Zbog lošeg vremena pčele se intenzivno roje, ali svibanjske kiše ometaju radilice u njihovom primarnom poslu pa besposlene i gladne napuštaju pčelinjake.
Prije nešto više od mjesec dana Agronomski fakultet iz Zagreba priopćio je kako imaju brojne pozive od pčelara iz Slavonije, Istre i Dalmacije koji u svojim košnicama zamjećuju intenzivan pomor pčelinjih zajednica. Pčelari novogradiškog kraja zatražili su proglašenje elementarne nepogode, a njihovim stopama najvjerojatnije će krenuti i oni iz Dalmacije. Naime, što ne pomori kasna zima i niske temperature koje su se prije petnaestak dana na području pčelarske meke Biokova kretale oko ništice, moglo bi ubrzano razmnožavanje pčela i bijeg iz košnica.
Što se zapravo događa s dalmatinskim pčelama upitali smo Mirka Kovačevića koji već nekoliko godina pčelari na području Zabiokovlja čiji je medun prošle godine dobio zlatno odličje za kvalitetu.
"Što se tiče srednje Dalmacije, zima je bila prilično topla pa se moglo očekivati da će nas dočekati hladnije proljeće. U većini slučajeva naše zajednice su bile dobro uzimljene s dvadesetak kilograma meda po košnici, tako da se iz najhladnijeg godišnjeg doba izišlo bez nekih većih gubitaka. Iako je sam kalendarski početak proljeća počeo lijepim vremenom, krajem mjeseca dogodilo se zahlađenje odnosno hladni prodor sa sjevera što je onemogućilo vegetaciji normalan rast i razvoj.
Alarmantno stanje u pčelarstvu, pčelari traže proglašenje elementarne nepogode
Ta kombinaciji hladnog vremena s velikim količinama kiše tijekom svibnja, dovela je pčelare u velike probleme. Upravo to loše vrijeme utjecalo je i na povećano rojenje zajednica, pa je bilo potrebno pravo umijeće da se takvo što svede na minimum", istaknuo je Kovačević i dodaje da su uz kratke periode lijepog vremena pčele uspjele nešto i unijeti, iako to nije za usporedbu sa prošlom godinom.
"Zviždanje matica u košnicama nagovještava ono najgore", ističe Kovačević, a to je priprema za njihovo napuštanje. Samo svakodnevnim pregledom pčelinjih zajednica, većina pčelara spasila je svoje zajednice. Za one koji nisu bili u mogućnosti nadzirati pčelinjake, rezultati su poražavajući.
"U svakom slučaju ove godine sve se urotilo protiv pčelara. Vjerujemo, bar što se tiče našeg područja da situacija još nije katastrofalna, ali nije ni puno bolja. Većina livadnog cvijeta uglavnom je ocvala, sada nam preostaje nadati se kadulji, medunu i drači. Još je ostalo mjesec dana do onih paklenih vrućina pa vjerujem da će vrijeme poslužiti i da će biti još kvalitetnog unosa", optimističan je Kovačević.
Tagovi
Autor
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Dobar travanj - dobar med: Koje radove treba obaviti u ključnom mjesecu za pčelarstvo?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Pčelinji vosak prirodno je rješenje za obnovu drvenog namještaja, evo kako
Je li australski način rješenje za zaštitu pčela od varooze?
Pčelari, podnesite zahtjev za isplatu potpora za intervencije iz Stateškog plana ZPP-a
I pčelari strahuju od hladne fronte, Damir Sertić: Jedno bi bilo najgori scenarij
Damir Senjan
prije 1 dan
Divota za gledat samo slabe koristi više od toga. Što više radiš to manje imaš po ovim apprrr pravilnicima. Pravilnici i onaj ko ih pisao nije čak ni Više [+]
Đuro Japaric
prije 5 godina
U Slavoniji u travnju 4 dana zaredom kiša kada su cvale divlje trešnje u brdskom dijelu . Neki govore da je uljana repica dobro medila . Došao je bagrem i onda kiša , a to znači da jake zajednice nisu iskorištene . Dijelim legla i pravim nukleuse , dva sam roja uhvatio , plus dva susjedu . Sada ima dosta meda u košnicama ali nije još poklopljen ! Legla sve manje jer izležene ćelije pune medom . Posijao sam oko 3 ha facelije , koja će idući tjedan početi cvjetati , etapno i preko 1 ha heljde , tako da će moje i susjedove pčele i ostali kukci sa ovim i ostalim biljem imati što raditi , jasno ako ne dođe led i sve uništi !