• 5. MSP Dalmatina 2014
  • 05.12.2014. 13:20

Rekordna proizvodnja meda od ljekovitog bilja!

U natjecanju od 81 uzorka meda, čak 32 dobila zlatnu, 28 srebrnu i 21 brončanu medalju i diplomu. Šampionom natjecanja proglašen med medljikovac pčelara Petra Čokolića iz Novih Sela

  • 3.676
  • 285
  • 0

Mnogi pčelari u Dalmaciji ističu kako im je ovogodišnja sezona glede proizvodnje meda – njegove količine, kvalitete i plasmana – bila iznimno dobra, izdašna, posebice onog od klena i vrijeska, za razliku od njihovih kolega u kontinentalnoj Hrvatskoj za koje kažu da im je 2014. bila gotovo katastrofična pa će svoje pčele morati prehranjivati tijekom zime.

Naime, dalmatinski pčelari ocjenjuju kako u tolikim količinama i takve kakvoće meda nisu izvrcali godinama kao 2014. za koju ocjenjuju da je bila čak i rekordna u proizvodnji meda od klena, vrijeska, kadulje. To je istaknuto i na 5. međunarodnom pčelarskom sajmu Dalmatina 2014, koji je održan (22. i 23. studenoga ove godine) u splitskom hotelu Zagreb. Na sajmu se također čulo kako se u Hrvatskoj godišnje u prosjeku konzumira tek pola kilograma meda po stanovniku, šest kilograma u Njemačkoj te u arapskim zemljama oko 12 kilograma.

U Splitu održan dvodnevni 5. međunarodni pčelarski sajam Dalmatina 2014

Svi su jednoglasni kako je riječ o iznimno značajnoj gospodarsko-gastronomsko-turističkoj manifestaciji koja je okupila mnoštvo zainteresiranih proizvođača meda te pčelinjih i inih proizvoda gotovo iz cijele Hrvatske te iz obližnjih zemalja. Na sajmu su sudjelovali i vodeći proizvođači meda i opreme iz Hrvatske koji su na izložbenim štandovima nudili gotovo sve što se veže na pčelarstvo; stručnjaci te predstavnici pčelarskih udruga, znanstvenih institucija; trgovaca, ugostitelja i hotelijera.

Pčelari - slijeva Ivan Mravak i Nikša Jurić

Dakako, pozornost posjetitelja privlačila je i matična mliječ, propolis i cvjetni prah, baš kao i sve izložene vrste meda poput onog od kadulje, vrijeska, klena, bagrema te njihovih zdravih izvedenica, mirisa, okusa.

Bile su im zanimljive i izložene košnice - ne samo nove, nego i one stare poput muzejskih eksponata; pa hrana i lijekovi za pčele, posude i posudice za vrcanje te čuvanje meda, zaštitna odjeća, sterilizatori voska, različita oprema za industrijsku proizvodnju meda.

U sklopu sajma održana su i zanimljiva edukativna predavanja i korisne radionice, a naglašene teme su vezane za intenzivnu proizvodnju meda, bolesti pčela, pčelinje paše, funkcioniranje malog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Među korisnim zaključcima međunarodnog skupa pčelara ističe se i onaj koji poručuje proizvođačima meda kako je budućnost pčelarstva u seljenju košnica.

Istaknuo ga je ugledni pčelar iz Cetinskog kraja, mjesta Gale kod Grada Sinja, te najistaknutiji organizator sajma Ivan Mravak, predsjednik Saveza pčelarskih udruga Splitsko-dalmatinske županije, koji je tom prigodom naglasio kako na području te županije ima oko 1.200 pčelara u više od 20 pčelarskih udruga, s više od 35.000 košnica, dvostruko više nego prije nekoliko godina, te da je za sve njih ovogodišnja sezona bila iznimno uspješna što se ni izbliza ne može reći za proizvođače meda u sjevernoj Hrvatskoj.

Med medljikovac pčelara Petra Čokolića iz Novih Sela proglašen šampionom

Inače, na svečanoj dodjeli diploma proglašena su tri najbolja meda. Prvo mjesto je osvojio med medljikovac Petra Čokolića, pčelara iz Novih Sela u dalmatinskom zaobalju, koji je proglašen šampionom, dok je drugo mjesto pripalo medu od kadulje Marijana Zrilića, a treće mjesto medu medljikovac Joška Kristića.

Pčelarenje u dalmatinskom kršu

Fizikalno-kemijsku i mikroskopsku analizu meda i ocjenjivanje prijavljenih uzoraka, na temelju Pravilnika o kvaliteti meda te inih pčelinjih proizvoda, odradili su stručnjaci zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Naime, od 81 uzorka meda, izloženih na sajmu, čak su 32 meda proglašena zlatnima, njih 28 srebrenima i 21 med je dobio brončanu medalju i diplomu. Još jedna zanimljivost je vezana za ovogodišnji 5. međunarodni pčelarski sajam Dalmatina 2014. - za 22-godišnjeg pčelara Ivana Jakaša na otoku Hvaru, koji se samoinicijativno počeo baviti uzgojem pčela i proizvodnjom meda još u osamnaestoj godini života. On je, kao najmlađi natjecatelj, za svoj med dobio srebrnu medalju i diplomu, što je također rijetkost ne samo u Hrvatskoj, koji govori kako se mladi ljudi u Dalmaciji sve više okreću pčelarstvu, vjerojatno i zato što nemaju izgleda za posao u inim djelatnostima.

Takvi se primjeri ne mogu ni zamisliti u gospodarski razvijenijim sredinama, posebice ne u ruralnom prostoru poput Općine Dugopolje gdje se bilježi najmanje pčelara. Vremešniji pčelari to objašnjavaju činjenicom kako se mladim ljudima u toj lokalnoj zajednici nude sigurnija rješenja zapošljavanja i življenja u tvrtkama, pogonima dugopoljskih gospodarskih zona?!

Pčelari Dalmacije

"U svakom slučaju, zadovoljni smo odazivom natjecatelja, posjetitelja; količinom i kvalitetom izloženog meda, prvenstveno brojem uzoraka za ocjenjivanje (81). Jer, to je najposjećeniji sajam tijekom ove godine u Hrvatskoj - po broju uzoraka meda, izlagača i predstavljanju opreme pčelara i pčelinjih proizvoda, a i količini izloženog kvalitetnog meda, te predstavnika udruga, građana posjetitelja. Pokazatelj je to kako ove godine, primjerice u Dalmaciji, ima dosta meda odnosno pčelinjih proizvoda. To sve ujedno potvrđuje kako je ova godina bila na tom području bila doista iznimno dobra, izdašna medom, posebice zadnje ovogodišnje paše u sezoni vriska.

Svi pčelari koji su ostali na području Splitsko-dalmatinske županije, imali su iznimno dobre prinose na medu od klena, po čemu je ova godina u Dalmaciji gotovo rekordna. I tko zna kada će više biti takva jer toliko meda, i tako kvalitetnog meda, nije bilo dugi niz godina na području Dalmacije, kao ove 2014.

Za razliku od dalmatinskih pčelara, naše kolege u unutrašnjosti Hrvatske, njezinu kontinentalnom dijelu, imali su iznimno lošu godinu, ne tako mednu. Zapravo, pčelari u kontinentalnoj Hrvatskoj nisu imali toliko mogućnosti jer su im sve poljoprivredne kulture, koje mede, poremetili neodgovarajući, katkada i ekstremni klimatski uvjeti, posebice česte kiše.

Pčelar Ivan Mravak,

predsjednik Saveza pčelara SDŽ

Naime, poremetile su unose i prinose meda u košnici pa su pčelari osuđeni na prehranu svojih pčela koko bi ih izvukli iz zime. Tako je ova godina za njih, nažalost, bila katastrofalna jer gotovo ništa nisu izvrcali zato što u košnicama nisu imali unosa niti prinosa.

Zato će oni pčelama morati osigurati dodatnu prehranu kroz šećer, što je u biti i nužno, a to će im izazvati i dodatni rashod. A dodatni je problem u tomu što će oni sve osigurati svojim sredstvima", kazao je dugogodišnji dalmatinski pčelar Ivan Mravak, predsjednik Saveza udruga pčelara Splitsko-dalmatinske županije.

Na sajmu ocjenjivan 81 uzorak meda, od kojih su čak 32 dobila zlatnu medalju

Dodao je da se pčelarstvo počeo baviti još 1982. godine kao sporednim zanimanjem, a intenzivno nakon Domovinskog rata. Inače, pčelar Mravak je poznati proizvođač kvalitetnog meda, matičnu mliječ, propolis, cvjetni prah, vosak. Ima 400 košnica i do sada je za svoj med dobio mnoga priznanja na nacionalnim sajmovima. Za Mravka ističu kako je najveći proizvođač meda te inih pčelinjih proizvoda na području od Karlovca do Konavala, a Ivan dodaje kako se iz godine u godinu sve više većava broj mladih pčelara, onih koji se uistinu ozbiljno žele baviti pčelarstvom, dakako i eko-medom.

Prema neslužbenim podacima sada samo na području Cetinskog kraja ima više od 200 pčelara organiziranih u 5 pčelarskih udruga, koji u funkciji imaju oko 10 tisuća košnica. Na 5. međunarodnom pčelarskom sajmu Dalmatina 2014. u gradu podno Marjanom itekako su zapaženi i medovi pčelara Nikše Jurića iz Splita, člana Pčelarske udruge Ružmarin, koji drži košnice u Kotlenicama u ruralnom prostoru Zamosorja, Jurice Rubina s otoka Hvara (Jelsa), koji je ujedno i poznati maslinar te proizvođač maslinova ulja, Nedjeljka Varvodića iz Roža s južnih padina planine Kamešnice na oko 1.100 metara nad morem, koji je dobio diplomu i srebrnu medalju.

Proizvodnja eko meda sve više osvaja košnice

Najtrofejniji dalmatinski pčelar u natjecanju ovogodišnjeg 5. međunarodnog pčelarskog sajma Dalmatina 2014, je Petar Čokolić iz Novih Sela nadomak Blata na Cetini i Grada Trilja, dobitnik zlatne medalje i diplome za prvu nagradu meda.

To visoko priznanje, šampionsku nagradu, dobio je za med medljikovac od klena, kadulje, drače, a ima 50 košnica koje drži uglavnom u Novim Selima. "Redoviti sam izlagač meda na sajmovima čiju su kvalitetu, okus i miris upoznali mnogi potrošači ne samo u Dalmaciji. Nagradu sam očekivao za kvalitetu meda po svim parametrima, ali ne i šampionsku.

Sve oko pčela radimo ja i moja žena, a pomognu nam i naši sinovi kad kog mogu. No svaki od njih ima svoje obveze prema obitelji i na radnom mjestu. Ovogodišnja šampionska nagrada će mi produljiti životni, rekao bih i radni vijek. Još uvijek intenzivno radim sve poslove oko košnica, pčela i vrcanja, te pakiranja i prodaje meda. Kasno legnem, a rano ustajem. Svaki dan planiram što ću uraditi idući dan i u tome nema odstupanja. Tako funkcioniram od svoje rane mladosti, a sada imam nešto više od 75 godina života", priča marljivi, ugledni i optimistični pčelar Petar Čokolić, ističući:

Izloženi med i pčelinji proizvodi

"I sada sam oran za svaki posao na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, toliko sam željan posla kao da sam se tek rodio, posebice oko pčela i meda. Dosta jedem voća i pčelinjeg meda te mliječnih proizvoda – mlijeka i sira, ali i povrća, i to je sve domaće. Također me raduju moji nasljednici – sin koji drži pčele i unuk koji ih voli.

Naime, unuku sam dao nekoliko košnica pčela u koje se on zaljubio od prvog dana kako je prohodao, odnosno otkako je kao dječak sa mnom vrludao oko košnica. Sve što izvrca iz svojih košnica, to je njegovo; to ga raduje i potiče. I on će jednog dana imati puno svojih košnica, zasigurno više nego ja – to očekujem i tome se već sada radujem. Neće ga zaustaviti nikakve teškoće u tom poslu, niti gospodarsko-društvene krize, još manje zahtjevni poslovi oko pčela i vrcanja meda, pakiranja i prodaje, te eventualnog liječenja pčela. Dakle, moja je žarka želja da moji nasljednici nastave očevim i didovim putem."

Mladi se u Dalmatinskoj zagori okreću uzgoju pčela i proizvodnji meda

No, med pčelara Nedjeljka Varvodića iz Roža, sela na planini Kamešnici u Cetinskom kraju, dobio je srebrnu medalju i diplomu, koji je nedavno imao više od 100 košnica, ali ih je, kaže, smanjio na 70 – iz objektivnih i subjektivnih razloga. "Moj nagrađeni med je od vrijeska, no kvalitetan je i moj med medljikovac. Za taj med se može reći kako je životinjskog podrijetla što je itekako zanimljivo, jer ga pčele nisu kupile na cvjetovima biljaka, nego na klenu, drvu koje nema ničeg osim gola stabla.

Edukacija mladih - vrcanje meda

Stručnjaci tumače kako na golo drvo klena padnu tzv. medne rose na koju slijeću pčele, te kupe, odnose i unose u košnicu kao, takoreći, gotovo proizvod. Pčele ga, dakle, odnose s klenova drva, donose i pohranjuju u košnici. Nakon što su ga kušali, konzumirali mjerodavni stručnjaci tvrde kako je to med broj jedan, odnosno prvoklasni dalmatinski med.

Problem je samo u tome što taj med još nije prepoznatljiv na tržištu kao ini medovi poput onog od kadulje, vrijeska, bagrema, drače, jer se on još analizira, o njemu se govori. Raduje me što sam dobio srebrnu medalju i diplomu za med od vrijeska. Inače, tijekom godine prodamo velike količine domaćeg meda, najviše na kućnom pragu u Rožama na planini Kamešnici", kaže Nedjeljko Varvodić, ističući kako sve oko pčela i meda, baš kao i on, radi njegova žena Neda, koja mu je desna ruka.

"Moramo se orijentirati isključivo na kvalitetu meda koji ne smijemo prodavati kao sirovinu, nego kao proizvod – deliciju. Zato ga moramo pakirati u manjim količinama i tako ga nuditi tržištu, odnosno više ga plasirati na europskom tržištu, jer on to itekako zaslužuje s obzirom na svoju kvalitetu, aromu, okus, ljekovitost. Svoj med najviše moramo prilagoditi kupcima na njemačkom tržištu jer baš Nijemci najviše traže naš med, ali ne samo zemljama članicama EU, nego i cijelom svijetu. Sada imamo viška meda, iako je ova godina u kontinentalnoj Hrvatskoj bila iznimno loša. Nadam se kako se takvo stanje neće ponoviti iduće godine.

Naime, prema mojoj nepotvrđenoj informaciji u Hrvatskoj godišnje proizvodimo oko 650 tona kvalitetna meda pa ga imamo i za izvoz. No, dalmatinski pčelari imaju problema s njegovim otkupom, kao da se osjeća zasićenost tržišta tim proizvodom. I turistička sezona i posezona je prestala kada mnogi dalmatinski pčelari, osobito na otocima i u priobalju, prodaju turistima gotovo sve zalihe meda. Zato su se rijetki pčelari s dalmatinskih otoka uzorcima svoga meda natjecali na ovogodišnjem 5. međunarodnom pčelarskom sajmu Dalmatina 2014, ali oni ni lani nisu imali meda na ocjenjivanju, jer su sve količine prodali tijekom turističke sezone i posezone", riječi su splitskog pčelara Nikše Jurića, koji ističe kako na inozemnom tržištu vlada veliko zanimanje baš za dalmatinski med.

Proizvodnja meda u većim količinama – dodatna gospodarska snaga Hrvatske

Dodaje kako na području Splitsko-dalmatinske županije ima dosta prostora i ispaše za sve pčelare, njihove košnice i pčele, samo se treba organizirati i pridržavati postojećeg Pravilnika, poštovati red. Pčelar Jurić ujedno ukazuje i na problem koji gotovo najviše muči dalmatinske pčelare, a odnosi se na nepristupačnost ispašama uslijed nedostatka prijelaza preko uskih ograđenih parcela ne samo u dalmatinskom zaobalju te na otocima. Poručuje kako je pravi med baš ona koji se kristalizira zaključujući:

Kada bi pčelari u Hrvatskoj godišnje proizveli nekoliko tisuća tona kvalitetna meda, što bi mogli ostvariti uz normalne uvjete, bila bi to dodatna gospodarska snaga naše zemlje!

Povezana biljna vrsta

Kadulja

Kadulja

Sinonim: Ljekovita kadulja, žalfija, šalvija | Engleski naziv: Shop sage | Latinski naziv: Salvia officinalis L.

Kadulja ima raznoliku namjenu, no najčešće se upotrebljava za dobivanje eteričnog ulja. Čaj od kadulje služi za obloge za rane te za ispiranje usta i grla radi dezinfekcije.... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Med 5. MSP Dalmatina 2014 Klen Smilje Kvaliteta Proizvodnja meda Tržište Eko med Košnice Joško Kristić Marijan Zrilić Seljenje košnica Budućnost pčelarstva Matična mliječ Vrijesak Kadulja Medljikovac

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi