Ukoliko su pčelari redovito obavljali prihranu, ne bi trebalo biti većeg pomora, kaže pčelar Željko Balen
"Iza nas je jedna lijepa zima kada su u pitanju pčele. Temperaturni minusi su bili konstantni, tako da nisu napuštale košnice do prije dva tjedna kada je zatoplilo“, kaže Željko Balen, predsjednik požeškog Pčelarskog društva Zlatna dolina i član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza.
Obično u proljeće dolazi do određenog gubitka, odnosno povećane stope smrtnosti u pčelinjoj zajednici.
"Ukoliko su pčelari redovito obavljali prihranu, ne bi trebalo biti većeg pomora. Prošlog ljeta je bilo dosta sušnih razdoblja, a ako je izostala prihrana, pčele su mršave, slabe i osjetljive i u tim slučajevima dolazi do povećanog broja ugibanja", kaže Balen, te dodaje:
"Procjenjujem da bi u Hrvatskoj stopa smrtnosti mogla biti maksimalno do 20%, no kako čujem od kolega u Srbiji, tamo bi postotak mogao biti znatno veći“.
Zabranjeni pesticidi za tretiranje uljane repice glavni uzročnici pomora pčela u Hrvatskoj
Međutim, u nekim europskim zemljama stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajuće prognoze.
Prema priopćenju Mreže bioraznolikosti za pčele, stopa smrtnosti ovih oprašivača u većini europskih zemalja već je prešla 12%, a predviđa se da bi do proljeća mogla doseći zabrinjavajućih 40%, piše Lafranceagricole.
"Uzrok tome je razoran koktel nutritivnih nedostataka, pojačanog parazitizma i virusa", stoji u priopćenju.
Stručnjaci smatraju da je glavni uzrok povećane smrtnosti pčela pristup hrani. Nepredvidivo vrijeme tijekom 2024. godine ozbiljno je pogodilo proizvodnju meda, ali i smanjilo rezerve peludi i nektara koji su ključni za preživljavanje pčelinjih kolonija.
"Nedovoljna i neuravnotežena prehrana slabi pčele, čineći ih osjetljivijima na bolesti i parazite", precizira Mreža bioraznolikosti.
Mreža bioraznolikosti također upozorava na problem prenatrpanosti pčelinjih zajednica.
"Pčele se nalaze u situaciji u kojoj se moraju boriti na nekoliko frontova: nedostatak hrane, parazitske infekcije poput Varroe i Noseme, te virusi", kažu. U takvoj situaciji, pčelama je potrebna specifična hranjiva tvar, poput polifenola, koji se nalaze u određenim vrstama peludi. Bez njih su dodatno ugrožene.
Za pčelare, jedina nada u borbi za opstanak pčela jest duža zima. Takav scenarij mogao bi odgoditi razvoj kolonija i smanjiti pritisak parazita. Međutim, stručnjaci ističu da se za dugoročnu sigurnost mora poduzeti mnogo više.
"Jedino rješenje za osiguranje budućnosti pčela je jačanje biološke raznolikosti", naglašava Philippe Lecompte, ekološki pčelar i predsjednik Mreže bioraznolikosti za pčele.
Treba biti što više cvijeća, bilo da dolazi iz poljoprivrednih kultura poput uljane repice, suncokreta i lucerne, ili iz prirodnih prostora poput živica i šumskih rubova.
"Bez ovih resursa, naše pčele su osuđene na propast", zaključuje Lecompte.
Tagovi
Autor
Pčelari, u savjetovanju je Program potpore za saniranje šteta uzrokovanih pomorom pčela
Drska krađa, laik to ne bi znao učiniti: Zdravku Perdijiću netko izvrcao med, odnio i košnice
Zamjena pčelinjih matica: Kako i zašto pčele mijenjaju svoju kraljicu?
Izišao je novi broj Jadranskog pčelara
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
