Slavonski med obuhvaća sedam vrsta, a sada na tržište ide zaštićen na razini EU

U Službenom listu Europske unije objavljena je Provedbena uredba komisije o upisu naziva "Slavonski med" u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Ovom objavom Hrvatska službeno ima 19 zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU, a ovo je prvi med među njima.  

"Dobili smo nagradu za svoj rad. Slavonski med je specifičan po okusu, boji i mirisu i morali smo zaštititi taj proizvod. Da bi došlo do toga med je morao ići na analizu. Morao je imati određeni postotak vode i peludi u sebi", rekao je Vili Šostar, član Pčelarske udruge "Slavonska pčela".   

Iako ova objava pčelarima mnogo znači, jer je riječ o priznanju za njihov rad, materijalna korist doći će s vremenom.   To je za sada samo jedno priznanje. Med ima svoju cijenu. S vremenom ćemo vidjeti što će nam to donijeti, ali jako je bitno što smo zaštitili proizvod. Sada ne može doći netko iz Njemačke i reći ja imam slavonski med", ističe Šostar. 

Autohtoni slavonski proizvod

Prema riječima našeg sugovornika, prije ovog priznanja, naziv "Slavonski med" na teglicu je mogao napisati tko god je htio, a sada će tu priliku imati samo pčelari iz Slavonije.  "Slavonski med" prema načinu proizvodnje je onaj u saću te vrcani, a obuhvaća sedam vrsta, od kojih se gotovo sve mogu naći u podneblju Požeško-slavonske županije.     

"Imamo dosta cvjetnog meda, zatim je tu bagrem koji je daleko najbrža i najkvalitetnija paša na ovom dijelu. Imamo nešto malo kestenovog meda, ali u posljednje vrijeme kesten se suši. Na kraju su tu i nešto manje količine jako kvalitetnog meda od hrastovog sladuna", rekao je Šostar. 

Zaštićeni naziv ovog autohtonog slavonskog proizvoda, svakako je pozitivna promjena za proizvođače meda u godini koja i nije najbolje počela. Blaga zima nije povoljna niti za jednu granu poljoprivrede, a tako je i u pčelarstvu. Vrijedne radilice izlaze iz košnice kao da je nastupio ožujak.    

"Pčela troši energiju, a nema unosa u košnicu. Ona nešto malo peluda sada može naći samo na proljetnicama i lijeski. Ne samo što se troši, nego i matica je počela nesti, a tada pčele moraju podići temperaturu u košnici. Ako naglo zahladi, pčele će se raširiti, neće više biti u klupku i počet će se smrzavati", objašnjava Šostar. 

Ako se to dogodi pčele neće moći iznijeti leglo na proljeće što bi bilo katastrofalno, stoga se pčelari nadaju osrednjim temperaturama.     

"Temperatura bi u veljači trebala biti oko nule, jer pčela mora imati jednu fazu mirovanja. Ako padne nekoliko stupnjeva ispod ništice to neće biti strašno, ali ako zahladi primjerice na -10 stupnjeva, to će biti opasno", ističe Šostar. 

Blaga zima izvukla pčele van 

Posljednje dvije godine bile su izrazito nepovoljne za pčelare. "Bilo je jako malo unosa prirodne hrane u košnicu, a pogotovo nama pčelarima koji se nalazimo na stacionaru. Ja, nažalost, nemam mogućnosti seliti pčele, a to je budućnost proizvodnje meda", priča Šostar.

Problem s unosom prirodne hrane može se nadomjestiti pogačama ili nekim drugim umjetnim pripravcima, ali samo u jednoj godini.  "Ako pčela dvije godine nema prirodne hrane, nektara i peluda, gubi imunitet i strašno se brzo razvija bolest, a vi na tu bolest ne možete toliko utjecati", pojašnjava Šostar. 

Prema riječima našeg sugovornika, otegotna okolnost za pčelare je što nemaju pravo na potpore te moraju kupovati lijekove koje je propisala Europska unija. No, unatoč svim poteškoćama, dok je Slavonije bit će i slavonskog meda. Osim posebne kvalitete, njegova proizvodnja ima tradiciju koja se razvijala kroz praksu, vještine, sposobnosti i znanje.    

"Ja nisam naslijedio tradiciju od nikoga. Zavolio sam pčelarstvo kroz rad. Radio sam u Hrvatskoj vojsci, otišao sam u mirovinu te da bi negdje potrošio svoje vrijeme odlučio sam se baviti pčelarstvom. To mi se svidjelo jer je riječ o jednom lijepom hobiju i boravku u prirodi", rekao je.