Uspijevaju i sa dvije matice u košnici

U odnosu na bioraznolikost prirodne baštine, pčela je kraljica oprašivanja i čuvarica okoliša bez koje naš okoliš ne bi bio ono što jest, stoga joj velika hvala.

Još od davnine se vjeruje da pčele predstavljaju sve ono što je pobožno, uzvišeno, uređeno i sveto, a da je tome tako, svjedoči i osječko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Šunić koje postoji šest godina.

Očuvanje tradicije marnih roditelja

Poštivajući tradiciju marljivih roditelja, Domagoj se uz pomoć supruge Ankice, kćeri Ane, te sina Marina počeo i sam baviti pčelarstvom.

Pčelari koji rade dvomatično pčelarenje i izvoze odradili intervju uz vatromet!

"S obzirom na to da su se roditelji bavili pčelarstvom u koje sam i sam zakoraknuo s navršenom desetom godinom života, u ovo se vrijeme mogu podičiti iskustvom, znanjem i kvalitetnim proizvodima", poručio je Domagoj koji se bavi proizvodnjom meda i proizvodima od meda, te proizvodnjom sokova, likera i džemova.

Krenuo je s 30 košnica, a sada se diči s oko 60 njih

Šunići su zahvaljujući obiteljskoj tradiciji samostalno zakoraknuli u pčelarstvo s 30 košnica, a u ovo vrijeme se diče s oko 60 njih.

Dvomatično pčelarenje

U svrhu bržeg jačanja pčelinjih zajednica i većih prinosa meda po košnici ova obitelj prakticira dvomatično pčelarenje gdje u jednoj košnici žive i rade dvije matice. "U ovom načinu pčelarenja matice moraju biti međusobno odvojene jer će u protivnom jedna od njih napustiti košnicu sa dijelom pčela ili će opstati jača i snažnija matica", kazao je Domagoj.

Marljive radilice zahvaljujući selećem pčelinjaku svuda idu

Pčele su smještene u kamionu (odnosno selećem pčelinjaku) koji Domagoj u sezoni cvatnje medonosnog bilja seli s paše na pašu. Marljive su radilice posjetile obronke Fruške gore, lipove šume, nezaobilazne bagremove oko Mađarske granice uz Dravu, te u Vinkovcima hrastove šume i još brojne druge.

"Seleći pčelinjak je naporan i težak. Iziskuje puno truda i odgovornosti, ali zahvaljujući tome imate raznoliku medonosnu ponudu s kojom ste i više nego zadovoljni, dodao je. Pašu mijenjamo ovisno o vremenu i godini. Iz godine u godinu prvo odlazimo u izvidnicu nakon koje odvezemo pčele tamo gdje procijenimo da će biti najbolje", poručila je Ankica koja je pčelarenje naslijedila od svekrve čijoj se pčelarskoj sposobnosti oduvijek divila. Ankici je najzanimljivije zujanje pčela koje vam, tvrdi ona - ako ga dobro slušate i promatrate donosi mir.

"Počela sam raditi u odijelu, a danas zahvaljujući ljubavi, mirnoći i iskustvu radim bez kape i rukavica, baš kao i moja svekrva", dodala je. "S pčelama je zanimljivo raditi ali zna biti dosta naporno zbog dva sloja odjeće i vrućine u kamionu", poručila je osamnaestogodišnja pčelarka Ana.

"Ako se dogodi da dođete na pašu koja nije zdrava za pčele imati ćete problema s uginućima pčela. Iako nemamo certifikat za ekološku proizvodnju, tvrdimo da je naš med ekološki", poručio je Domagoj koji se zbog obima posla nema vremena baviti certifikatom.

Okrunjeni različitim vrstama meda

Uzimajući u obzir seleći pčelinjak, obitelj se može podičiti različitim vrstama meda kao što su amorfa, bagremov, lipov, detoks, čoko i cvjetni. Ističu kako potrošači osobito preferiraju bagremov, dok bi oni preporučili cvjetni u kojem je udio cvjetnog praha, odnosno peluda strahovito velik. Žao im je stoga što ga kupci ne preferiraju. Smatraju da je kriva brza kristalizacija i manjak saznanja kako će med otopiti pri temperaturi oko 40 stupnjeva.

Osim medom, Šunići se diče propolisom, propolis kremicama, mednim afrodizijakom, octom i sokom od meda koji im je inovacija u proizvodnji.

"Medni ocat je fermentacija meda i vode u određenom omjeru. Nakon određenog vremena morate odrediti kiselost koju želite i zaustaviti vrenje. Prednost je što u mednom octu osim meda i vode nema nikakvog drugog sastava zbog čega su kupci prepoznali kvalitetu", poručila je Ankica.

Jedni od rijetkih koji su izvozili med

Uzimajući u obzir kvalitetu, Šunići su se preko posrednika okušali u izvozu meda u Austriju i Italiju u čemu se najviše okoristio posrednik koji je dobio najveći dio kolača. Zahvaljujući kakvoći meda, Domagojev je med dosegao najvišu cijenu.

"Posrednik je uzimao analizu iz bačve, blombirao bačvu i slao broj blombe na analizu. Mi smo direktno iz Italije dobili rezultate analize koja je ukazivala na prvu klasu meda zbog čega je naš med dobio njihovu najbolju cijenu", kazao je Šunić.

Dok hrvatski proizvođači izvoze vrhunski med, na našim se policama nađe svašta

"Poljoprivrednici, proizvođači, marni gospodarstvenici, mi izvozimo vrhunski med u Austriju, Njemačku i Italiju, a na našim policama stoji svašta. Kod nas su, osim toga, problem naplate i reket - naplaćuju nam policu i ne možemo konkurirati cijeni koju je drugi stavio", dodao je on.

Tržište pronašli i u Zagrebu

Zahvaljujući reklami od usta do usta, Šunići su pronašli tržište i u Zagrebu gdje redovito šalju svoja hvalevrijedna blaga što smatraju najboljim oblikom marketinga.

Česti su posjetitelji sajmova

Uzimajući u obzir vrijednost i važnost poljoprivrednih sajmova i manifestacija zbog očuvanja poljoprivredne baštine, Šunići se kreću sajmovima od Slavonije i Baranje pa sve do Jadrana i Zagreba na kojima su stekli brojne stalne kupce. Sretni su što potrošači sve više prepoznaju kvalitetu domaće proizvodnje.

"Potrošači, poljoprivrednici, marni prijatelji, mi kao dugogodišnji pčelari nismo u jednom trenutku prepoznali patvoreni med. Toliko ga dobro zakamufliraju da ga je teško prepoznati i zato pazite od koga kupujete, bio to sok, med, lubenica, kupujte direktno od proizvođača", poručio je Dominik.

Samouvjereni u svoje proizvode

"Po meni je ocjenjivanje nepošteno. Ako želite provesti pravedno ocjenjivanje trebate uzeti uzorak iz nečije bačve. Ovako netko može uzeti od bilo koga dvije - tri tegle meda, poslati ih na ocjenjivanje i dobiti nagradu", kazao je Dominik koji se nije okušao u takmičarskim vodama jer je i više nego siguran u kvalitetu svojih proizvoda.