Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rješenje za voćare?
  • 01.10.2025. 18:00

Spas za voćare: Solitarne pčele i do 100 puta učinkovitije od medonosnih

Posljednjih godina voćari se suočavaju s ozbiljnim izazovima: smanjenjem populacije medonosnih pčela. U tom kontekstu sve veću pažnju privlače solitarne pčele, koje se pokazuju kao iznimni oprašivači

Spas za voćare: Solitarne pčele i do 100 puta učinkovitije od medonosnih
Foto: Shutterstock/Sabine Seiter_sh
40
0
0

Zbog sve većeg nedostatka oprašivača i nepouzdanih vremenskih uvjeta, europski voćari sve češće koriste solitarne (zidarske) pčele, koje pružaju iznimno učinkovitu i pouzdanu oprašivačku uslugu, čak i u najizazovnijim klimatskim uvjetima, piše Farmer.

Posljednjih godina europski voćari suočavaju se s ozbiljnim izazovima: smanjenjem populacija tradicionalnih oprašivača, osobito medonosnih pčela, te sve izraženijim klimatskim ekstremima. U tom kontekstu sve veću pažnju privlače solitarne pčele, samotne i autohtone vrste koje se pokazuju kao iznimni oprašivači - čak i do sto puta učinkovitiji od običnih medonosnih pčela!

Učinkovita alternativa u doba oprašivačke krize

Za razliku od medonosnih pčela koje žive u zajednicama, solitarne su samotnjaci. Njihovo prirodno ponašanje omogućuje im da u kratkom vremenu opraše znatno veći broj cvjetova. Zbog svoje gusto dlakave građe, pelud se lakše i učinkovitije prenosi s cvijeta na cvijet, što rezultira boljim prinosima.

Prema istraživanjima, jedna jedina solitarna pčela može zamijeniti i do 120 medonosnih u procesu oprašivanja voća. To u praksi donosi 10 do 50 posto veći urod, osobito kod krušaka i trešanja, gdje se rezultati pokazuju kao iznimno dobri. Slično povećanje prinosa bilježi se i kod jabuka, bresaka, badema te bobičastog voća.

Ugrožavaju li medonosne pčele one solitarne ili je problem netko drugi?

Jedna od najvećih prednosti solitarnih pčela je njihova otpornost na niske temperature. Naime, aktivne su već pri 6 °C, dok medonosne pčele počinju raditi tek iznad 12 °C. Također su znatno otpornije na vjetar i kišu, što je ključna prednost u nestabilnom proljetnom vremenu koje sve češće pogađa europsku poljoprivredu. Za voćare to znači pouzdaniju i stabilniju oprašivačku sezonu, čak i u lošim vremenskim uvjetima.

Uvođenje solitarnih pčela u proizvodnju je iznenađujuće jednostavno. Tijekom zime poljoprivrednici mogu naručiti njihove čahure, koje se u rano proljeće smještaju u posebne “pčelinje hotele” postavljene u voćnjacima. Aktivne su svega nekoliko mjeseci, što se savršeno podudara s razdobljem cvatnje. U jesen se čahure skupljaju i pohranjuju do iduće sezone.

Za veće voćarske sustave razvijeni su i sustavi najma, u kojima specijalizirani uzgajivači brinu o razmnožavanju, skladištenju i isporuci pčela.

Budućnost oprašivanja, suradnja, a ne zamjena

Važno je napomenuti da solitarne pčele ne zamjenjuju, već nadopunjuju medonosne pčele. Dok medonosne uglavnom skupljaju nektar, solitarne su fokusirane isključivo na pelud, što ih čini idealnim partnerima u oprašivanju. Kombinirani sustavi koji uključuju i bumbare već daju izvrsne rezultate u Srbiji i Španjolskoj.

Primjerice, jedno španjolsko istraživanje pokazalo je da se urod trešanja povećao s 20 na čak 70 posto, kada su se istodobno koristile sve tri vrste oprašivača.

U eri klimatskih izazova i smanjenja populacije tradicionalnih pčela, solitarne pčele predstavljaju inovativno, ekološki prihvatljivo i učinkovito rješenje za oprašivanje. Njihova otpornost, jednostavnost korištenja i iznimna učinkovitost čine ih nezamjenjivim saveznikom za voćare koji žele osigurati visoke prinose i održivu proizvodnju.


Tagovi

Solitarne pčele Medonosne pčele Oprašivači Klimatski izazovi Učinkovitost


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim tiskanim medijima, a posljednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu Agroglas.