Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Braniteljska poljoprivredna zadruga
  • 17.05.2016. 16:30

Što više košnica, više i uboda - a manje reuma!

Imoćani ističu kako Braniteljska zadruga Pauk-Čeka uspješno ostvaruje svoj projekt uzgoja pčela i proizvodnje domaćeg meda, šireći paletu pčelinjih proizvoda, dakako i zapošljavajući mlade.

Foto: Željko Tomas i Nedjeljko Musulin
  • 2.752
  • 253
  • 0

Hvalevrijedan projekt braniteljske zadruge Pauk-Čeka je i uzgoj pčela te proizvodnja domaćeg meda u koji je do sada investirano oko 100.000 kuna, uglavnom u opremu, ali bez računanja vrijednosti uloženog ljudskog rada i rojeva pčela.

Zadruga ima 55 registriranih košnica, a član je PU Ulišće u Cisti te član Pčelarskog saveza i nositelj je pčelarskog broja. Pčelar Željko Tomas, inače upravitelj BZ od njezina osnivanja, ima 35 košnica koje su stacionirane na području Drinovci-Sebišna. Pripada teritoriju Hercegovine gdje je član Pčelarske zadruge Grude i registriran kao OPG koji je prepoznatljiv i po domaćem medu iz Vituše-Drinovci.

Otkad ga bodu pčele - nema reumu

"Pčelarstvom se bavim nešto više od tri godine, a počeo sam s pet košnica. Pčele su zanimljive i psihički me odmaraju. Od njih treba učiti kako raditi, a otkad me bodu nemam reume. Zanimljivo je što se njihov ubod ne vidi na mojoj koži i oko njih radim sve iz ljubavi, ali katkada izvučem i neku korist. O pčelarstvu i o radu u pčelinjaku sam dosta sam naučio slušajući stručne savjete, čitajući stručnu literaturu te kroz aktivnosti u edukacijskim radionicama, ali i učeći na svojim i tuđim greškama, baš kao i na projektima o uzgoju divljeg zeca i koka hrvatica.

Okvir košnice pun meda

Ali znanja o pčelama i proizvodnji meda nikad dosta pa i dalje moram puno raditi i učiti. To je životna škola koja je najskuplja, ali najdraža i najsigurnija. U pčelarstvu se svake godine usavršavam, ali prateći i uzgajivače pčela u Srbiji te u BiH - uglavnom preko portala", upoznaje nas Željko Tomas, ističući:

U planu još 100 novih košnica

"Sve sam uredno registrirao, dobio sam Rješenje o prodaji i pakiranju meda, a pčelinjak imam i u Hercegovini, na udaljenosti oko 500 metara, Sebišina u Hercegovini. Polovica Sebištine pripada Hrvatskoj, a polovica Hercegovini gdje sam također registriran i to sve uredno vodim. Naime, moje pčelarstvo u Hrvatskoj se vodi pod BZ i tu su trojica pčelara s 50 košnica. To sve radimo zajednički, dok oko 80% poslova oko pčela vodim i radim ja. Ostali kolege mi pomažu u pčelinjaku uz druge poslove, najviše sada u proljeće. U pčelarstvu se na području Hrvatske još namjeravamo širiti najmanje za 100 košnica. Zapravo, u pčelarstvo pokušavam uključiti još branitelja ne samo u Hrvatskoj, nego i nekoliko branitelja HVO-a u Hercegovini. Nastoje se educirati, a ja ih obučavam i pomažem im u pčelinjaku."

Zadruga Pauk-Čeka širi paletu pčelinjih proizvoda!

Također je na svoj način zanimljivo pitanje koje vrste domaćeg meda proizvodi Braniteljska zadruga i koje sezone je najviše meda izvrcala, gdje i na koji ga način prodaje te kakva je budućnost tog projekta zadrugara. Njezin upravitelj Željko Tomas također ima svoje stajalište i objašnjenje, dakako i komentar.

Kako će se vremenski uvjeti odraziti na pašu pčela?

"Do sada nismo proizvodili velike količine meda jer smo se širili, nastojali smo imati više košnica. Naime, dok se širimo, ne možemo imati puno meda, a i protekla je godina za nas pčelare bila nikakva. Još ne možemo ocijeniti kakva će biti ova, no klimatski uvjeti tijekom ovogodišnjeg proljeća nagovještavaju kako ni ona neće biti povoljna za nas: kiše, niske temperature, mraz, snijeg.

Košnice u prirodi

Vidjet ćemo kako će se to sve odraziti na ispašu pčela i vrcanje meda na našem području. Inače, med se ovdje najviše vrca u proljeće, a naš je domaći med uglavnom miješani. Od proizvedenih količina meda sebi jedva možemo ostaviti koju teglu. Uglavnom ga prodajemo na kućnom pragu na području naše Splitsko-dalmatinske županije, ali i u Zagrebu i okolici. Također ga prodajemo i izvan Hrvatske, primjerice u Njemačkoj. Manje više svi naši ljudi koji rade u toj zemlji, kupuju naš domaći med i onaj tko ga prvi put kuša, naš je stalni kupac i potrošač svih idućih godina. Tako se širi mreža kupaca i potrošača, ali nama nije toliko bitna količina, koliko kvaliteta. Jer, zaključilo smo kako se samo kvalitetnim medom možemo probiti na tržište", ocjenjuje Tomas, od kojeg također doznajemo:

Med iz Lijepe naše

"Proizvodimo i propolis, ali ne u većim količinama. Hrvatska poljoprivredna agencija ima naljepnicu pod nazivom Med iz Lijepe naše koju mogu kupiti svi registrirani pčelari, ali ju ne da Hrvatski pčelarski savez, iako se pod njom vodi naš med. Zašto je to tako, ne znam?"

"Istina je jedina kako mi s time nemamo veze. Tu markicu koju navode iz BZ Pauk-Čeka izdaje Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) preko svog laboratorija u Križevcima, samo fizičkim osobama - primarnim proizvođačima. Oni su kao zadruga registrirani za proizvodnju i otkup te punjenje pčelinjih proizvoda, što odmah podrazumijeva kako se to ne odnosi samo na njihovu proizvodnju, jer oni mogu vršiti otkup", pokušali smo od mjerodavnih dobiti navedeni odgovor na upit gospodina Tomasa zašto je to tako?

Uvjerili smo se u to što pčele vole

Tomas tvrdi kako zadrugari ne tretiraju pčele nikakvim kemikalijama. Sve što rade oko njih, to čine na prirodnoj zaštiti.

"Taj med dajem svojoj djeci i obitelji. Dakako, ja i svi moji zadrugari bismo voljeli da postoji laboratorij kako bi se mogao provjeriti cjelokupni proizvedeni domaći med. Tako bi se vidjelo kako i čime se tretiraju pčele. U liječenju pčela baziramo se na jednu prirodnu travu kako su bile tretirane i prije 50 godina, a sami proizvodimo i pogače za prehranu pčela. Kada kupimo pogaču na tržištu te ju ponudimo pčelama, one nikako ne slijeću na nju.

No kada im dajemo pogaču koju sami proizvodimo, pčele na nju svaki put navale, slijeću gotovo u rojevima. Tako se uvjerimo što pčele vole i što im je zdravo, korisno. Mogao bih dosta pričati o pčelama, kao i o tome što sam sve iskusio u pčelinjaku. Kad god sam s pčelama u pčelinjaku, svaki put s njima pričam što također govori koliko sam im privržen. Sve najsitnije detalje u pčelinjaku redovito pratim i pamtim", uvjerava nas Tomas.

Proizvode sve potrebno za pčelarstvo

Najavljuje kako Braniteljska zadruga Pauk-Čeka namjerava proširiti paletu svojih proizvoda u sklopu projekta o uzgoju pčela i proizvodnje domaćeg meda. Dakako, o tome također najviše zna baš njezin upravitelj Željko Tomas, dragovoljac Domovinskog rata i HRVI koji ima teži oblik oboljenja od ratnog PTSP-a.

Med od dalmatinske kadulje

"Planiramo proizvoditi i pčelinji otrov o čemu sam dosta čitao, slušao, učio. To me je itekako zanimalo te mi je mnogo toga jasno o toj proizvodnji. Uvjeren sam da bi taj projekt bio itekako isplativ, naravno kada se realizira. Što se, pak, tiče proizvodnje matične mliječi, taj je projekt neusporedivo zahtjevniji za koji se obučava jedna naša mlađa osoba kako bi stekla potrebno stručno znanje.

Inače, matična mliječ se sve više traži na tržištu, baš kao i pčelinji otrov, a nema je u dostatnim količinama. Dijelove košnica ne proizvodimo sami u Zadruzi, nego ih kupujemo. Zapravo kupujemo sve što je potrebno za pčelarstvo - veliku vrcaljku, pčelarsku vagu, bačve, posude inox za med, mlin za šećer, profesionalnu miješalicu za proizvodnju pogače, grijač meda, kalup za pravljenje satne osnove, sitni pribor. Od čistog voska sami pravimo satne osnove, jer imamo kotao za otapanje voska", ističe Željko Tomas, za kojega kažu kako on zacijelo živi za pčele baš kao i ine svoje projekte u okviru BZ Pauk Čeka.

Još uvijek čekaju na zemljište, kao i mnogi

Ukazuje i na probleme koji poljoprivrednike, a time i članove BZ Pauk Čeka, prate i donekle sputavaju u radu. Jedan od njih se odnosi na mogućnost korištenja državnog zemljišta koje bi zadrugari oplemenili i namijenili za svoje pčelinjake te ine korisne poljoprivredne sadržaje u ruralnom prostoru imotskog krajobraza.

"Eto, promijenila se i treća hrvatska Vlada, a mi još nismo dobili koncesiju koju smo službeno tražili, kako bismo proširili svoje projekte, zaposlili više mladih ljudi te više radili i proizvodili. Ali nam država ne da zemlju da ju obrađujemo. Naime, ovdje nam namjerno ne daju traženo zemljište što se posebice manifestiralo za vrijeme bivše hrvatske Vlade koja je jednostavno odbacila podnesak BZ Pauk-Čeka ili branitelja kada su zatražili državno zemljište. U ime naše BZ izvadili smo svu potrebnu dokumentaciju za jedno poljoprivredno državno zemljište iako je zapušteno, zaraslo u korov, i gdje je odlagalište otpada, s ciljem da nam ga daju u koncesiju. DUUDI-agencija na naš zahtjev nije htjela ni odgovoriti tri godine", tvrdi upravitelj BZ Pauk-čeka Željko Tomas, zaključujući:

100 košnica vrijedi 2.000 eura?

"Najnoviji problem za naše branitelje zadrugare je ekonomska vrijednost prema kojoj 100 košnica s pčelama OPG ili Zadruge vrijedi tek 2.000 eura. Ne znamo čiji je to prijedlog, ali je to suludo. Znaju li oni kolika je stvarna vrijednost 100 košnica na tri nastavka s pčelama i medom. Je li im poznato da BZ Pauk-Čeka proizvodi i propolis, matičnu mliječ i pčelinji otrov. Volio bih vidjeti tog pčelara koji bi prodao 100 košnica na tri nastavka s pčelama i medom za 2.000 eura?"

Foto: Željko Tomas i Nedjeljko Musulin


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Pčelarstvo BZ Pauk Čeka Zapošljavanje

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]