, koji je u Gornjem Mihaljevcu upozorio kako i dalje nemamo učinkoviti mehanizam kontrole ali i sankcioniranja počinitelja trovanja pčelinjih zajednica.

"Nažalost, trovanja pčela posljednjih godina imali smo i u Daruvaru, Grubišnom Polju, Našicama, Virovitici, Valpovu, na puno područja na kojima se uzgaja uljana repica. Očito je da i dalje izostaje mehanizam kontrola i sankcioniranja", rekao je navodeći da je jasno da među ratarima ima onih koji ili ne znaju ili ne žele znati kako koristiti sredstva za zaštitu koja mogu biti opasna za pčele.

Novi pomor pčela u Međimurju - ratar na krivi način koristio insekticid?

Drži da svi moramo iznaći rješenje kojima bismo spriječili da se ovakav pomor više ne ponovi. Više pozornosti posvetiti edukaciji uzgajivača uljane repice, ali i kontroli uporabe zaštitnih sredstava, poručio je predsjednik HPS-a. 

Stradalo barem 200 pčelinjih zajednica

Iako je ukupnu štetu od ovogodišnjeg pomora još uvijek teško procijeniti, jer pčele i dalje ugibaju, prve procjene govore da je u ovom dijelu Međimurja stradalo barem 200 pčelinjih zajednica.

"Pretrpio sam štetu od barem 20 tisuća eura. Molim da mi se pomogne, jer sam ne mogu nadoknaditi takav gubitak", rekao je pčelar Mladen Mikulan.

Pomoć pčelarima s područja Gornjeg Mihaljevca obećao je načelnik ove općine Goran Lovrec, koji je apelirao na Ministarstvo poljoprivrede da stradalim pčelarima pomogne bez dugog birokratiziranja, jer su neki sada ostali bez egzistencije.     

"Međimurski pčelari proizvode najbolji med u Hrvatskoj. Županija će i ovoga puta pomoći pčelarima, nadam se da će pomoći i Ministarstvo poljoprivrede, međutim, institucije koje su zakazale moraju početi revno raditi svoj posao, bez obzira je li riječ o Ministarstvu, Državnom inspektoratu ili policiji", naglasio je međimurski župan Matija Posavec.

Poručio je da se takvi pomori više ne smiju događati, ne samo zbog naših pčelara i autohtonih domaćih proizvoda, kakav je međimurski med, već i zbog imidža ove županije, koja puno ulaže kako bi bila zelena i održiva destinacija te u ponudi ima najkvalitetnije domaće proizvode.

"Edukacija s jedne i kontrola s druge jedini su način da u budućnosti spriječimo nove pomore pčela", zaključio je Posavec.