• Pomor pčela
  • 10.01.2014. 07:27

Pomor pčela diljem Hrvatske zvoni na uzbunu

Zbog visokih temperatura pčele izlaze iz košnica i legu, što je za njih pogubno. Pomor insekata koji oprašuju 70 posto biljaka koje jedemo prijavljuju u cijeloj zemlji

Foto: freedigitalphotos.net
  • 1.559
  • 303
  • 0

Neuobičajeno toplo vrijeme pogodilo je cijelu Europu, a nestanak pčela odavno muči i cijeli kontinent. Osim klimatoloških uvjeta, uzroci su razne bolesti, ali i velik broj agresivnih pesticida. Nestanak pčela je zabrinjavajući jer one sudjeluju u oprašivanju 70 posto usjeva koji se koriste u ljudskoj prehrani. Prema dosadašnjim saznanjima, slaba prehrana pčela, suša i uporaba pesticida izazivaju kod njih ekstremni stres. S druge strane, znanstvenici ukazuju na nametnika grinju varoe, koji parazitira na pčelama i leglu i prenosi im viruse. Pčelari kažu da su grinje varoe postale otporne na insekticide kojima ih se ubijalo te da šteta na košnicama postaje sve veća. No, štete ne pogađaju samo pčelare. Diljem svijeta, usjevi i druge kulture uvelike ovise o oprašivanju pčela medarica.

Sve više se, za potrebe oprašivanja prakticira i uvoz košnica iz drugih zemalja pa je moguće da je i to rezultiralo uvozom novih bolesti pčela. I dok pčelari iz Istre, Međimurja, Podravine te s Korčule prijavljuju pomor pčela, nagađa se da su uzrok neprirodno visoke temperature. Pčele misle da je proljeće, pa umjesto da miruju - izlaze iz košnica. Vani ne pronalaze hranu, a u košnicama troše zalihe, što nije dobro. Visoke temperature ubojite su za pčele jer su temelj i za nastanak mnogih bolesti. S druge strane, događa se i da matica počne leći jajašca. Podmladak opet troši zalihe hrane, a leglo često ne izdrži do ljeta. Pčelari strahuju da se ne ponovi zima od prije četiri godine, kad su ostali bez 20 posto korisnih kukaca.

Pet godina praćenja podataka o gubicima pčelinjih zajednica u Hrvatskoj

Podatke o gubicima pčelinjih zajednica, u sklopu redovitih aktivnosti i suradnje Hrvatske poljoprivredne agencije s pčelarima, prikupljamo od 2009. Kroz prve tri godine prikupljen je broj anketa relevantan za procjenjivanje stanja u pčelarstvu. Prestankom izravnih kontakata između djelatnika HPA i pčelara, ankete su prikupljane na pčelarskim skupovima i posredstvom interneta. Na žalost, odziv pčelara je bio relativno slab. Kada se podaci iz anketa analiziraju prema regijama, vidljivo je da su gubici dijelom vezani uz uvjete pčelarenja, te su i najveći gubici zabilježeni u Lici i Gorskom Kotaru.

Najveće gubitke po pčelinjaku imaju pčelari s manjim brojem zajednica. Takvim je pčelarima teži oporavak jer imaju manju bazu iz koje mogu samostalno uzgojiti nove zajednice. Kroz godinu, gubici su najveći u drugom dijelu zime (veljača i ožujak), međutim iz prikupljenih podataka je vidljivo da na području Hrvatske, pčelinje zajednice stradavaju tijekom cijele godine. Procjena pčelara o uzrocima gubitaka na prvo mjesto stavlja invadiranost zajednica varoom, a odmah iza varooze slijede uočeni problemi s maticama, nedostatak hrane bilo u zimskom razdoblju ili kroz sezonu te nozemoza. Procjenjuje se da su anketirani pčelari od 2009. izgubili ukupno 21.209.700,00 kn. Postavlja se pitanje koliki su stvarni gubici u pčelarskom sektoru po godini?

Kako im s terena dolaze informacije o naglom slabljenju brojnih pčelinjih zajednica i njihovom odumiranju, a ovo toplo vrijeme može nas dovesti u dosad nezapamćene gubitke na pčelinjacima diljem Hrvatske, pčelarske udruge Propolis i Pčelinjak te Hrvatska poljoprivredna agencija pozivaju sve hrvatske pčelare da hitno ispune Upitnik o ovogodišnjim gubicima pčela i dostave ga Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji.

Što pčelari mogu učiniti odmah?

Najhitnije treba pregledati sve zajednice i u onima gdje su pčele izbile na satonošu, njima treba odmah staviti po šećernu pogaču na samu satonošu upravo na mjesto na kojem su pčele „proključale". Važno je naglasiti šećernu pogaču, a ne okvire meda, pogotovo ne okvire meda iz zajednica koje su ostale bez pčela. Ako je u pitanju bilo kakva bolest, time ćemo samo ubrzati propadanje već ionako oslabljenih zajednica. Ne treba okretati niti prevješavati okvire u samoj košnici jer to oslabljenim zajednicama koje imaju mlado leglo neće biti od nikakve koristi, a u ovo doba godine bit će potpuno kontraproduktivno.

Svakako treba uzeti uzorke mrtvih pčela i pospremiti ih u papirnatu ambalažu na neko hladnije mjesto kako bi se u narednom periodu mogle dati na analizu uzroka uginuća. Upitnik se može dobiti elektronskom poštom ako se kontaktira HPA ili UP „Pčelinjak“. Ova anketa je od izuzetne važnosti jer se bilo kakva akcija može poduzeti tek kad se prikupe egzaktni podaci o stvarnom stanju pčelinjeg fonda u ovom trenutku. Stoga se apeliraju svi pčelari da animiraju čelnike svojih udruga kako bi organizirali isprint i podjelu upitnika kojeg je ponudila HPA.

Foto: freedigitalphotos.net


Tagovi

HPA Upitnik Pomor pčela Varoa Nozemoza Propolis Pčelinjak Visoke temperature Gubici Šećerna pogača

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi