Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Selekcija pčela
  • 28.02.2023. 12:00

Svaki pčelar je mala oplodna stanica, poručuje Marko Mašić

U Hrvatskoj je organizirani selekcijski rad počeo tek 90-ih prošlog stoljeća, ali neke se druge države diče stoljetnom selekcijom pčela.

Foto: arhiva M. Mašića
  • 2.347
  • 250
  • 0

U svijetu se koriste različite podvrste medonosnih pčela, a u našim krajevima u velikoj se većini koristi kranjska, autohtona za ovo područje. No, klima se mijenja brže od samih pčela, i da bi preživjele potrebna je ljudska intervencija u vidu selekcijskog rada, a s ciljem razvoja najpogodnijih osobina pčelinjih zajednica. U Hrvatskoj je organizirani selekcijski rad počeo tek 90-ih prošlog stoljeća, ali neke se druge države diče stoljetnom selekcijom pčela. 

Kranjska (domaća) pčela

"U našem pčelarenju nedostaje znanja i informiranosti. Kada sam krenuo, teško je bilo doći do nekih informacija, tada još nije bilo toliko pčelarskih Youtube kanala, Facebook grupa i slično. Najčešće ste išli na ispomoć kod nekog starijeg pčelara i ondje ovisili o njegovoj dobroj volji da vas poduči. Danas je drugačije", kaže Marko Mašić, vlasnik trgovine medno.net i višegodišnji pčelar.

Uzgaja kranjsku pčelu kao i velika većina hrvatskih pčelara. Ovo je pčela crnog tijela obraslog sivkastim dlačicama. Matica je plodna i dnevno zaliježe do 2.000 jaja. Relativno je otporna na bolesti, i razvija se brzo u proljeće. Zamjera joj se što ima jaki rojevni nagon, pa se veći dio pčelarenja do ubiranja meda sastoji u prihrani, preventivi bolesti i preventivi rojenja. Ovdašnjim je pčelarima ona omiljena zbog mirnoće u usporedbi s drugim vrstama, te zbog dobrog prinosa meda. Jedna je od onih s vrlo dugačkim rilcem pa može oprašivati i djeteline.

Pčele se, kao i sva živa bića, razlikuju pojedinim osobinama unutar vrste. Genetske razlike unutar same pasmine mogu utjecati na različiti temperament, otpornost na bolesti, produktivnost, boju i puno drugih karakteristika. Iako okoliš ima ogroman utjecaj na prilagodbu pčelinjeg ponašanja, genetika kolonije definira pojedine podvrste. Kroz cijeli povijesni period domestifikacije pčela pčelari su koristili određene osobine kolonija za svoju korist. Nekad je to bila sklonost pčela ka oprašivanju, nekad proizvodnja meda, brzina razmnožavanja i slično.

Dokumenti selekcioniranih matica nabavljenih u Njemačkoj 

Kranjska pčela, kako joj samo ime kaže, potekla je s nama bliskih prostora, te su poznati selekcijski napori pojedinih ovdašnjih pčelara. Jedna od najpoznatijih linija Sklenar G10 ime je dobila po Guidu Sklenaru (1823.-1953.), pčelaru iz Istre. On je svojevremeno pozvan na dvor u Austriji i bio je zadužen za pčelarenje. Njegova zajednica pod oznakom 10 bila je najbolja i pokušao ju je razmnožiti. Ta linija se u Njemačkoj proizvodi i dan danas, a Marko je prije nekoliko godina uložio vlastita sredstva i kupio nekoliko selekcioniranih matica. Želio je isprobati te matice u Hrvatskoj i ako se pokažu dobrima, raditi na očuvanju ove linije. "Zašto ne bih preskočio cijeli stogodišnji postupak i nastavio sa selekcijom tamo gdje su drugi stali?“, govori Marko koji je nedavno organizirao oplodnu stanicu s ovim maticama.

Selekcija i očuvanje pčelinjih linija

Tvrdi da se selekcija događa uvijek i u svakom trenutku na pčelinjacima oko nas, no da za uspjeh treba imati znanje do kojeg nije uvijek bilo lako doći. "Prvi i osnovni problem naših pčelara je neznanje i zato se po košnici previše prčka, primjenjuju se neki davno napušteni uzgojni sistemi i sl"., upozorava. S partnerom pčelarom iz Dalmacije, oformio je oplodnu stanicu na otoku u zadarskom arhipelagu. Ovdje su krenuli u projekt očuvanja i selekcijskog rada na liniji Sklenar G10.

"Prve matice linije Sklenar G10 isprobali smo još prije 3 godine. Bio sam vrlo skeptičan. Nabavljenu sam maticu dobio kasno i čak spašavao preko zime misleći da od nje nema ništa. Međutim, uspio sam s Mayen instituta u Njemačkoj nabaviti drugu koja je bila od drugog pčelara i ta je pokazala sve svoje dobre  karakteristike", otkriva. 

Odlučio je nastaviti gdje su Nijemci stali odabirući najbolje od najboljih kroz dugogodišnji rad. Očekuje komercijalnu dobit kada krene u proizvodnju, a do tada uči. "Sad je treća godina, a ja sam prvu godinu morao uložiti preko 6.000 eura samo u majke matice da bismo tek od njih izabrali majke rodonačelnice. Htjeli smo preskočiti taj proces od 100 godina pa smo morali uložiti u više majki matica“, priča nam.

Za održavanje ove linije koristi se i postupak inbreedinga (razmnožavanja u srodstvu). Marko naglašava da tehnologija ide dalje i ne čeka nikoga. Svaki hrvatski pčelar trebao bi pratiti pčelarske trendove vani i biti informiran jer jedino tako može izbjeći veće greške u uzgoju. "Vi nemate mogućnost 10 godina istraživati i postavljati neke standarde, a oni su vani već postavljeni. Mi ih možemo gotove preuzeti i prilagoditi našim prostorima", navodi. 

Njegov kolega pčelar u Njemačkoj dobiva čistoću pasmine od 97% što je pokazatelj 100-godišnjeg selekcijskog truda s jasnim planom i ciljem. No, oko dugotrajnog selekcijskog rada sukobljavaju se različiti stavovi. Iako selekcija pčela donosi brojne dobrobiti, njena mana mogu biti kratkotrajni rezultati. "Prednost je jer čuvate čiste gene, čistoću linija, ali mana je kad ta pčela dolazi u prirodu. Prva generacija je odlična, druga može biti OK, a ona treća je već problem jer dolazi do miješanja genetike s lokalnim pčelama koje nisu adekvatno praćene. Kod tog miješanja dolazi do razvoja lošijih osobina“, napominje. Međutim, to nije problem ako imate osobe zadužene za čuvanje čiste genetike od kojih u svakom trenutku možete nabaviti nove matice.

Oplodna stanica u blizini Zadra

Zašto uopće ući u oformljavanje oplodnih stanica? Kaže, mi smo dio EU i svuda je dopušten izbor pčela, ali se isto tako naglašava da se autohtona čuva, a čuva se upravo pomoću oplodnih stanica.

Marko Mašić matice uzgaja na izoliranom području jednog našeg otoka

Marko je nabavio matice, uzgaja ih i mjeri na izoliranom području jednog našeg otoka. Zbog povoljnih klimatskih prilika na našim otocima uzgoj matice može krenuti ranije. Područje treba biti izolirano da ne bi dolazilo do miješanja gena s lokalnim pčelama. Partner je registriran kao uzgajivač i sreća je bila da posjeduje izolirani maslinik u koji su mogli smjestiti kupljene matice. "Mi te pčele nadohranjujemo, donosimo im vodu, okvire s medom i s pergom i tako umjetno održavamo prividno idealne uvjete. I ova oplodna stanica služi samo za oplodnju da ljudi ne misle da se tamo drže pčele za pčelarenje. Držimo samo oplodnjake koji se oplode i onda ide nazad na kopno pa se prati koliko je uspješna oplodnja i zaleženost", pojašnjava. 

Njegov partner Željko brine se za pčele u oplodnjaku dok ne prijeđu na kopno gdje ih onda Marko može preuzeti. Tu se prate trutovske i majčinske linije. Svaki uzgajivač treba onda provjeravati prezimljavanje, potrošnju hrane, koliko brzo u proljeće starta, rojidbeni nagon, mirnoću na saću, prinos meda.

Selekcija "sivke" u RH

Prema dostupnoj literaturi smatra se da je uzgoj matica kod nas organizirano započeo 90.-ih prošlog stoljeća, a prvi je Upisnik uzgajivača oformljen 1992. godine. Programom gojidbenog stvaranja pčela u RH iz 1997. postavljeni su ciljevi uzgoja i način praćenja svojstava. Selekcija sea provodi prema Uzgojnom programu sive pčele. Prati se proizvodnja meda, mirnoća na saću, agresivnost, rojevni nagon, uzgoj u srodstvu i otpornost na bolesti. Danas hrvatske uzgajivače matica okuplja Udruga uzgajivača matica sive pčele u koju je 2022. bilo učlanjeno 52 člana. Osnovni cilj udruge je uzgoj i selekcija.

Selekcija pčela u svijetu

Od kada postoji pčelarenje, postoji i selekcijski rad. Odabir i podržavanje društava koja su otpornija, koja bolje medonose, ili koja su mirnija oduvijek je bilo u interesu pčelara. U novije vrijeme, nacionalni selekcijski programi pčela provode se uz standardizirane metode vrednovanja dobivenih osobina društava.

Kefuss i sur. još 1999. godine su započeli selekcijski rad na povećanu otpornost pčele na Varrou destructor. Kako nisu tretirali zajednice protiv ove grinje, prve godine su izgubili 2/3 zajednica, od preživjelih su 2002. formirali skupinu od njih 60. I na kraju 2013. godine imali su već 519 zajednica koje se ne tretiraju protiv varoe, ali je u njima populacija varoe i dalje niska. Druga skupina znanstvenika okupljenih oko Friesa na otoku Gotlandu izvela je sličnu selekciju gdje je nakon 5 godina ostalo preživjelih 5 otpornih zajednica. Prema navodima istraživača, invadiranost preživjelih zajednica varoom je 82% niža od neselekcioniranih zajednica.

S druge strane, na sveučilištu u Minnesoti razvijen je soj pčela s izraženim higijenskim ponašanjem, a koji pokazuje određenu otpornost na varou. Te su linije podijeljene uzgajivačima i komercijalno se prodaju na tržištu.

Medonosna je pčela već tisućama godina u suživotu s čovjekom

Uspješan program selekcije proveden je 2005. godine u SAD-u, a s ciljem proizvodnje linija među kojima varoa ne uspijeva. Pratili su 4 poznata mehanizma otpornosti (dužina razdoblja poklopljenog legla, higijensko ponašanje, samočišćenje i neplodnost varoe). Ustanovili su da je neplodnost vaore u leglu uzrokovana higijenskim uklanjanjem invadiranog legla. Ovu je osobinu pčela selekcijom i kontroliranim sparivanjem moguće "ubaciti“ u komercijalne pčelinjake.

"Švicarci imaju liniju koja zimuje u malim zajednicama, ali kasnije drži leglo i prilagođena je proizvodnji šumskog meda, a koja bi u mediteranskoj klimi loše prošla. I u Danskoj imaju genetski selekcionirane pčele kod kojih je prirodno suzbijena varoa, ali ne treba zaboraviti da je ovo višegodišnji proces“, dodaje Marko.

Svaki pčelar je mala oplodna stanica

Iako je prošla godina za one koji pčelare zbog bagrema u Hrvatskoj bila odlična, posljednjih nekoliko godina nisu bile sretne za pčelare. Nadalje, ostaje činjenica da su naši pčelari u prosjeku sve stariji, a time i manje zainteresirani za promjene. Klima se promijenila, neko bilje već godinama ne medi, a i upotreba konvencionalnih pesticida ne pomaže pčelarenju.

Jedno od rješenja može biti prilagođavanje pčelinjih zajednica novim uvjetima, te čuvanje postignutih genetskih rezultata (linija). U ovom procesu čovjek može pomoći.

Medonosna je pčela već tisućama godina u suživotu s čovjekom, ali nije se mijenjala procesom domestifikacije koliko se to događalo s drugim domaćim životinjama. Prvi razlog za to je što nismo imali znanje o načinima reprodukcije pčela. Sada ga imamo.

Marko naglašava informiranost kao glavno oruđe za rad svakog dobrog pčelara. "Svaki pčelar je mala oplodna stanica, ne mora kupiti nijednu pčelu izvana, ali treba se educirati i pratiti koje su mu najbolje zajednice i tako će pomoći sebi i drugima", kaže napominući da, ako će svi imati kvalitetne trutove onda nam ne trebaju neke matice iz Njemačke. Na svom pčelinjaku svatko može biti uzgajivač matica jer ako ne možemo raditi inbreeding, onda možemo bar održavati kvalitetne linije trutova. "Ne treba nam drugo", zaključuje. 


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Marko Mašić Medno Medno.net Sklenar G10 Genetika Pčelarstvo Selekcija Kranjska pčela Sivka Apis mellifera carnica


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Svi su uranili ove godine.