Kontrola prirodnog dnevnog pada varoe, otklapanje trutovskog legla, posipanje šećera u prahu po pčelama samo su neki od savjeta kako suzbiti i kontrolirati varoozu!
Uz loše vremenske prilike u kontinentalnom dijelu RH (mraz koncem travnja koji je uništio određeni dio bagrema i amorfe te loše vrijeme pri cvatnji bagrema) i primorskom dijelu (loše vrijeme tijekom cvatnje kadulje/bagrema te najezda ptica pčelarica na pčelinjacima) određeni broj pčelara na području RH javlja tijekom svibnja i početkom lipnja o povećanoj prisutnosti varoe na pčelama.
Uobičajeno se kaže da nije dobro ako je varoa vidljiva tijekom svibnja i lipnja na pčelama jer to znači da varoe ima mnogo više skrivene u leglu ili "nevidljive" na pčelama, što predstavlja veliku opasnost za opstojnost pčelinje zajednice. To nam govori da, ovisno o pašnoj situaciji, provedemo zaštitu znatno ranije nego što je predviđeno Programom.
Razumljivo, ako je unos nektara intenzivan pričekati ćemo s tretmanom protiv varooze odmah nakon vrcanja. No, većina pčelara ima poteškoće utvrditi približan broj varoe unutar pčelinje zajednice te da li dobiveni broj varoe predstavlja opasnost za pčelinju zajednicu i zahtjeva brzi tretman.
Treba podsjetiti da približan broj varoe u zajednici možemo utvrditi kontrolom prirodnog dnevnog pada, otklapanjem trutovskog legla, posipanjem šećera u prahu po pčelama i ispiranjem pčela. Također, treba naglasiti da se kritični broj varoe unutar pčelinje zajednice koji uzrokuju velike štete i slabljenje zajednice te ugrozu njezinog opstanak kreće oko 3000. Stoga se sa zaštitom protiv varooze mora započeti prije nego što bude 3000 varoe u zajednici.
Kontrolu prirodnog dnevnog pada provodimo tako da brojimo otpale varoe na podnici u periodu kroz sedam dana i zatim dobiveni broj podijelimo sa sedam. Jedna varoa dnevno (period legla) na podnici govori nam da u pčelinjoj zajednici imamo različit broj varoe tijekom sezone od ožujka do rujna (Tablica 1 - množimo broj varoe s faktorom za određeni mjesec kako bi dobili približan broj varoe u zajednici).
Primjerice, ako tijekom svibnja ili lipnja imamo prosječan prirodni dnevni pad varoe na podnici dvije (svibanj) odnosno 3,2 varoe (lipanj) još uvijek ne moramo provoditi zaštitu tijekom svibnja/lipnja jer je približan broj varoe unutar zajednice u svibnju oko 480 odnosno 960 u lipnju, što normalna zajednica u odgovarajućem biološko-uzgojnom stanju još može podnijeti.
No, to znači da ne smijemo čekati dugo sa zaštitom već odmah moramo krenuti s kontrolom i suzbijanjem varooze početkom ili sredinom srpnja nakon vrcanja meda jer se broj varoe dramatično povećava i predstavlja opasnost za opstanak pčelinje zajednice. Ako je pčelar tijekom svibnja/lipnja 2016. godine utvrdio više od pet varoa dnevno na podnici, preporuča se što brža zaštita protiv varooze nakon vrcanja meda.
Tablica 1. Kontrola prirodnog dnevnog pada varoe
Mjesec | Prirodni dnevni pad | Faktor | Broj pronađene varoe na 100 otklopljenih trutovskih kukuljica | Približan broj varoe u zajednici |
ožujak | 1 | 120 | 10 | 120 |
travanja | 1,5 | 180 | 10 | 240 |
svibanj | 2 | 240 | 10 | 480 |
lipanj | 3,2 | 300 | 20 | 960 |
srpanj | 5,5 | 350 | 20 | 1920 |
kolovoz | 10 | 400 | 20 | 3840 |
rujan | 17 | 450 | 30 | 7680 |
Otklapanje trutovskog legla provodimo pčelarskom vilicom. Utvrđujemo odnos između otvorenih i invadiranih trutovskih kukuljica i dobiveni broj nam kazuje o postotku invadiranih trutovskih stanica. Preporuča se pregledati do 200 trutovskih kukuljica u fazi ružičastih očiju. Prema znanstvenim izvorima invadiranost od 5-10% je blaga i ne treba provoditi raniji tretman.
Međutim, ako tijekom svibnja/lipnja imamo više od 25% invadiranih trutovskih stanica, preporuča se što brža zaštita protiv varooze nakon vrcanja meda. Hrvatski izvori za Istru i Dalmaciju upućuju na obvezu tretiranja kada se utvrdi stupanj invadiranosti od 15%.
Posipanje šećera u prahu po pčelama s dvostrukim prosijavanjem, kao dijagnostička metoda, provodi se sve više na pčelinjacima. Pri tome se kao mjera koristi manja plastična posuda od 120 ml koja se napuni s pčelama (trebalo bi biti između 40-50 g pčela skupljačica). Preporuka je da se pčele stresu s mednog okvira koji se nalazi odmah do legla u plodištu. U drugu posudu, zapremine oko 800-900 ml stave se dvije jušne žlice (oko 35 g) šećera u prahu.
Ta posuda ima na sebi sito na vrhu kroz koje pčele ne mogu proći. Zatim se pčele brzo prebace iz manje posude u veću posudu sa šećerom i nježno tresemo posudu oko 60 sekundi.
Nakon toga odložimo veću posudu na stranu i pričekamo tri minute te zatim snažno protresemo i ispraznimo sadržaj posude kroz sito na njezinom vrhu na drugo sito te nastavimo prosijavati još nekoliko minuta.
Veličina rupica na drugom situ ne smije biti veća od varoe. Radi lakšeg brojanja varoe preporuča se, nakon završetka prosijavanja, istresti sadržaj na bijeli papir kako bi točno utvrdili broj prisutne varoe.
Tablica 2 nam govori da li dobiveni broj varoe predstavlja opasnost za pčelinju zajednicu i zahtjeva li raniju zaštitu protiv varooze nakon vrcanja meda.
Tablica 2. Zaštita s obzirom na broj varoa
Mjesec | Broj varoe/ Nije potrebno provoditi raniju zaštitu | Broj varoe/ Potrebno provoditi raniju zaštitu | Broj varoe / Zajednica ugrožena / Potrebna što brža zaštita |
svibanj/lipanj | manje od 4 | 4-20 | više od 20 |
srpanj | manje od 5 | 5- 25 | više od 25 |
kolovoz | manje od 10 | 10 - 25 | više od 25 |
rujan | manje od 15 | 15 -25 | više od 25 |
U konačnici, treba naglasiti da pčelar treba aktivno provoditi kontrolu varoe tijekom pašne sezone. Pri tome postoje alati koje su predložili autori Programa ako se posumnja u učinkovitost određenog VMP-a. Također, treba provoditi određene api-tehničke radnje ako će nastavak sezone u svezi atmosferskih i pašnih prilika biti nezadovoljavajući (dugotrajno sušno/toplo ili hladno vrijeme uz kišu te izostaje unos nektara). Posebice se to odnosi na stimulativnu prehranu pčelinjih zajednica šećernom otopinom (omjer šećer: voda = 1:1) u večernjim satima u manjim obrocima od 200-300 ml dnevno ili stavljanjem šećerne/šećerno-peludne pogače. Također, molimo pčelare da izbjegavaju stavljanje meda u pogače ili/i otopine zbog opasnosti od širenja američke gnjiloće pčelinjeg legla. Pri davanju tekuće stimulativne prehrane voditi računa da se ne izazove grabež.
Autor: Zlatko Tomljanović, dr.med.vet., Savjetodavna služba
Foto: ImkerijHaarlem/pixabay.com, Zlatko Tomljanović
Tagovi