Utjecaj glifosata na ljude i oprašivače

Glifosat je herbicid širokog spektra djelovanja, razvijen u amerčkoj tvrtci Monsanto, 1974. godine. Danas je on jedan od najviše korištenih herbicida širom svijeta.

Koristi se za tretiranje jednogodišnjih korova, ali i višegodišnjih i šumskih biljaka. Upotreba glifosata u poljoprivredi nastavlja se povećano širiti. Njegova je raširena upotreba u proizvodnji voća i povrća, ukrasnog bilja, na travnjacima i u zaštićenim prostorima. U biljku se adsorbira preko listova i onda se transportira kroz biljne dijelove i djeluje na njezin enzimski sustav.

Utjecaj glifosata na ljude

Zbog česte upotrebe glifosata, nažalost dolazi do njegove neprimjerene upotrebe, a time i do moguće zdravstvene i okolišne opasnosti. Nekoliko nadzornih agencija (FAO, WHO, U.S. EPA) provodile su ispitivanja na glifosat i na njegove produkte raspadanja. Zaključeno je da nema pokazivanja znakova oštećenja ljudskog zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je sljedeća saznanja:

Glifosat i AMPA (produkt raspadanja glifosata) imaju nisku akutnu toksičnost za ljude ako dođe do gutanja, udisanja ili kontakta s kožom. Ako dođe do unosa u tijelo, glifosat se neće razgraditi, nego u nepromjenjenom obliku napušta tijelo unutar sedam dana. Rezultati testiranja na životinjama ukazuju da glifosat ne uzrokuje rak, ne mijenja genetski materijal, ne oštećuje plod i nije štetan za živčane stanice.

Utjecaj glifosata na oprašivače

Zadnjih nekoliko godina, primjećen je važan gubitak pčela (Apis mellifera L.), najviše u Europi i Sjevernoj Americi. Neki od razloga za to bili su brojni patogeni i paraziti, no često se spominje široka upotreba pesticida i herbicida kao mogući uzrok.

Pčele su izložene pesticidima tijekom prikupljanja peluda i nektara sa cvjetova različitih biljaka, disanja, leta, itd.. Na ovaj način pesticidi se mogu nehotice unijeti u zajednicu pčela gdje je koncentriran veliki broj pčela. Prisutnost različitih pesticida i njihovih metabolita primjećena je u vosku, peludu, pčelama i uzorcima pčelinjih košnica. Posljedice se mogu očitovati u smanjenom razvitku pčele matice, povećanje pojave odbijanja pčele matice, smanjena težina pčele matice.

Vrlo je mali broj istraživanja vezanih uz utjecaj glifosata na oprašivače. Pčele i drugi oprašivači su od primarne važnosti u poljoprivredi i kod biljaka koje ovise o oprašivanju kukcima. Nema zabilježenih podataka o štetnosti glifosata za kukce, iako svaki herbicid može indirektno djelovati na populacije kukaca, kao i na živote drugih vrsta tog područja.

Prema istraživanjima je utvrđeno da glifosat nije štetan za pčele, gdje je LD50 >100 µg/pčeli. U 48-satnoj direktnoj izloženosti glifosatom, nije zabilježen slučaj smrtnosti niti stresnog utjecaja na pčele. Također, za pčele i ostale oprašivače nisu štetne niti formulacije glifosata.

Glifosat nije štetan i otrovan po okoliš u odnosu na neke druge herbicide. U većini slučajeva, utjecaji na tlo, zrak, vodu i druge organizme su relativno mali. Vrlo je nizak rizik po ljudsko zdravlje, ali pri pridržavanju propisanih uputa, ne očekuju se nikakve štetne posljedice.

Popis literature korištene za članak možete naći u privitku ispod teksta.

Foto: romrodinka/bigstock.com