Ova svestrana obitelj koja se bavi ekološkim pčelarstvom i ovčarstvom se vratila iz grada u selo Mokreš prije 17 godina. Došli su na imanje koje su naslijedili i podigli ga na čvrste noge.
Ova svestrana obitelj koja se bavi ekološkim pčelarstvom i ovčarstvom se vratila iz grada u selo Mokreš prije 17 godina jer su bili nezadovoljni poslovima u gradu. Anita je bila pomoćni radnik u veterinarskoj stanici, a muž je radio kao vojni policajac.
Došli su na imanje njenog oca od kojeg su naslijedili. Tamo su imali zemlju i strojeve i podigli su gospodarstvo na čvrste noge. Nešto je ostalo, a dosta su uložili u imanje i napravili su nove objekte. Već šest godina ima otkako imaju ekološko gospodarstvo, a članovi gospodarstva su Anita i suprug.
Suprug joj dosta pomaže oko ovaca, a gospodarstvo je većinom na Aniti. Završila je školu za poljoprivrednog knjigovođu i taj tečaj joj je bila dosta uspješna investicija. Ona je mlada pčelarica koja se bavi pčelarstvom oko četiri godine te je završila još i program pčelarstva na veleučilištu u Požegi. Kod pčela Anita radi veći dio posla, a nije manje vrijedna ni što se tiče brige oko ovaca te ih hrani, čuva, reže im papke, a uz to sve vodi samostalno i cijelu papirologiju. Vozi i dva traktora.
Anita i njezin suprug si međusobno uskaču u svemu, po potrebi i kada se ima puno posla - svatko radi sve. Za sijeno imaju sezonske radnike, a oni slažu bale. Preko zime i u ostalo slobodno vrijeme rade okvire za pčelinjake. Uzgajaju sve na 30 jutara zemlje. Dosada nisu imali nikakve bolesti i štetnike.
Najveći problem je kažu prodati proizvod jer nakupci rade cijenu, ali su naučili kako konkurirati s vremenom tako da kasnije imaju ponudu janjetine od 8 mjeseca, a med je dostupan cijele godine. Prodaje se po cijeni na tržištu, pa je kilogram janjetine žive vage 20 kn, a med prodaju nekad na veliko, ali većinom na malo na kućnom pragu. Ne mogu na vrijeme pokositi travu zbog novonastalih vremenskih prilika i loše odvodnje jer na terenu nisu uređeni kanali, a to je zato što vodoprivreda kaska, jer je daleko od grada. Sve vode uredno i pridržavaju se zakona.
Varroa je nametnik koji napada pčelu i uništava legla i ljudi često koriste kemijska sredstva kako bi ju spriječili, ali Anita to uspješno rješava ekološkim sredstvima kao što su mravlja i oksalna kiselina. Mravlja kiselina se stavlja na spužvice i isparava te njezin miris tjera varrou tokom ljeta i štiti mlade pčele, a oksalna se zadržava na pčelici u sitnim nanočesticama te se šprica tokom zime, jer nema mladih pčela tokom zime.
Med flaširaju, a imaju pravo klati janjce na kućnom pragu te njih mogu prodati očišćene. Od sadnog materijala uzimaju trave s ekološkim certifikatom jer bitno je da nisu tretirane kemijskim sredstvima pošto ekološki uzgajane ovce pasu cijeli dan i na ispaši su oko osam mjeseci te sve mora biti po propisima. Po danu su vani, a navečer ih vraćaju u ograde, a tokom zime u ovčari jedu sijeno. Ovce idu dva puta u pašu - ujutro u 7h, a i popodne oko 17h. Ne navodnjavaju, jer imaju prirodnu kišu.
Slabo koriste poticaje, iako im pomognu pa su sretni da dobiju išta. Najviše sami sebi pomažu. Med se proda, kažu, ali nema sigurnog tržišta. Kažu da je sada velik uvoz meda iz Kine koji se miješa sa domaćim i ide na naše police trgovačkih lanaca. Mladi ne ostaju na roditeljskim gospodarstvima, jer nemaju novaca za novu mehanizaciju i ne znaju što bi uzgajali, a netko nema ni uvjete.
Anita ističe da su previsoki zahtjevi oko mjera ruralnog razvoja te da ima previše detalja i papirologije. "Šaljem svake godine račun državi za potrošena sredstva, a lane su nam isplatili 60% koliko su i trebali, ali preklani su isplatili samo 28% za kupljeni pčelarski materijal kao poticaj". Nemaju ugovoren otkup kod nekih kupaca. "Nema baš tržišta za med, dok janjce odvedemo u mesnicu, jer je tamo realna cijena."
Anita smatra kako bi se trebao promijeniti odnos prema ljudima koji proizvode janjetinu tako da se zdrava hrana prodaje u Dalmaciji, jer oni ovdje teško prodaju janjce, pošto se uvoze iz Rumunjske i Bugarske. Nakupci su prodavali njihovu janjetinu pod Pašku janjetinu i podizali cijene te prodavali na koncu za triput višu cijenu. Iz tog razloga već oko šest godina prodaju uglavnom na kućnom pragu ili u mesnice i više ne prodaju nakupcima.
Dobila je zlatnu medalju za bagrem čim je prvi put dala med na ocjenjivanje. Imaju raznoliku ponudu meda: proljetni med, med od trešnje, livadni med,kupinov med i lipin med, šumski med-mediljka koji je zaštićen. Planiraju napraviti svoju internet stranicu. Poznanici kupuju njihov visoko kvalitetan ekološki med i dođu do njih putem preporuke.
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Fotoprilog
Tagovi
Autorica