• Pčelarski proizvodi
  • 07.05.2010.

Primjena pčelinjih proizvoda u zaštiti ljudskog zdravlja

  • 2.237
  • 108
  • 0

Razvijeni svijet sve više se susreće sa zdravstvenim poteškoćama. Najveći problemi na tom polju su kardiovaskularne bolesti, karcinom te tegobe starije životne dobi. Ponekad je teško objektivno utvrditi uzroke i čimbenike koji dovode do navedenih stanja, ali većina znanstvenika smatra da loše životne navike poput nepravilne hrane, nesigurnosti i napetosti u svakodnevnom životu, borba za životnim uspjehom i zagađenje okoliša bitno doprinose nastanku zdravstvenih problema.

Zahvaljujući molekularnoj biologiji i biokemiji mi danas znamo što se događa u našem organizmu. Razumljivo da znanja stečena na molekularnom nivou primjenjujemo u svakodnevnici putem kvalitetne ishrane i načina života. U novije vrijeme učestalo se govori o utjecaju slobodnih radikala i antooksidansa na zdravlje ljudi. Pri tome se često slobodni radikali označavaju kao „loši“, a antioksidansi kao „dobri“. Međutim valja kazati da slobodnih radikala ima i prirodno u ljudskom tijelu. Primjerice, oni sudjeluju u metaboličkim procesima u oksidiranju masti, ugljikohidrata i bjelančevina stvarajući toplinu i energiju. Nadalje, leukociti stvaraju i potom oslobađaju u izvanstanični prostor slobodne radikale (superoksid i vodikov peroksid) koji tamo uništavaju uzročnike zaraznih bolesti. Međutim, radikali nastaju i egzogeno kao posljedica ionizacijskog zračenja, ultraljubičastog svijetla i okruženja u kojem živimo. U tim slučajevima slobodni radikali nastali zbog takvih neprirodnih navika nadmašuju količinu radikala potrebnih za normalne fiziološke procese i postaju štetni slobodni radikali.

Oni se u tijelu stvaraju kao posljedica stalnih prekomjernih ili naglih ekstremno loših životnih navika: masna hrana, mnogo biljnih ulja, pečena i pohana hrana, roštilj, suhomesnati proizvodi, sjedelački način života, mnogo alkohola i cigareta, debljina te psihički stresovi i gladovanja. Uvjeti u kojima štetni slobodni radikali nadmašuju potrebne slobodne radikale u organizmu dovode do stanja oksidativnog stresa. Razumljivo da ti prekobrojni štetni radikali oštećuju stanične strukture ljudskog tijela dovodeći do oštećenja ,mutacija ili pak razaranja DNK u stanicama ljudskog tijela. Izravna posljedica njihovog štetnog djelovanja može se prepoznati u ranijem starenju, većoj sklonosti prema bolestima srca i krvnih žila, karcinomu, reumatoidnom artritisu te čitavom nizu drugih bolesti. Međutim, na drugoj strani nalaze se „dobri momci“ tj. antioksidansi koji sprječavaju, zaustavljaju i djelomice popravljaju oštećenja nastala djelovanjem radikala. Mehanizam djelovanja antioksidansa jest veoma složen i uključuje u sebi djelovanje antioksidansa u užem smislu riječi (vitamini A, C i E....), koenzima ili kofaktora (cink, bakar, mangan, selen, magnezij, flavonoidi....) te od enzima koji su konačne „ubojice“ štetnih radikala. Izvori antioksidansa su voće, povrće, maslinovo ulje, riža, riba, zeleni čaj i pčelinji proizvodi.

Pojednostavljeno, pčelinji proizvodi su riznica antioksidansa i predstavljaju istinsko bogatstvo za ljudsko zdravlje. Poglavito se to misli na med koji već po svojem sastavu upućuje kod kojih bolesti se može koristiti. Mi danas znamo da med (osim vode i ugljikohidrata) sadrži mnogo antioksidativnih sastavnica poput enzima, minerala, flavonoida i vitamina. Nedvojbeno je utvrđeno da med pomaže kod bolesti dišnog sustava, kod ginekoloških problema, PMS-a i jutarnjih mučnina. Zatim, med pomaže kod gastritisa, normalizira peristaltiku i uklanja opstipaciju crijeva, a također zaustavlja i proljev. Med kao prirodni zaslađivač visoke energetske vrijednosti preporučuje se sportašima zbog energije i stimulacije srca, umora, iscrpljenosti i anoreksije. Nesporno je utvrđeno da se pri uzimanju 200 grama meda dnevno povećava dinamometrijska snaga u sportaša za 20 %. Primjerice, med je neizostavan kod alpinista, atletičara, planinara, biciklista, plivača i skijaša. Koriste ga i pacijenti za liječenje i detoksikaciju jetre te u borbi protiv anemija. Dobar se pokazao i u liječenju upala mokraćnih putova, a novija saznanja nam govore da med djeluje protukancerogeno.

Unatrag nekoliko godina mnogi znanstvenici nazivaju propolisproizvodom 21. stoljeća“. U njemu možemo pronaći mnogo flavonoida i drugih antioksidativnih sastojaka. Valja kazati da propolis djeluje protiv bakterija, virusa, protozoa i gljivica. Djeluje protuupalno i protuoksidativno, imunostimulatorno te ubrzava osteogenetske procese. Smatra se da posjeduje regenerativni učinak na tkiva. Glavna prepreka većoj uporabi propolisa u bolnicama ogleda se u problemu standardizacije propolisa . Treba naglasiti da se standardizacija propolisa i drugih pčelinjih proizvoda ne može samo zasnivati na njihovom kemijskom sastavu već i po njihovom učinku na ljudski ili životinjski organizam što uključuje mnogo rada i istraživanja.

Na nekoliko zadnjih konferencija o apiterapiji znakovito mjesto u širokoj paleti pčelinjih proizvoda zauzeo je pčelinji otrov. Smatra se da pčelinji otrov bitno pomaže kod bolesnika s multipom sklerozom, za liječenje upale zglobova i mišićnih distofija.

Unatoč spoznaji da pelud nije primarno pčelinji proizvod već ga pčele samo skupljaju, njegova uloga u ljudskom organizmu je nebrojeno puta potvrđena. Primjerice, mi danas znamo da pelud:

  • poboljšava cirkulaciju krvi, jača koronarne arterije i mišićno tkivo srca
  • ima pozitivni učinak na rast i razvoj,
  • povećava broj leukocita, eritrocita,
  • biostimulativna i regenerativna svojstva (jetre),
  • ima protubakterijski učinak kod želučano-crijevnih oboljenja i infekcija mokraćnih puteva (Esherihia coli, Salmonella),
  • djeluje na lipidni metabolizam (smanjenje triglicerida),
  • usporava starenje,
  • pomaže u liječenju bolesti prostate
  • djelotvoran kod iscrpljenosti,
  • učinkovit je u kozmetici

Pčelinji proizvod koji također zaslužuje pozornost je i matična mliječ. Njezina je uloga u zaštiti ljudskog organizma veoma važna. Utvrđeno je da matična mliječ ima sljedeće učinke:

  • biostimulativni učinak
  • pojačava oksidativnu fosforilaciju, ubrzava razmjenu tvari,
  • povećanje energije i izdržljivosti,
  • povećava otpornost na stres i bolesti,
  • pomaže u regeneraciji stanica i tkiva,
  • smanjuje razinu kolesterola,
  • pozitivni učinak na krvožilni sustav, stabilizira krvni tlak,
  • poboljšava memoriju (acetil kolin neurotransmiter),
  • stimulira imunološki sustav, potiče apetit,

Važan pčelinji proizvod je i vosak. Unatoč spoznaji da se vosak primarno koristi u praktičnom pčelarstvu, kozmetici ili u izradi svijeća sve više postoje izviješća o njegovoj ponovnoj primjeni u medicinske svrhe. Poglavito se to misli na uporabu svijeća od voska u čišćenju ušiju.

U konačnici treba kazati da umjerena fizička aktivnost, kuhana hrana te uravnotežen načina prehrane i stil života uz umjereni dodatak pčelinjih proizvoda (minimalno 20 grama meda, 10-15 kapi propolisa i 6-7 kapi matične mliječi dnevno) predstavlja temelj za dugi život.

Autor: Zlatko Tomljanović, dr. vet. med.


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Pročitaj više »

Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Pčelarski proizvodi Pčelarstvo Pčele Med Vosak Propolis Matična mliječ Pelud


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi