Pretraga tekstova
Baranjski pčelari postaju nomadi
Pčelarstvo je zanimljiv hobi, dodatni izvor zarade, ili kao profesionalno zanimanje, pa se zbog najavljenih tema i sadržaja na Godišnjoj skupštini Pčelarske udruge "Baranja" okupilo čak 80-ak sudionika iz Baranje i Slavonije. Savjetnica Ruža Skenderović iz belomanastirske ispostave Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu pojašnjavala je o državnim potporama, kapitalnim ulaganjima, različitim pravilnicima o pčelarstvu i medu, poreznom sustavu za proizvođače te Zakon o trošarinama.
Česte izmjene i dopune propisa, kao i onih s početkom primjene od 1. siječnja ove godine a za koje se već sada službeno najavljuju promjene djeluju zbunjujuće na pčelare, pa im ne preostaje drugo nego da uz pčelarenje budno prate i sve ostalo što se događa te budu i "mali financijsko-pravni stručnjaci". Dvosatno predavanje o pčelarenju i proizvodnji održao je Mario Marijanović iz Čepina, profesionalni pčelar čija obitelj godinama živi od proizvodnje meda. Na ovom okupljanju pčelara predstavile su se i tvrtke otkupljivači meda najavljujući dosta nepoznanica o cijenama meda i prerađevina. Odlučeno je i da buduća godišnja članarina u Pčelarskoj udruzi "Baranja" od 2011. godine bude 100 kuna, a predsjednik ove udruge sa stotinjak članova, Dalibor Aćimović, istaknuo je problem sa sve manje medonosnih biljaka na ovom području. Tako je u Baranji jedino dobra bagremova paša, dok suncokret i zlatošipka više ne mede kao nekada što je velik problem stacionarnih pčelinjih zajednica, a zbog nekoliko razloga (nedostatak medonosnih biljaka, pesticidi itd) budućnost je u onima pokretnima koje se mogu seliti na različite lokacije po 100 - 300 kilometara dalje, pa je upitna budućnost pčelarstva.
Autor: R.Cicak
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje