Selekcija pčela otpornih na varou učinkovita, ali skupa?

Pčele su već nekoliko godina pod velikim stresom zbog intenziviranja poljoprivredne prakse, ali i klimatskih promjena te globalizacije koje im donose nove bolesti. Među njima je i parazitska grinja Varroa destructor koja dovodi do smrti većine zaraženih zajednica u roku od nekoliko mjeseci ako se pčele na liječe.

Od svog dolaska u Europu kasnih 1970-ih varoa napada većinu kolonija i predstavlja najveću prijetnju od strane patogena za medonosne pčele i sektor pčelarstva diljem svijeta. Studija koju je ovog tjedna objavila Europska komisija pokazuje da su neke pčele sposobne razviti obranu i preživjeti zarazu od ovih grinja. Kako se ta sposobnost može prenijeti na sljedeću generaciju, pčelarima je otvorila mogućnost posebnog odabira i uzgoja otpornih jedinki.

Iako selekcija funkcionira, ona je skupa. Stoga se u zaključku ove studije pod nazivom "Restrukturiranje lanca medonosnih pčela i programa za uzgoj i selekciju otpornosti na varou" navodi da bi uspjeh uzgojnih programa ovisio dosljednom višegodišnjem razvoju, kao i o razini financiranja.

Broj košnica u EU kontinuirano raste

Za vrijeme njezinog provođenja znanstvenici su istraživali mogućnosti povećanja otpornosti komercijalno dostupnih medonosnih pčela na varou selektivnim uzgojem. Također, analizirani su načini za poboljšanje pristupa pčelara otpornim jedinkama. Prikazano je da selekcija može biti učinkovita, što bi trebalo smanjiti liječenje pčela farmaceutskim proizvodima.

Inače, broj košnica u Europskoj uniji kontinuirano raste. Tako je 2020. bilo njih približno 19 milijuna i to kod 615.000 pčelara.

Prema podacima EK, na području EU proizvodi se približno 275.000 tona meda, što ju čini drugim najvećim proizvođačem i to nakon Kine koja proizvodi skoro duplo više (500.000 tona).

Zemlje članice koje proizvode najviše su Rumunjska, Španjolska, Mađarska, Njemačka, Italija, Grčka, Francuska i Poljska, a zanimljivo je to da se one uglavnom nalaze u južnoj Europi gdje su i povoljniji uvjeti za pčelarstvo.

Prednjači uvoz iz Ukrajine

Naime, proizvodnja u EU porasla je za 15 posto tijekom posljednjih pet godina, ali Unija još uvijek ne proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. Samodostatnost je na oko 60 posto, a najveći je uvoz iz Ukrajine i to oko 30 posto te Kine 20 posto.

Međutim, osim meda EU proizvodi i razne druge pčelinje proizvode poput propolisa, matične mliječni i pčelinjeg voska.

Što se tiče Hrvatske, podaci EK pokazuju da smo 2020. imali 461.000 košnica, što je rast za 3,7 posto u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 444.000. Međutim, kada je u pitanju broj pčelara u našoj je zemlji zabilježen pad od čak 41,9 posto. U razdoblju od 2017. do 2019. ih je bilo 12.523, a od 2020. do ove godine samo 7.283.