Varooza u Hrvatskoj u 2012. godini

Varooza je nametnička bolest pčela i pčelinjeg legla uzrokovana grinjom Varroa destructor. Ženke nametnika žive na odraslim pčelama i hrane se hemolimfom, a jajašca nesu uz pčelinje leglo. Razvojni oblici hrane se hemolimfom pčelinjih kukuljica, pa se znakovi bolesti očituju na leglu i odraslim pčelama. Kako broj grinja u pčelinjoj zajednici raste, pčelinja zajednica slabi i na kraju posve propada.

Nametnička grinja V. destructor ima važnu ulogu pri pojavnosti i širenju drugih bolesti pčela, posebice zbog imunodepresivnog učinka na staničnoj i “humoralnoj” razini imunosnog sustava invadirane pčelinje zajednice te mogućnosti mehaničkog prijenosa uzročnika bolesti pčela, poglavito virusa kojima služi kao mehanički i/ili biološki vektor i rezervoar infekcije.

U zemljama u kojima se bolest javlja varooza nanosi znatnu ekonomsku štetu. Varooza se prije tridesetak godina naglo proširila Europom, a isto tako i našom zemljom, te je utvrđena u svim pčelinjacima. U posljednjih nekoliko godina pojavnost i štetni učinci varooze se povećavaju zbog otpornosti grinja na učestalo upotrebljavane kemoterapeutike, širenja drugih pčelinjih bolesti, negativnog učinka okolišnih čimbenika te provođenja loše pčelarske prakse.

Kontrola i suzbijanje varooze pčela

U borbi protiv varooze nužno je redovito provoditi promatranje i nadzor pčelinjih zajednica te ovisno o rezultatima planirati suzbijanje varooze odgovarajućim veterinarsko-medicinskim proizvodima (VMP) i primjenom apitehničkih mjera. Na osnovi prikupljenih podataka tijekom 2009. , 2010.g. i početkom 2011.g. zaključeno je da pčelari u RH provode tretiranje pčelinjih zajednica na različite načine, u različito vrijeme i različitim, često neodgovarajućim VMP-ima, katkad i neregistriranim tvarima. Model suzbijanja varooze u RH koji podrazumijeva korištenje istog VMP-a u svim pčelinjim zajednicama u istom vremenu na određenom području omogućio bi jednaku učinkovitost kontrole i suzbijanja varooze na cijelom području. To je i bio glavni razlog zašto smo se odlučili na prvo organizirano tretiranje s Checkmite + (CM+) na području RH u ljeto 2011.g na 290 761 pčelinjoj zajednici. Aktivna tvar CM+ je kumafos, koji do 2011. nije često korišten u kontroli i suzbijanju varooze u RH. Izuzetak čini registrirani pripravak Perizin za zimsko tretiranje varooze i neregistrirani pripravak tzv Superstrips iz Republike Srbije koji u sebi sadrže aktivnu tvar kumafos. Prema podacima o korištenim aktivnim tvarima i biološkim načinima suzbijanja varooze tijekom 2009.g ( izvor: Upitnik HPS-a 2009.; Tomljanović i Tlak Gajger) oko 10,1 % pčelara u RH koristi Perizin u zimskom tretiranju varooze. Usporedno 29,8 % pčelara rabi oksalnu kiselinu tijekom zimskih mjeseci. Podaci u korištenosti neregistriranog pripravka Superstrips ne postoje, ali je za očekivati da ga nije koristilo više od 5 % hrvatskih pčelara.

Tijekom srpnja 2012.g. primili smo desetke pozive uznemirenih pčelara iz cijele RH koji su utvrdili da varoa ne pada na testne podloške u košnicama ili pada slabo (primjerice, svega 3 - 5 varoe sveukupno u 30-ak kontrolnih pčelinjih zajednica u tjedan dana) nakon tretiranja s CheckMite + (ovogodišnji, sufinancirani veterinarsko - medicinski proizvod (VMP) za kontrolu i suzbijanje varooze) . Svi pčelari koji su utvrdili izostanak ili slabi pad varoe primjenjivali su CM+ u ljeto 2011.godine. Dio tih pčelara provodio je zimsko tretiranje varooze, a dio pčelara nije ( ne možemo utvrditi točnu raspodjelu). Iz usmenih razgovora moglo se zaključiti da je velika većina pčelara koja je koristila CM+ u ljeto (sredina srpnja) 2011. bila zadovoljna s učinkovitošću istoga. Pojedini pčelari su tijekom rujna 2011.g. kao kontrolu (izvadili su CM+ nakon 42 dana iz pčelinjih zajednica) umetali trakicu rothenona u te iste pčelinje zajednice. Učinak pada varoe je izostao ili je bio jako slab.

Slijed radnji tijekom srpnja 2012.g.:

Postavila se sumnja u:

1. ispravnost ovogodišnjeg CheckMite +
2. učinkovitost ovogodišnjeg CheckMite + (mogućnost rezistencije varoe na CM+)
3. promjene u dinamici populacije varoe

Provelo se nekoliko vrsta istraživanja kako bi potvrdili ili uklonili postavljene sumnje. Istraživanja zbog hitnosti procesa nisu učinjena po strogim znanstveno - stručnim pravilima. Međutim imali su važno kliničko i laboratorijsko značenje koja su nam pomogla u daljnjim dijagnostičkim postupcima. Pretpostavlja se da je izostanak ili izrazito smanjeni pad varoe nakon tretiranja CM+ u srpnju 2012.g. posljedica veoma visoke učinkovitosti organiziranog tretiranja (jedan proizvod - svi pčelari - isto vrijeme) pčelinjih zajednica u programu kontrole i suzbijanja varooze s CM+ u ljeto 2011.g. na području RH. Moguća sumnja na rezistenciju varoe na ovogodišnji CM+ kao i u ispravnost ovogodišnjeg je odbačena.

Da bi se postigla očekivana učinkovitost kontrole i suzbijanja varooze, obavezna je provedba zimskog tretiranja primjenom jednog od registriranih VMP-a za suzbijanje varooze. Posebice se to odnosi na Perizin, Varolik kapi ili oksalnu kiselinu ( prskanje po ulicama koje zaposjedaju pčele). Primjena se mora provoditi sukladno uputi proizvođača.

Zimsko tretiranje provodi se u periodu od studenog do prosinca.

Autor: Zlatko Tomljanović, dr. med. vet.

Foto: RGBStock.com