• OPG Pčelarstvo Burić
  • 18.10.2018. 07:30

Saša Burić - pčelar kojem su se pčele od prvog kontakta doslovno uvukle pod kožu - stotinjak puta!

Prije no što sam shvatio da je najbolje pobjeći na sigurnu udaljenost i pričekati da se pčele povuku u košnicu, primio sam otprilike stotinjak uboda u gole podlaktice koje su sljedećih dva dana bile tako otečene da su me doma zvali Popaj. Iako sam bio šokiran i otečen, to je bio trenutak kada su se pčele doslovno uvukle pod moju kožu, priča Saša o početku.

Foto: arhiva OPG Pčelarstvo Burić
  • 2.393
  • 537
  • 1

Saša Burić, pčelar iz Vrbovskog, podijelio je s nama priču o nastanku i rastu svog OPG-a Pčelarstvo Burić: "Prije 8 godina dobio sam na poklon jednu košnicu s pčelama od starijeg pčelara koji me nagovorio da ju smjestim u novozasađeni voćnjak. Taj sam voćnjak formirao od cijepljenih starih voćaka koje su se  nalazile u blizini mjesta gdje živim. Sjećam se večeri kada sam nadobudno krenuo po prvu košnicu nakon što sam pročitao nešto materijala vezano uz seljenje. Došao sam na lokaciju gdje mi je košnica s novim rojem ostavljena, zatvorio leto kroz koje izlaze pčele i krenuo u vezanje košnice.

Naravno da sam napravio najveću moguću grešku i nepažnjom otvorio to leto nakon čega su iz košnice izletjele pčele koje nisu baš vesele kada im netko po noći udara po kući. Prije no što sam shvatio da je najbolje pobjeći na sigurnu udaljenost i pričekati da se pčele povuku u košnicu, primio sam otprilike stotinjak uboda u gole podlaktice koje su sljedećih dva dana bile tako otečene da su me doma zvali Popaj. Iako sam bio šokiran i otečen, to je bio trenutak kada su se pčele doslovno uvukle pod moju kožu!“

Ljubav prema prirodi i pčelama obitelj Burić odvela u posao koji se stalno širi

"No, vratimo se ozbiljnijim stvarima. Od te prve sudbonosne košnice pčelinjak je uglavnom rastao, ponekada se i smanjivao, a kada je prije tri godine narastao do broja 20, na nagovor supruge registrirao sam obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i počeo se ozbiljnije baviti ovom djelatnošću", kaže.

Pored Saše, u rad na OPG-u i u pčelinjaku uključeni njegova supruga Monika, dvojica sinova, Jakov i Dominik te otac Vladimir. U ovom trenu imaju oko 50 košnica (s tendencijom rasta) i ne znaju kako će se priča dalje razvijati. "Ispitujemo svoje mogućnosti jer smo pored OPG-a stalno zaposleni i supruga i ja. Limitirani smo vremenom u brizi o pčelama što nam predstavlja problem jer smo perfekcionisti i ne želimo ništa ostavljati slučaju.“

Medonja - medvjedu prijateljska ponuda 

Trenutno je pčelinjak smješten na dvije lokacije i tretiraju ga kao stacionarni, ali plan je dio pčela u budućnosti seliti. "Surova klima i škrte paše uzrokuju probleme u obavljanju bilo kakve poljoprivredne proizvodnje u Gorskom kotaru pa tako i u pčelarenju, ali to s druge strane sa sobom nosi određene prednosti. Naši su proizvodi ekološki čišći i specifičniji što kupci već sada prepoznaju, a kvaliteta je danas sve traženija. E sad, koliko kod nas zna biti komplicirano bavljenje pčelarstvom dokazuje situacija od prošle zime kada sam na pčelinjaku izmjerio visinu od 193 cm snijega koji je danima padao bez prestanka.

Hladnoća nije problem za pčele koje, ukoliko su zdrave i opskrbljene dovoljnom količinom hrane, mogu podnijeti i temperature do -40°C, ali im je za to potreban zrak, a da bi došle do zraka mora se čistiti snijeg ispred i s košnica koje su udaljene od ceste 100-njak metara. Uglavnom, došao sam do zavidne kubature snijega koju sam morao maknuti s puta i košnica da bi moje cure zajedno sa mnom dočekale prve proljetne cvjetove. Ako je netko željan akcije tijekom zime i dobivanja mišićne mase za pokazivanje isklesanog tijela tokom ljeta, neka mi se slobodno javi. Čemu trošiti novce na skupe teretane kad nam priroda Gorskog kotara to pruža besplatno?!“

Dobro jutro, dobar dan, kuda ideš moj Dragan? Idem Buriću u dućan gdje je dobar kilogram

U jednom Burićevom podrumu prije puno godina bila je trgovina, odnosno štacun, a na škrniclima je pisao tekst: "Dobro jutro, dobar dan, kuda ideš moj Dragan? Idem Buriću u dućan gdje je dobar kilogram!“ Vezano uz sjećanja na stara vremena i ljude, Burići su si dali truda i adaptirali podrumski prostor koji im služi za punjenje meda i pripremu svega što nude. A danas u ponudi imaju uglavnom: tri vrste meda u različitim pakiranjima (cvjetni, lipa i medun), meleme izrađene na bazi djevičanskog pčelinjeg voska i maslinovog ulja, maceratima ljekovitih trava ubranih na goranskim zelenim  poljanama, prikladne poklon pakete kombinirane s drvenim nosiljkama i kutijicama cijenom prilagođene širokom krugu kupaca, cvjetni prah, propolis, pčelinji vosak.

U pčelinjaku rade i Sašina supruga Monika, dvojica sinova, Jakov i Dominik te otac Vladimir

"Prije godinu dana investirali smo značajna sredstva u rekonstrukciju jednog dijela obiteljske kuće i prenamjenu u registriranu punionicu meda gdje skladištimo i punimo med i ostale proizvode kako bismo zadovoljili najviše standarde vezano uz higijenu i kvalitetu. Vrlo brzo nakon što smo se počeli baviti pčelarstvom naučili smo da nije svaka posuda dobra za med i čuvanje meda te manipuliranju s njim. Nabavljene su posude i sav alat od inoxa koji zadovoljava najviše standarde i olakšava nam rad. Iako je med nekvarljiva roba ukoliko se iz košnice vadi kada sazri i nakon što pčele izventiliraju vlagu, isti možemo onečistiti mikrobiološki gledano, ukoliko s njim ne postupamo na ispravan način. On mora biti u uvjetima 'ko u apoteki' ili 'pateki', kako bi rekla moja pokojna baka, pa otud i naziv naše punionice - Medonjina pateka - s kojom želimo biti što bliže tom pojmu.”

Zaintrigirala nas je jedna fotografija na koju smo naišli na stranici OPG-a Burić, a to je poštanska omotnica (kuverta) na kojoj stoji napomena 'žive životinje – pčele', a koja je poslana na adresu Saše Burića u Vrbovskom te smo znatiželjno pitali o čemu se radi. Saša je kratko objasnio: "Svake godine kupim nekoliko matica koje proizvođači uobičajeno pakiraju u male kontejnere i s nekoliko pčela pratiteljica šalju pčelarima koji, ili mijenjaju matice koje su pri kraju svoga životnog ciklusa, ili jednostavno služe za proširenje pčelinjaka što je moj slučaj. Tako poslane matice mogu bez problema preživjeti i do tjedan dana jer su poslane s dovoljnom količinom hrane, a zrak dobivaju kroz rupice na omotu paketa koje se mogu vidjeti na slici. Zanimljiv detalj, slažem se.

Drugi hobi i velika radost za cijelu obitelj

Saša je u Gorskom kotaru poznat po sudjelovanjima na sanjkaškim utrkama, ali i po izradi drvenih sanjki. Vidjeli smo da je predan tom hobiju i da uživa u svemu što se tiče snijega i aktivnosti na bijelom prekrivaču pa smo ga upitali odakle sav taj entuzijazam: "Prije otprilike šest-sedam godina dosta ljudi je krenulo na utrke uglavnom radi dobre zabave. Supruga Monika i ja to smo vidjeli kao priliku da sinove izvučemo na zrak i s njima provedemo kvalitetno vrijeme u smijehu i zafrkanciji. Uskoro sam od Ivice Urbanca iz delničkog Sanjkaškog kluba posudio jedne sanjke, dobro ih proučio i odlučio za cijelu obitelj napraviti carving sanjke kako bi nam natjecanja bila još zabavnija.

Uživam u izrađivanju sanjki i drugih predmeta od drva, a kao Goraninu ljubav prema drvu mi je u krvi. Meni je to prije svega hobi i to samo u zimskim mjesecima. U drugo doba godina ima puno posla oko kuće, a najviše s pčelama. Čim zahladi, obično se spuštam u radionicu i zabavljam izrađivanjem sanjki“, ističe Saša dodajući da sve radi amaterskim alatom, ali za jedan korak ipak odlazi do prijatelja kako bi na profesionalnom stroju napravio potrebnu obradu.

Goranska zelena tržnica – mjesto gdje se mogu kupiti vrhunski proizvodi

"Proizvode plasiramo kako na vlastitom pragu tako i organizirano s ostalim OPG-ima s područja Gorskog kotara koji su se udružili u projektu 'Goranska zelena tržnica'. U dane vikenda prodajemo proizvode u Mrkoplju, Ravnoj Gori i Fužinama. Navedene općine ustupaju nam besplatno prostor i klupe te nas promoviraju jer su shvatile da tako pospješuju vlastito poslovanje i turističku promociju. Kupci naših proizvoda uglavnom su domaći ljudi, ali i turisti koji pohode Gorski kotar. Oni koji jednom dođu i kupe neki od proizvoda, obavezno se vraćaju ponovno ili čak upisuju u knjigu narudžbi - koja je već sada poprilično ispunjena bez obzira što ne možemo predvidjeti kakva će biti slijedeća sezona“, podijelio je s nama dojmove Saša, a mi nadodajemo da je udruživanje u projekt 'Goranska zelena tržnica' zaista pun pogodak!

Med iz Gorskog Kotara je čišći i ekološkiji 

"U tijeku je natječaj za sredstva Europske unije u cilju poticanja razvoja malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na koji smo se javili, a novac, ako ga dobijemo, planiramo investirati u formiranje još jednog pčelinjaka koji bi imao prefiks BIO i u sklopu kojega bi bila organizirana apiterapija“, ističe Saša i dalje navodi: "Apiterapija se u zapadnim zemljama u zadnje vrijeme jako propagira i izuzetno je dobro prihvaćena od korisnika. Pored investiranja u izgradnju pčelinjaka s apikomorom, u planu je nabavka novije pčelarske opreme, kosilice za održavanje travnjaka na pčelinjacima, prikolice s platformom za seljenje košnica i još mnogo mikro-investicija koje bi nam pomogle u daljnjem radu te olakšale mnoge radne zadatke koji nam predstoje.“

I još dodaje u veselom tonu: "Planovi su veliki i ne vidi se jasan kraj širenju i obiteljskom uživanju s našim pčelicama. Čini mi se da tome kraja zapravo nema.“


Fotoprilog


Tagovi

Saša Burić OPG Pčelarstvo Burić Pčele Gorski Kotar Vrbovsko


Autorica

Blanka Kufner

Blanka Kufner

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu. Radila je 15 godina u državnoj upravi, niz godina bila privatni iznajmljivač turističkog smještaja, trenutno zaposlena u turističkoj agenciji, odnedavno upisana u Upisnik šumoposjednika. Posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Prirodu nismo naslijedili od naših predaka, nego smo je posudili od naših unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi