• OPG Tomislav Šegregur
  • 02.04.2016. 07:30

Tko radi kao pčela - postiže velika djela!

OPG Tomislav Šegregur iz Virovitice za sedam godina djelovanja postiže odlične rezultate u proizvodnji iznimno kvalitetnih medova od uljane repice, bagrema, lipe, cvjetnog, šumskog do meda od amorfe, kestena i suncokreta. Lani su ostvarili prosječan prinos od pedesetak kilograma meda po košnici.

  • 1.330
  • 582
  • 0

U želji da nastavi tradiciju pčelarenja, Tomislav Šegregur registrirao je 2009. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Svoje pčelarsko imanje ova obitelj smjestila je u malom selu Lončarici u podnožju Bilogore gdje njihove pčele uživaju u blagodatima te ekološke zone.

Krenuli su, kažu, sa skromnih šest košnica, a postepenim razvojem uspjeli su proširiti proizvodnju i danas imaju stotinjak pčelinjih zajednica.

Sa tim brojem košnica, a posebno rezultatima koje postižu, njihovo pčelarstvo je odavno izašlo iz okvira hobija i postalo im je važna gospodarska grana, o čemu doznajemo u razgovoru sa nositeljem OPG-a.

Kamion s košnicama

Bogata bioraznolikost - odlični sortni medovi

"Pčelarimo sa AŽ i AŽ grom košnicama od kojih je nešto više od polovice predviđeno za seobu na pčelinju ispašu, dok preostali dio čini stacionar sa nastavljačama. Naš primarni proizvod je med. Budući da njegujemo i seleće i stacionarno pčelarenje imamo med uljane repice, bagrema, lipe, cvjetni, šumski med, med amorfe, kestena i suncokreta", ističe Tomislav Šegregur te nastavlja:

Pčelinjak

"Ovo područje kontinentalne Hrvatske u kojem mi obitavamo posjeduje bogatu bioraznolikost, što pogoduje prozivodnji sortnih medova repice, bagrema, lipe, a u posljednje vrijeme i suncokreta, dok proizvodnja meda amorfe i kestena zahtijeva selidbu pčela na ispašu. Za proizvodnju meda amorfe koncem svibnja, ovisno o vegetativnim prilikama, selimo pčele na područje Parka prirode Lonjsko polje, gdje je amorfa zbog pogodovanja vlažnog i močvarnog tla najrasprostranjenija.

Za proizvodnju meda kestena također smo primorani seliti na željenu ispašu i to u pravilu činimo u području oko Petrinje. Naša iskustva sa ovom vrstom meda su da ga nikada nema dovoljno, veoma je tražen na tržištu. Njegova proizvodnja je zahtjevnija u odnosu na lokacijske destinacije i dislokaciju pčelinjaka."

Kvaliteta i prinos zajedno daju dobitnu kombinaciju

"U svojoj proizvodnji nastojimo optimalno sljubiti upravo ta dva čimbenika - kakvoću i prinose. Pri tome veliku pažnju poklanjamo upravo tom prvom, vodeći se nekim vlastitim pravilom da ako imamo visoku kvalitetu proizvoda, tada prinos uvijek možemo opravdano nadomjestiti kroz cijenu koju takav proizvod zaslužuje", ističe Šegregur.

Svaka pčelarska sezona razlikuje se jedna od druge i uvelike ovisi o nizu čimbenika koji utječu na život biljnih zajednica i njihov zdrav vegetativan razvoj. Prošlu godinu ocjenjuju zadovoljavajućom i prosječnom s ukupnom godišnjom proizvodnjom oko 50 kg meda po košnici. Otežavajući čimbenik sa kojim su se lani susreli bila je prisutnost većeg broja nametnika varoe kojeg su pravovremenim tretmanom uspješo reducirali na zadovoljavajuću razinu uslijed čega su uspješno proveli uzimljavanje.

Proces proizvodnje meda

Med za domaće kupce

Na pitnje kako ovo prevrtljivo vrijeme od početka godine utječe na stanje u pčelinjaku, Šegregur nam odgovara da uz blagu zimu kakva je iza nas, prvi pregledi pčelinjih društava ukazuju na dobre razvojne predispozicije.

Međutim, dosadašnje vremenske prilike prouzročile su raniji razvoj pčelinjih zajednica, što za posljedicu ima znatno veću potrošnju zimskih zaliha meda, koju su do sada već morali nadomjestiti prihranom društava. U odnosu na trenutne vremenske prilike, za očekivati je da će ove godine, čak i nešto ranije nego je to uobičajeno, vrcati prve medne sorte repice i bagrema.

Svu svoju proizvodnju plasiraju isključivo na domaće tržište, od prodaje na kućnom pragu preko lokalnih i regionalnih sajmova kao i lokalnih otkupljivača. Izravna prodaja pokazala se kao najbolji način plasmana proizvoda, kako zbog stjecanja povjerenja kupaca i stvaranja tržišne prepoznatljivosti, tako i zbog cjenovne dobiti koju na taj način ostvaruju.

Upravo iz tih razloga zagovornici su prodaje domaćeg autohtonog proizvoda prvenstveno na domaćem tržištu. Sajamska događanja i manifestacije odlična su prilika za to, stoga vrlo rado sudjeluju na lokalnim i regionalnim ocjenjivanjima i izložbama meda i sajmovima, gdje su za kvalitetu svojih proizvoda nositelji naslova zlatnih i srebrnih odličja.

Ima li hrvatski med šansu na europskom i svjetskom tržištu?

Hrvatski med, a posebice "Slavonski med", ima značajne komparativne prednosti u odnosu na koji drugi europski. "Naš domaći autohtoni proizvod posjeduje iznimna kvalitativna svojstva koja uz isključivo prirodnu ispašu pčela, između ostalog, karakteriziraju zavidna fizikalno-kemijska i organoleptička svojstva, a kojima uvelike doprinosi ekološko okruženje područja bilogorskih šuma i pašnjaka kojima obiluje ovaj ruralni kraj.

I upravo u toj činjenici želimo istaknuti posebnost ovog područja u okviru kojeg je izostavljena upotreba štetnih pesticida i insekticida. Orijentirani smo isključivo na domaće tržište i zbog dostatnosti plasmana cjelokupne svoje proizvodnje upravo na hrvatskom tržištu, trenutno nismo izvozno orijentirani", otkriva nam Šegregur.

OPG sudjeluje u aktivnostima oko zaštite izvornosti "Slavonskog meda"

Inicijativom Virovitičko-podravske županije pokrenut je projekt Zaštite izvornosti slavonskog meda u okviru kojeg je i obitelj Šegregur kao malo obiteljsko gospodarstvo pronašlo svoj interes u cilju zaštite kvalitete svog proizvoda i stjecanja oznake izvornosti za svoj proizvod.

Brendiranje slavonskog meda

Povijest pčelarenja u Slavoniji ima dugu tradiciju i jedna je od važnijih grana poljoprivrede. Med proizveden u ovom slavonskom podneblju ima iznimno visoku kvalitetu i osebujnost koju uvjetuju geografski položaj, klimatski uvjeti te bogat biljni svijet. Usprkos toj činjenici, slavonski med do sada je bio nedovoljno prepoznatljiv i zapostavljen u odnosu na ostvarivanje ugleda na sve zahtjevnijem tržištu.

"Uključivanjem u ovaj projekat u okviru interesne grupacije Udruge proizvođača slavonskog meda, želimo prije svega svom proizvodu osigurati trajno zajamčenu prepoznatljivost kvalitete i kvalitativnu prednost na tržištu, zaštitu od neovlaštenog korištenja kao višu cjenovnu kategoriju", ističe Šegregur.

Proizvodnja meda u procesu

Tržište traži, i kupci vrlo rado kupuju domaće autohtone proizvode koji zbog svojih tehnoloških i organoleptičkih specifičnosti, svojom kvalitetom i posebnošću vrlo snažno konkuriraju proizvodima na globalnom tržištu.

Upravo zbog toga želja im je da se ovaj projekt uspješno završi na opću korist svih dionika kao i krajnjih korisnika njihovih proizvoda. Jedna od upravo provedenih projektnih aktivnosti je upućivanje dokumentiranog zahtjeva za zaštitu izvornosti prema nadležnom Ministarstvu poljoprivrede na daljnji postupak i proceduru odobravanja na nacionalnoj razini, a kako bi se u nastavku pristupilo ishođenju zaštićene oznake izvornosti slavonskog meda na europskoj razini.

Prekomjeran uvoz meda i drugi problemi pčelara

Neki od najvažnijih problema s kojima se susreću u djelatnosti pčelarstva su: niska tržišna cijena meda koja je između ostalog uvjetovana i prekomjernim uvozom meda upitne kvalitete, nepovoljniji položaj naših proizvođača u razvoju konkurentnosti u odnosu na kolege pčelare u ostalim europskim zemljama, pri čemu je naglasak na sustav poticaja, programa i potpora.

Važan problem su i zakonodavni okviri na nacionalnoj razini, koji stvaraju ograničenost u dostupnosti pojedinih nužno potrebnih, efikasnih i cjenovno prihvatljivijih sredstava za rad u pčelarstvu kao što je primjerice dostupnost određenih lijekova koji su u okviru nacionalne zakonodavne regulative doslovno zabranjeni, dok su na ostalom europskom tržištu potpuno legalni i dostupni u pčelarskoj djelatnosti, nedostatak kvalitetne nacionalne strategije u cilju održivosti pčelarstva kroz obnovu fonda medosonog bilja.

Izložba na sajmovima

Planovi za budućnost

"Unatoč problemima sa kojima se susrećemo u djelatnosti pčelarstva vrlo pozitivno gledamo naprijed i nastojimo postepeno, ali sigurno dostizati svoje razvojne ciljeve u okviru kojih ćemo i dalje težiti k podizanju kvalitete prozvodnje i samih proizvoda, povećanju asortimana ostalih sekundarnih proizvoda kao što je pelud, propolis, matična mliječ i pčelinji vosak", zaključuje Šegregur.

"Za korisnike naših proizvoda i sve one koji će to tek postati stoje na raspolaganju sljedeći kontakti: OPG Tomislav Šegregur, Miroslava Kraljevića 16, 33000 Virovitica, Tel: 095 915 6141 i 098 172 9224, e-mail: medsegregur@gmail.com."


Fotoprilog


Tagovi

Tomislav Škregur Bilogore Lončarici Ekološke zone Seleće i stacionarno pčelarenje Bagrema Kestena Bioraznolikost Lonjsko Polje Nametnika varoe Slavonski med Propolis Matična mliječ Pčelinji vosak.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi