• FAZOS
  • 23.11.2018. 13:30

Priroda i poljoprivreda mogu zajedno: Kako do mjera potpora za pčelarstvo?

Mnoštvo korisnih podataka pčelari i ekološki poljoprivrednici doznali su na radionici o zaštiti prirode u poljoprivrede. Od načina kako poboljšati oprašivanje usjeva, preko savjeta o zaštiti pčela od ptica pčelarica te podataka o ostvarivanju Mjera potpora iz Programa ruralnog razvoja RH i Programa potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju Osječko-baranjske županije, do predstavljanja projekta ''Organic Bridge'', Centra za razvoj ekološke proizvodne i Solidarne eko grupe.

Foto: Melita Berečić
  • 409
  • 32
  • 0

Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održana je radionica "Zaštita prirode u poljoprivredi", namijenjena pčelarima i ekološkim proizvođačima kako bi im olakšala poslove i odgovorila na pitanja s kojima se svakodnevno susreću. U prvom dijelu, nastojalo se otkloniti neke od predrasuda u pčelarstvu pa je prof.dr.sc. Zlatko Puškadija govorio o takozvanoj oprašivačkoj krizi u kojoj neki pčelu gledaju kao rješenje, a drugi kao problem. Podsjetio je da pčele nisu jedini oprašivači te da najnovija istraživanja pokazuju da su najbolji prinosi usjeva, primjerice, uljane repice i suncokreta, kada su različiti oprašivači poput bumbara, osa, muha…

O pčelama i pčelaricama

"Veći dio posla napravi pčela, a ostali ga dorade. Jedni bez drugih ne idu pa je važno zaštititi i staništa važna ostalim kukcima. Pčelama gospodari čovjek, ali ako se ostave uvjeti za stabilan razvoj korisnih kukaca kojima čovjek ne gospodari, priroda će i za pčele biti izdašnija i bolja. Također, kada nema dovoljno oprašivanja, ljudi su skloni povećati poljoprivredne površine - iskrčiti šume, isušiti močvare i napraviti kanale, ali time nastaje još veća degradacija prirode i smanjuje se količina prirodnih oprašivača pa nastaje svojevrsna spirala smrti. To treba izbjeći vraćajući u agroekosustav živice, šumarke, gajeve i tako napraviti staništa koja pogoduju i pticama kako bi se povećala bioraznolikost", rekao je profesor Puškadija.

A o odnosu ptica pčelarica i pčela govorila je dr.sc. Ivančica Jurčević Agić, ističući kako ravnoteža među njima postoji odavno te da je sada cilj postići suživot pčelara i pčelarica. Rekla je kako je važno ukloniti predrasude koje pčelari imaju prema tim pticama jer se one unatoč nepravedno dodijeljenom imenu ne hrane samo pčelama, nego više vole druge kukce - vretenca, ose, stršljene, leptire, skakavce…

vd
Radionica "Zaštita prirode u poljoprivredi"

"Ako im je kolonija gnijezda blizu košnica, naravno da će pčele na njihovim jelovniku biti češće, zato smo pokušali doći do metoda kako zaštititi košnice od ptica pčelarica. To je prije svega, premještanje košnica na drugu lokaciju, a zatim orezivanje suhih grana koje služe kao promatračnice s kojih pčelarice kreću u lov.  Novija metoda je postavljanje hotela za kukce.

Populacija pčelarica u Hrvatskoj je stabilna, a višestruko je zaštićena i hrvatskim zakonima, europskim direktivama i Bernskom konvencijom. Propisana je i kazna za njihovo ubijanje koje nikako nije rješenje jer, osim što izaziva osudu javnosti i povlači sankcije, uzrokuje i poremećaj prirodne ravnoteže. Uklanjanjem pčelarica ne bi postojali predatori koji se hrane stršljenima, a svaki pčelar dobro zna što stršljeni mogu napraviti kada uđu u pčelinju košnicu", zaključila je Ivančica Jurčević Agić.

Mjere potpora ruralnom razvoju

Pozornost pčelara i ekoloških proizvođača zaokupila je dipl.iur. Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Osječko-baranjske županije predstavljajući Mjere potpora iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. i Programa potpora ruralnom razvoju Osječko-baranjske županije. Pročelnica se bazirala na mjere povezane sa zaštitom okoliša i ekološkom proizvodnjom kako bi poljoprivrednici vidjeli dostupnost tih mjera i doznali tko su prihvatljivi korisnici, koliki su intenziteti potpore te način na koji te potpore mogu ostvariti. Posebno je predstavila mjere vezane za biljnu i stočarsku proizvodnju i istaknula mjere vezane uz pčelarstvo.

"Mjere potpora za pčelarstvo uključuju preradu, sudjelovanje na različitim sajmovima i manifestacijama te kontrolu kvalitete proizvoda i tu se mogu ostvariti potpore do 100 % prihvatljivih troškova. Javni poziv otvoren je do 1. prosinca, sredstava ima dovoljno i trebaju nam se javiti svi koji su imali ulaganja u tom razdoblju kako bi ostvarili potporu. Zainteresirani nam se uvijek mogu javiti, uvijek smo spremni pomoći, čak i u slučajevima kada od nadležnih institucija ne mogu dobiti odgovore na pitanja. Tada se mi uključimo jer nama je puno lakše razgovarati s određenim institucijama i uvijek smo ljudima spremni pomoći bez obzira jesmo li tu nadležni ili nismo", rekla je pročelnica Wendling. A njezine riječi potvrdila su pitanja nazočnih, na koja je spremno odgovarala.

Svijetla budućnost ekološke proizvodnje

Jedan od korisnika mjera je Krunoslav Boris, vlasnik istoimenog OPG-a iz Višnjevca. 

vf
Sudionici su zadovoljni održanom radionicom

"Pčelarstvom se bavim od 2007. godine, prvi put sam se prijavio na natječaj za nacionalne manjine jer sam Slovak i sad čekam potpisivanje ugovora i dobivanje sredstava koja ću uložiti u unaprjeđenje proizvodnje i proširenje pčelinje zajednice. Nakon toga bih išao na tip operacije 6.3.1 Programa ruralnog razvoja i započeo ekološku proizvodnju borovnica. Ovakva su predavanje vrlo korisna i bilo bi dobro da se organiziraju što češće jer mi koji puno radimo u poljoprivredi ne stignemo sve pratiti na internetu. Ovaj put sam malo proširio svoju svijest, recimo o stanju tla i mikroorganizama, uporabi pesticida i insekticida i spaljivanju korova", rekao je Boris i dodao da je optimističan kada je riječ o dobivanju potpora i bavljenju ekološkom proizvodnjom.

Takvom optimizmu idu u prilog projekt "Organic Bridge" i novoosnovani Centar za razvoj ekološke proizvodnje, o čemu je govorila mr.sc. Lidija Maurović Košćak, tajnica Centra. Predstavila je pogon za preradu voća i povrća u Ivanovcima kojim će se ekološki proizvođači moći koristiti po povoljnim uvjetima, kao i dobivati podršku putem edukacija i savjetovanja.

Solidarnu eko grupu predstavila je prof.dr.sc. Mirjana Brmež, a nakon radionice neki od proizvoda članova grupe mogli su se vidjeti i kušati na tom prigodom upriličenoj maloj eko tržnici.


Fotoprilog


Tagovi

Radionica Zaštita prirode u poljoprivredi Mjere potpore Pčele Ptice Eko proizvodnja Silva Wendling Osječko-baranjska županija


Autorica

Melita Berečić

Melita Berečić

Melita je dugogodišnja novinarka i obrađivala je razne novinarske teme. Zaljubljenica je u prirodu i ekološku poljoprivredu.


Partner

Osječko-baranjska županija

Trg Ante Starčevića 1, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: +385 (0) 31 200 588, e-mail: poljoprivreda@obz.hr web: http://www.obz.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi