Šest košnica pretvorio u 200 pčelinjih društava

U odnosu na bioraznolikost prirodne baštine, pčela je kraljica oprašivanja i čuvarica okoliša bez koje naš okoliš ne bi bio ono što jest.

Još od davnine se vjeruje da pčele predstavljaju sve ono što je pobožno, uzvišeno, uređeno i sveto, a da je tome tako, svjedoči i četveročlano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Dario Dješka koje postoji više od jednog desetljeća. Korisnici su poticaja te oko 50% sredstava dobivaju nazad.

Počeo je sa šest košnica, a sada se diči s 200 pčelinjih društava

"Obilujemo velikim izborom meda, zbog čega nastojimo na što više lokacija držati svoje pčele", kazao je entuzijast Dario Dješka koji je u pčelarstvo krenuo sa šest košnica, a sada se diči s 200 pčelinjih društava. Kako bi prezimila, jedna zajednica mora biti dovoljno jaka, budući da se kada je vrijeme rojenja, od jednog društva napravi dva.

Stacionirani pašnjaci zbog bogatije ponude meda

Pčele su smještene na dva stacionirana pčelinjaka (na kojem pčelinje zajednice borave tijekom cijele godine) i u kamionu (odnosno selećem pčelinjaku koji Dario u sezoni cvatnje medonosnog bilja seli s paše na pašu). Jedan stacionar nalazi se u Baranji, a drugi u Satnici kako bi imali što bogatiju ponudu ovog prirodnog blaga.

Borba s bolestima pčela

Ono što je kod mnogih pčelara obilježila prošlu godinu je bolest pčela, kada je dolazilo do pomora u cijeloj Hrvatskoj.

Tijek proizvodnje meda

Kad krene cvjetanje, Dario odvozi pčele na pašu gdje marljive radilice skupljaju cvjetnu pelud s cvijeća nakon čega ju unose u košnicu. Kad med bude dovoljno zatvoren, kreće se s vrcanjem, nakon čega slatko-gusti sok mora malo odstajati. Slijedi proces filtriranja kroz mikrosito, a potom punjenje teglica.

Učestale inovacije u proizvodnji meda

Zahvaljujući pčelinjem umivanju biljke, obitelj Dješka je okrunjena različitim vrstama meda koje nastoje napraviti što kvalitetnije i zdravije kako bi ljudima pomogli kod specifičnih problema. Učestalo uvode inovacije u proizvodnju, te se diče cvjetnim, bagremovim, kestenovim, bronhom, medom s cimetom, aronijom i još brojnim drugim koji zahvaljujući organoleptičkim osobinama privlače brojne potrošače. Kao najprodavanije vrste meda izdvajaju bagremov i cvjetni med.

Posebnu pozornost usmjeravaju na med s matičnom mliječi, propolisom i cvjetnim prahom koji je izuzetno dobar za jačanje imuniteta jer sadrži sve što pčela proizvodi u jednome te ima širok spektar djelovanja. Propolis djeluje antivirusno i antibakterijski. Matična mliječ podiže krvnu sliku, dok je cvjetni prah bogat vitaminima i mineralima. Uzimajući u obzir sve navedeno, potrošači proizvod smatraju 'ljekovitom bombom".

Edukacijama i manifestacijama pčelara do boljeg pčelarenja

Uzimajući u obzir da su predani poslu, ovi marljivi pčelari samostalno, ali i s Hrvatskom gospodarskom komorom obilaze razne akcije od kojih je jedna "Kupujmo Hrvatsko" kako bi ukazali na važnost vrijednosti autohtonih proizvoda domaćih poljoprivrednika. Dario je osim toga, ponosan član klastera Roj te je uključen u razne edukacije pčelara. Iz godine u godinu aktivno sudjeluje na različitim manifestacijama, od kojih osobito izdvaja Dane meda u Osijeku koja se održava u listopadu, a u kojoj je osvojio brojne nagrade. U skladu navedenog, 2015. godinu obilježava s zlatom za medljikovac te srebrom za kesten.

"Uvijek je dobro obnoviti znanje i čuti nečije mišljenje u vezi pčelarstva. Preko zime, kad nije pčelarska sezona sastajem se s drugim pčelarima kako bi obnovio znanje. U to vrijeme udruge organiziraju razna predavanja koja su korisna jer pčelari rade razne brojne pokuse, te stječete nova iskustva, znanja i spoznaje", ponosno je kazao Dario Dješka.

Smirenim stanjem duha do smirenih pčela

"S obzirom da pčelarstvo nije lagan posao, morate ga voljeti. Kad ste na +40 odjeveni u odijelo i kada te pčele napadaju, nije ti svejedno, ako ne voliš to što radiš. Najvažnije je biti i ostati smiren jer ako vi niste nervozni, neće biti ni pčele", dodao je Dario.

Dario Dješka: meda nema dostatno na tržištu

Ovaj se pčelar s konkurencijom dobro nosi jer, smatra on, meda nema dostatno na tržištu. Kada govorimo o tržištu, problem u pčelarstvu je nelojalna konkurencija i patvoreni med koji se uvozi pod čudnim okolnostima.

"Od 100 ljudi koji se, misleći da je laka zarada, krene baviti pčelarstvom, ostane njih možda četiri-pet. Problematika se ogleda u tome što brojni entuzijasti krenu sa puno pčela koje im ubrzo uginu", poručio je Dario Dješka koji ne koristi nikakav oblik marketinga. Sve proizvode uspije vrlo brzo prodati, a najboljom reklamom smatra onu od usta do usta.

Foto: bigstockphoto.com, Kosolovskyy